Sam Newman o potencijalu mikroservisa za hrvatsku digitalnu transformaciju

Sam Newman, autor knjiga Building microservices i Monolith to Microservices, na ovogodišnjoj CROZ-ovoj QED konferenciji u Malom Lošinju, vodi predavanje o serverless konceptima kao nadogradnji, ali i idućem koraku u razvoju tehnologije, dok je sa mnom razgovarao o potencijalu korištenja mikroservisa za digitalnu transformaciju hrvatskih tvrtki.

Neke od najpopularnijih digitalnih tvrtki poput Airbnba i Netflixa koriste mikroservise kako bi skalirale razvoj svojih platformi i svoje usluge omogućile na cijelom nizu uređaja. Hrvatski startup Farmeron kojeg je 2016. akvizirao Virtus Nutrition, također se skalirao zahvaljujući mikroservisima.

Netflixu je pak razvoj na temelju mikroservisa omogućio da dosegnu brojku od gotovo 150 milijuna korisnika, pri čemu je taj servis samo u prvom kvartalu ove godine počelo plaćati još 9.6 milijuna ljudi.

Unatoč – ili možda upravo zbog tih uspjeha, Sam se žali da mnogi samo vide krajnji rezultat korištenja mikroservisa koji će im, poput Airbnbu, omogućiti održavanje stotina servisa.

Broj servisa je irelevantan i trebamo se uvijek usredotočiti na probleme koje rješavamo mikroservisima koji su samo jedan od načina kojima možemo riješiti izazove svojih korisnika. Spomenute popularne platforme su postale velike samo pametnim planiranjem, eksperimentiranjem i spremnošću da naprave mnoštvo (malih) pogrešaka putem.

Upravo je eksperimentiranje često izazov za mnoge etablirane tvrtke koje žele provesti digitalnu transformaciju svog poslovanja. Sam napominje kako upravo mikroservisi mogu “otključati” potencijale koji su prije toga bili sakriveni u monolitnom softveru kakav su ove tvrtke koristile:

Pretvaranjem funkcionalnosti u mikroservise, funkcionalnosti je puno lakše kombinirati na nove načine, pomažući svojim korisnicima neovisno o tome koji digitalni kanal odluče koristiti.

3 izazova za prelazak na mikroservise

Sam vidi nekoliko problema s kojima se hrvatske tvrtke moraju susresti na putu da pređu s monolitne arhitekture na korištenje mikroservisa:

• Jasna vizija što žele postići s mikroservisima odnosno koje poslovne probleme će riješiti;
• Organizacija transformacije u manje, realnije dijelove u kojima mogu eksperimentirati. Previše IT timova u korporacijama misli da će s jednim velikim zahvatom sve riješiti;
• Spremnost da se riješe velike, monolitne baze!

Govoreći o dugoročnoj koristi mikroservisa, Sam ističe kako je koncept “mikroservisa” poznat barem od 60-ih, ali da smo tek jedno desetljeće ga zaista koristili pri arhitekturi informatičkih sustava. Zaključuje kako korištenje mikroservisa tvrtkama može pružiti arhitekturu koja će im dati mnogo više različitih načina da riješe nove probleme!