Slovenski internetski izdavači počinju naplaćivati sadržaj - jesu li Hrvatska i Srbija sljedeće?

Slovenski internetski izdavači počinju naplaćivati sadržaj – jesu li Hrvatska i Srbija sljedeće?

Piano Media dolazi u Sloveniju i uz devet izdavača počet će naplaćivati sadržaj na slovenskim internetskim medijima. Nakon što su postavili pay-wall u Slovačkoj u svibnju prošle godine, Piano Media, koja je dobila 300 tisuća eura investicije će isto napraviti u Sloveniji, počevši već od 16. siječnja. Od tog dana, tzv. Piano Bar pojavljivat će se na internetskim magazinima svih izdavača koji su se udružili s Piano Medijom, ali plaćanje neće biti nužno od samog početka, već će se čitatelji poticati da se registriraju radi privikavanja na sustav Piano Medije. Prava naplata sadržaja kreće od ponedjeljka, 30. siječnja 2012. kada će online sadržaj biti enkriptiran u Piano sustavu i oni koji se nisu registrirali morat će plaćati pretplatu u iznosima:

Naplata sadržaja došla u Sloveniju

Piano Media dolazi u Sloveniju i uz devet izdavača počet će naplaćivati sadržaj na slovenskim internetskim medijima. Nakon što su postavili pay-wall u Slovačkoj u svibnju prošle godine, Piano Media, koja je dobila 300 tisuća eura investicije će isto napraviti u Sloveniji, počevši već od 16. siječnja.

Od tog dana, tzv. Piano Bar pojavljivat će se na internetskim magazinima svih izdavača koji su se udružili s Piano Medijom, ali plaćanje neće biti nužno od samog početka, već će se čitatelji poticati da se registriraju radi privikavanja na sustav Piano Medije. Prava naplata sadržaja kreće od ponedjeljka, 30. siječnja 2012. kada će online sadržaj biti enkriptiran u Piano sustavu i oni koji se nisu registrirali morat će plaćati pretplatu u iznosima:

  • 2 eura tjedno;
  • 5 eura mjesečno ili;
  • 50 eura godišnje.

Tako će 1.3 milijuna korisnika Interneta u Sloveniji uskoro morati početi plaćati za ono što čitaju. U ovom prvom valu naplate sadržaja sudjeluje devet slovenskih izdavača sa svojim publikacijama:

Slovački izdavači su zadovoljni Piano Medijom i nedavno su čak povećali broj naplatnog sadržaja. Na Netokraciji se razvila rasprava o naplati sadržaja u Hrvatskoj; je li rast bez toga moguć i zašto nas očekuje skoro podizanje pay-walla na našim medijima. Što mislite, možemo li stvarno očekivati širenje Piano Medije u Hrvatsku i za kakav sadržaj biste plaćali pretplatu?

Komentari

  1. Bojan Rodik

    Bojan Rodik

    09. 01. 2012. u 11:19 am Odgovori

    mislim da tako dugo dok neće biti učinkovite pravne zaštite, neće biti ni koristi od naplate. jer kod nas je normalno da se tekstovi kopiraju, prepisuju i kradu na sve moguće načine, tako da će oni koji uvedu naplatu na kraju biti na gubitku: tekstove će im prepisivat i objavljivat na besplatnim portalima, gdje će ih ljudi ići čitati da ne bi morali plaćati sadržaj

  2. Ana

    Ana

    09. 01. 2012. u 11:27 am Odgovori

    Iskreno, ne znam kako će to ići. Platila bih kvalitetan članak ili raspravu ali takve možeš pronaći samo jednom tjedno. Ostalo su gluposti i žutilo. Radije odem u trafiku i kupim si novinu.

  3. nikola

    nikola

    09. 01. 2012. u 11:53 am Odgovori

    Pratim online medijski sadržaj preko Google Readera i molim vas lijepo kakva je kvaliteta sadržaja portala koji objavi preko 200 vijesti dnevno. Osobno sam spreman platiti kvalitetan autorski članak, analizu. Inače radije pratim rijetke blogere sa ovih prostora. Nema ih puno ali nude kvalitetniji sadržaj od nekih medija. Evo npr. Netokracija mi nudi kvalitetniji sadržaj od nekih naglašenih medija.

  4. darko

    darko

    09. 01. 2012. u 12:23 pm Odgovori

    s obzirom na količinu spinova i PR informacija koje puštaju takvi mediji i portali svugdje na svijetu, jednostavnije je i jeftinije ne plaćati informacije. neka mi oproste novinari koji pošteno rade svoj posao, ali plaćati spinove NIKAKO. Koliko se informacija objavi posredstvom PR agencija, koliko je tu prikrivenih ili manje prikrivenih reklama?
    Mainstream mediji su puni spina, a oni drugi nikada neće pomisliti na naplatu. To je jedini razlog zašto ja kupujem samo Wired i Jamia Olivera (i plaćam spinove koje mi oni serviraju)
    Zašto bih plaćao medije koje podržavaju legende poput televizijskih talkingheadsa ili celebritija? dovoljna mi je TV pretplata

  5. Filip

    Filip

    09. 01. 2012. u 4:23 pm Odgovori

    Hm, iskreno mislim da će uvelike pasti posjećenost tih portala koji počnu naplaćivati svoje sadržaje. Ne znam kako za druge, ali naplaćivanje sadržaja je usmjeravanje čisto na profit, a ne na posjećenost i omogućavanje čitateljima da dobiju ono što žele. Tu je smisao samo uzeti što više novaca, oko kvalitete sumnjam da će se poraditi.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      09. 01. 2012. u 4:33 pm Odgovori

      Nope. Slovački su izdavači zadovoljni recimo. A usmjeravanje na profit… Kad bi (hipotetski) Netokracija digla paywall zato da može svojim autorima platiti kotizacije za konferencije i osigurati sredstva rada, jel to još uvijek spada u kapitalističko prikupljanje čim više para za nula kvalitete? 🙂
      Uzmi za primjer Tuts+ siteove – genijalan sadržaj besplatno i imaju neke stvari za koje moraš platiti. Ali se isplati.

      • darko

        darko

        09. 01. 2012. u 6:46 pm Odgovori

        Nikola, ovo sa konferencijama je OK, ali ako su plaćene, kao windaysi ili kakav “studijski put”, prezentacija negdje po svijetu od kakve velike firme, onda to ne funkcionira, jer je glupo očekivati da ti netko plaća za to što si putovao, jeo i pio na nečiji tuđi račun.
        Znam što govorim jer sam do 2007 nedavno izdavao besplatne novine, punio pasoš žigovima, sponzorske majce još imam, a doma mi je i dobivena plazma. Vijesti iz politike su one za koje netko želi da mi znamo i bilo bi blesavo plaćati. Gnjave me redovito da se pretplatim na business.hr i slično ne bi li bio u toku s informacijama. OK, ali kojim? Onima za koje netko želi da znam!
        ako je neki Pero postao direktor firme X, onda to nije informacija, nego PR koji ne mislim plaćati, isto tako ako je firma A izbacila mobitel XYZ123, koji je bolji od konkurencije, onda je to prikrivena reklama.
        Ali koji servis koristiti umjesto PayPala za izvoz usluga i procijene nekretnina,poslovnih prostora, savjetovanje o pocjeni djelatnika koje zapošljavaš, korekcija plaća tih istih, pa i recimo recepti za kuhanje su informacije koje bih ja plaćao, ne kažem da bi svi plaćali…

        • Nikola Krajačić

          Nikola Krajačić

          09. 01. 2012. u 7:03 pm Odgovori

          poanta mog komentara je bila da nije svaka naplata == usmjeravanje čisto na profit AND (jer caps lock I je slabo vidljivo :)) zanemarivanje čitatelja i/ili kvalitete.
          I osobno sam doživio razne… pogodnosti, da se tako izrazim na račun nekih brendova, ali niti jedan takav tekst tu nije objavljen. Sponzorirane tekstove nemamo u onom obliku da prenosimo PR, već u obliku “android aplikacije koje vam dobro dođu, čitatelju dragi” – a sad, jel takav veliki problem ako se u uvodu nađe mali (stvarno mali) paragraf od oglašivača?
          Mislim da je to jedan fer odnos i da sve tri strane (medij, oglašivač, čitatelj) mogu izaći zadovoljni iz toga.

          Neke naplate su čista nužda jednostavno…

          Naravno da ne bih plaćao za sise i guzice i da čitam o glupostima, ali neke tekstove bih rado platio – New Scientist, Techcrunch i sl., ima ih.
          Naravno da će se i među njima naći neka glupost, ali ffs, nikad nigdje neće biti usluge koja 100% zadovoljava.

          Eh i da se ogradim – što god tu komentirao, to je moj stav o naplati sadržaja općenito. Nipošto uredništva Netokracije i ne odnosi se na Netokraciju.

      • Filip

        Filip

        12. 01. 2012. u 7:12 pm Odgovori

        Pa tuts+ princip mi je sasvim oke, ali ne da se sve stavi da se mora plaćati. Sve u svemu, realno je očekivati da će posjećenost izričito pasti, jer ljude ipak vole besplane stvari jel? Nemojte početi sam naplaćivati netokraciju, pleaseee 😀

        • Nikola Krajačić

          Nikola Krajačić

          12. 01. 2012. u 9:10 pm Odgovori

          IMHO, to samo pokazuje da su tebi stvari dobre isključivo dok su besplatne, nevezano uz kvalitetu 🙂
          Ako se stavi previše oglasa da redakcija može funkcionirati, ne valja, a ako se digne paywall i nastavi se publicirati isti (ako ne i bolji) kvalitetan i relevantan sadržaj, opet ne valja. A cijene i nisu tako visoke, mislim da je 5-6 eura mjesečno prihvatljivo za svaki budžet.

          Ne znam, možda je i stvar principa čitatelja. Gledam na to ovako; ja radije Evernote plaćam 6$ mjesečno (iako mi možda i ne treba premium usluga) nego da koristim OneNote koji je besplatan. Podržavam kvalitetan i predan rad. Dropbox primjerice – ako mi ikad zatreba extra prostor, platit ću ga. Nitko me neće dobiti na čiste specifikacije tipa “e mi nudimo 100GB prostora besplatno” – ne funkcionira. Dok je usluga okej i ja imam koristi od nje, a cijena je prihvatljiva i korektna (odnosno, sve to zajedno ostavlja dojam da se u firmi vodi računa i o meni i mom novčaniku) – kupujem.

          Istu logiku primjenjujem na paywallove, bez previše kompliciranja oko promjene čitanosti itd. – ako si kvalitetan medij, volim te i često te čitam, plaćam. Lojalnost kupca. Odlazak zato jer se paywall pojavio (uz naravno, popraćeno optužbama poput “kapitalisti”, “samo sebe gledate” i sl.) mi je samo licemjerje. Bilo je dobro dok je bilo besplatno, sad se plaća pa više ne valja – samo dokazuje da ti nije bilo dobro ni onda 😉

  6. Jasmin Hadzic

    Jasmin Hadzic

    09. 01. 2012. u 4:33 pm Odgovori

    Portali novinskih medija i tako zarađuju siću na internet oglasima s obzirom na zaradu od tiska. Njima zaista vjerojatno jest isplativije prijeći na paywall rješenje. Za sve ostale klasične internet portale koji ionako rade na copy-pasteu uvođenje paywalla bi bilo jednako samoubojstvu…

  7. darko

    darko

    09. 01. 2012. u 7:25 pm Odgovori

    Nikola,
    neke naplate su jasno nužne, ali tada pada “masa” čitatelja i oglašivača, što i nije tako bitno, ako je jaki sadržaj. Potpuno se slažem s tim i podržavam takav stav, pa sama činjenica da čitam Netokraciju govori tome u prilog.
    Izvan medija volim reći za Linux čiji sam fan: da se linux plaća, a da su windowsi besplatni ja bi plaćao linux. Ne znam koliko je jasna analogija. Postoje, malobrojni, mediji koje bih htio plaćati i oni koje ne bi , niti ih posjećujem i trošim vrijeme na njih.

    • Nikola Krajačić

      Nikola Krajačić

      09. 01. 2012. u 7:28 pm Odgovori

      jasna mi je analogija skroz i slažem se. U pravilu, dobar dio usluga koje koristim, evo primjerce Evernote, plaćam jer je dobra i kvalitetna aplikacija i olakšava mi posao maksimalno. Plaćam što zbog extra featurea, što zbog podrške ekipi. Zato se uvijek zalažem za plaćanje onoga što je dobro i nikad mi neće za takvo nešto biti problem platiti – ako to koristim, vrijedi mi, kvalitetno je, blabla, i traže 5 eura mjesečno od mene? Evo, uzmite i 10 ako treba.

      S druge strane imaš portale koji doslovno rade suprotno (ovo što filip kaže) – samo se profit gleda. I onda od silnih reklama ne možeš ni do naslova, a kamoli teksta. Čak i kad dođeš do naslova, vidiš da je dno novinarstva. Bestijalno! 😀

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Tehnologija

Kako dobiti najbolju moguću kvalitetu slike na Zoomu, Meetu, Skypeu?

2020. je godina prijenosa uživo! A ako još uvijek ne znate što i kako raditi, ne brinite: stiže pomoć!

Što ste propustili

Društvene mreže

Kako je bilo biti Pipi usred “hajke” na brend, otkriva CM godine – Antea Franjić!

Antea ni ne pokušava pričati o broju mjehurića u bočici Pipija, ni koliko je narančasta njihova narančada, ali zato zna uzburkati online vode. Što se krije iza dovitljivog upravljanja društvenim mrežama koje joj je osvojilo nagradu za CM-a godine?

Tehnologija

Evo kako su Combisova cloud rješenja omogućila Rimac Automobilima da nastave razvijati C_Two i od kuće

Mislim da vam ni ne moramo govoriti koliko je dizajniranje automobila zahtjevan posao, ali što se dogodi kada ne možete do svog računala u uredu, a razvijate modele veličine desetak gigabajta?

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?