Mediatoolkit vam otkriva najpopularnije sadržaje na Facebooku s vaše web stranice ili konkurenata

Mediatoolkit vam otkriva najpopularnije sadržaje na Facebooku s vaše web stranice ili konkurenata

Znate li koji su članci danas bili najpopularniji na Facebooku? Jesu li više lajkane sportske, političke ili estradne priče? Najpopularnije sadržaje na društvenim mrežama odsad možete otkriti pomoću Mediatoolkita tvrtke iStudio. S obzirom da društvene mreže šalju sve više i više prometa interntskim medijima, nikoga ne mora čuditi njihovo integriranje poput našeg Facebook i Twitter gumba. Mediatoolkit pokušava novinarima, urednicima i blogerima dati bolji uvid u tome koji su sadržaji “najlajkaniji”...

Znate li koji su članci danas bili najpopularniji na Facebooku? Jesu li više lajkane sportske, političke ili estradne priče? Najpopularnije sadržaje na društvenim mrežama odsad možete otkriti pomoću Mediatoolkita tvrtke iStudio.

S obzirom da društvene mreže šalju sve više i više prometa interntskim medijima, nikoga ne mora čuditi njihovo integriranje poput našeg Facebook i Twitter gumba. Mediatoolkit pokušava novinarima, urednicima i blogerima dati bolji uvid u tome koji su sadržaji “najlajkaniji”.

Mediatoolkit je trenutno vrlo jednostavan, ali koristan alat za sve koji žele znati koji su sadržaji popularni na društvenim mrežama odnosno Facebooku koji je zasad jedina društvena mreža uključena kao kriterij alata. Odabir Facebooka kao kriterija je itekako jasan kad doznate da je Mediatoolkit radi ekipa zagrebačkog iStudija koja se bavi marketingom i izradom aplikacija za Facebook.

Introvertna konkurencija i ekstrovertan Mediatoolkit

Alate za analizu popularnosti sadržaja na društvenim mrežama i Internetu uopće već smo vidjeli u obliku Chartbeata, Newscurvea kojeg smo ekskluzivno recenzirali na Netokraciji, ali i Facebook Insights for Websites kojeg je najveća društvena mreža sama ponudila vlasnicima web stranica.

Poput Google Analyticsa ili bilo kojeg drugog alata za praćenje određenog aspekta web stranica, većina tih alata prati stranicu na kojoj se nalazi i što je na njoj popularno. Vlasnike web stranica, novinare i urednike se stoga poziva da primjerice prateći Newscurveom prate popularnost i “puls” sadržaja koje stvaraju.

[youtube width=”600″ height=”368″]http://www.youtube.com/watch?v=9eDjNhMZhsw[/youtube]

Mediatoolkit se pak pokušava pozicionirati kao suprotnost takvih alata. Naravno da vas zanima koji su vaši članci popularni, ali isto tako vas sigurno zanima koji članci su popularni kod konkurencije. U svijetu u kojem svi mediji žele biti prvi s određenom viješću, temelj svakog novinarskog kolegija jest upravo je li konkurencija objavila nešto što vi niste.

Sumnjam da će itko propustiti priliku pratiti što rade drugi mediji ili poslovni konkurenti. Tvrtke mogu njime primjerice pratiti blogove konkurencije i vidjeti koje su novosti popularne.

Urednički osjećaj protiv (internetske) realnosti

Zasad se praćenje popularnosti na društvenim mrežama temeljilo na zdravoseljačkom gledanju web stranica konkurencije i ručnom praćenju društvenih mreža za “breaking” sadržaje. Trend je u nas pokrenuo Jutarnji list tvitom o ostavci Ive Sanadera koju je tada tvitnuo naš vlastiti Nebojša Grbačić koji je tada tamo radio. Takve članke i dalje možemo lako zamijetiti, ali što je sa svim sadržajima koji nisu tako očiti?

Što se "lajka"?

Mediatoolkit vam na raspolaganje daje vrlo jednostavno sučelje sastavljeno od popisa web stranica podijeljenog u grupe i popisa članaka poredanih po popularnosti. Članci koji se nalaze pri vrhu nedavno su najpopularniji, temeljem broja ukupnih shareova na Facebooku i broja shareova u zadnjih nekoliko minuta.

Na vrhu svake grupe prikazivat će vam se broj članaka u vremenskom periodu koji ste odabrali. Iako je osnovni pregled temeljen za prošla 24 sata, možete odabrati posljednja tri, tjedan ili pak mjesec dana. Mediatoolkit će vam potom dati ukupni broj popularnih članaka te koja je web stranica u grupi imala najviše shareova na Facebooku.

Mediatoolkit daje i neke dodatne podatke o trendovima sadržaja.

Sve sadržaje možete pregledavati temeljem vlastite organizacije u web stranice i grupe te teme koje Mediatoolkit sam predlaže. Vrlo je korisno što za dodavanje stranica samo trebate upisati njen URL, a Mediatoolkit će temeljem Facebookovog API-ja sam naći članke. Nema potrebe za dodavanjem RSS kanala koji će mnogim “normalnim” novinarima i dalje predstavljati neviđenu zagonetku.

Ekipa iz iStudija utemeljila je Mediatoolkit na Facebooku kojim se bave.

Prilikom testiranja Mediatoolkit je vrlo brzo indeksirao dodane web stranice i uredno prikazivao članke. Nadam se kako će uspjeti održati takav ritam kako u iStudiju budu dodavali i nove kriterije, poput tvitova. Filip Topol, voditelj projekata u iStudiju zadužen za Mediatoolkit, otkrio koliko su potrošili na dosadašnji razvoj ovog alata:

Razvoj alata je zapravo krenuo iz čiste znatiželje. Željeli smo što bolje istražiti Facebookov API i saznati što se sve može dobiti od njega. Sama ideja se polako razvijala sve dok se nije iskristalizirala u obliku Mediatoolkit alata. Do sada je u razvoj utrošeno oko 6 mjeseci, a većina tog vremena je utrošena u razvoj naprednih matematičkih algoritama koji se vrte u pozadini i odlučuju što je u svakom trenutku najpopularnije, odnosno što ćemo prikazati korisnicima. Isto tako, jedan od većih izazova bila je optimizacija sustava budući da se radi o jako velikom broju upita na bazu. Primjerice, sustav trenutno obradi oko 1 200 000 linkova u roku od 5 minuta.

Iako su ga do sada bootstrappali odnosno samostalno financirali, ekskluzivno za Netokraciju Topol otkriva kako su u potrazi za investitorima koji bi im financijski olakšali izlazak na međunarodno tržište:

Sada se nalazimo na točki kad imamo prve korisnike i spremamo se izaći iz beta faze. Odlučni smo svim našim korisnicima pružiti vrhunsku uslugu što samo po sebi zahtjeva dodatne resurse. Zbog toga smo ponovno razmislili o tom pitanju i odlučili da ćemo krenuti tražiti investitore koji će nam omogućiti brži razvoj i što brži proboj na globalno tržište.

Alat za kopi… pardon otkrivanje

Mediatoolkit je zasad u beti, ali dobro obavlja zadatak kojem je namijenjen. Kvalitetnije sučelje i dodatne mogućnosti bit će zgodan, ali ne toliko bitan dodatak ovom alatu. Veliki izdavači koji su shvatili koliko im je Facebook bitan već bi u ovom stadiju mogli biti spremni platiti, a svima ostalima će dodatni faktori poput Twittera biti potrebni kako bi izvadili novčanike. S obzirom da većina međunarodnih blogera ni sada ne cijeni posjete koje mogu dobiti s Facebooka, sumnjam da će u dogledno vrijeme vidjeti pravu vrijednost Mediatoolkita.

Kod dodavanja web stranica ne morate se previše brinuti o indeksiranju - srećom.

Jedini problem koji vidim uopće nije vezan ni za pisanje ni za Mediatoolkit, već medije koji će ga koristiti. U regiji bi ovakav alat mogao imati dvije negativne posljedice. S jedne strane mediji bi se u želji da dodatno smanje troškove mogli još baciti na isključivo kopiranje vijesti sa stranih web stranica, istodobno gurajući jedino sadržaje koji dobe dovoljno lajkova odnosno Facebook shareova. U nedostatku kvalitetnih članaka, ostat će nam (pardon) sise, guzice te žutilo.

No, budimo optimistični. Možda mediji uz Mediatoolkit otkriju da su im i neki drugi sadržaji popularni na društvenim mrežama. Mediatoolkit je za betu kvalitetan alat kojem će za prodaju na međunarodnom tržištu trebati nešto kvalitetnija prezentacija u kojoj se više vežu za toolkit i svoje jedinstvene prednosti, kao i prodajni tim te poslovni kontakti putem kojih će doći do većih izdavača. U ovom slučaju bi im investicija trebala upravo zbog kontakata investitora koji u tom slučaju moraju biti vezani za medijsku industriju, a ne kapitala.

Iako zasad nisu objavili cijene, za betu Mediatoolkita možete se prijaviti na njihovoj službenoj web stranici. Mislite li da će izdavači prihvatiti Mediatoolkit kao bitan alat i što mislite da im je potrebno za dugoročni uspjeh?

Komentari

    • Ida

      Ida

      12. 04. 2011. u 12:00 pm Odgovori

      Matija, hvala na feedbacku, prvi put smo takav tip tutoriala radili i definitivno ćemo uzeti u obzir tvoj input kad ćemo sljedeći raditi. Kratko i slatko 😉

      • Matija Božičević

        Matija Božičević

        13. 04. 2011. u 4:31 pm Odgovori

        Ma da… samo da je nešto kraći, bez nekih extra objašnjenja i istaknuti koristi od servisa koju netko može imati! Jedna korist će se klijentu činiti veća nego puno objašnjenja kak je aplikacija super. 😉

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      12. 04. 2011. u 11:14 am Odgovori

      Članak, Damire, ne budi bezobrazan. Da hvalim ih jer pokušavaju nešto napraviti zanimljivo. Nikad na Netokraciji nećeš naći plaćen PR 🙂 To što sam pozitivko totalni je stvar mog karaktera, a s obzirom da će im vjerovatno svi reći da nemaju šanse treba netko i navijati za one koji se potrude. Radije daj neki koristan komentar ekipi, jer zajedljivi komentari ove vrste fakat nisu u tvojoj maniri. Teško je biti pozitivan u zemlji Hrvatskoj, znam, al eto…

      • Siniša Abramović

        Siniša Abramović

        12. 04. 2011. u 1:21 pm Odgovori

        OffTopic:
        Svaka čast za bilo koji pomak i inicijativu kod nas, uvelike sam uvjeren da je kod nas dovoljno talentiranih ljudi da budu prepoznatljivi po svom poslu.
        Što se tiće zajedljivi kometara, ja sam jednom bio i sam meta sličnih , i protiv toga se ne može, jednostavno to je ljudski i s time se treba nosit.

        OnTopic:
        Svaka čast aplikacija Vam dvejuje jako dobro, kud sreće da ima još više ovakovih projekata.

        • Ida

          Ida

          12. 04. 2011. u 2:02 pm Odgovori

          hvala Siniša na poticaju! slažemo se, treba poticati sve dobre i kvalitetne inicijative i gurati jedni druge naprijed, samo tako možemo konkurirati ovim mega facama vani 🙂

  1. Bojan Bernik

    Bojan Bernik

    12. 04. 2011. u 11:32 am Odgovori

    Zvuči kao odličan alat koji ima veliki potencijal. Siguran sam da je u planu implementacija i ostalih društvenih mreža.

    Pretpostavljam da se navedeni problem (..Gdje god se okrenem guzice i sise, halo halo di si..) može riješiti tako da se u sustavu uspoređuju članci iz određene kategorije (npr. Tehnologija) u odnosu na sve članke te kategorije, te prema tome prepoznaje najpopularnije isključivo za tu tematiku.

    • Ida

      Ida

      12. 04. 2011. u 12:14 pm Odgovori

      Istina. Kroz neko vrijeme je u planu i implementacija Twittera kada se za to ostvare sve tehničke predispozicije. Ali općenito, bitan je trend rasta vijesti i tu Facebook sam već radi dobar posao tako da vjerujemo da su rezultati koje jako dobar indikator najbitnijeg sadržaja.

      Dobro si pretpostavio Bojan, u sustavu se uspoređuju članci prema kategorijama, tako da recimo ako je riječ o kategoriji social media, pošteđeni ste guzica i sisa, al pripemite se na napad Fejsa, iPhonea i sličnih 😉

  2. Dino

    Dino

    12. 04. 2011. u 4:17 pm Odgovori

    Najbolji “community manageri”, hakerskog backgrounda izbacili su alat kakvog domaća scena još nije vidjela i to dala for free. Pitam se koju tehnologiju imaju u kući, govorim o onoj o kojoj ni ne pričaju.

    iStudio je toliko dobar da ih možeš mrziti ili voliti. Kako nismo konkurencija drago mi je ih mogu samo voljeti. Malo je takvih firmi, kudos.

  3. Dino

    Dino

    12. 04. 2011. u 5:13 pm Odgovori

    @brko “fulao si ceo futbal” što se alternative tiće. oni svi provjeravaju linkove na vlastitim stranicama, a samo mediatookit i na ostalima.

    To je alat za proučavanje konkurencije sa predikcijama….

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Što ste propustili

Novost

“Hodajte” s bilo kim na svijetu iz samoizolacije – s besplatnim Tinder Passportom!

Kod kuće ste, i još ste uz to sami i dosadno vam je? Zašto se ne bi Tinderom preselili u Brazil ili Kanadu i tamo pokušali virtualno zavoditi?

Kultura 2.0

Digitalci otkrivaju kako izgleda #radimdoma uz djecu, mačke, pse, hrpu mailova i još više video poziva!

Bili vi dotjerani, neuredni, vaš stol složen, zatrpan - svi smo u radu od doma preživjeli i dobre i loše dane, ali zato, draga digitalna zajednico, u ovim vremenima trebamo češće komunicirati i dijeliti iskustva. Zavirili smo s #radimdoma vezom u vaš mali kutak kako bi podijelili dojmove i svima olakšali one žute minute.

Vodič

Izrada noževa, crtanje i cvrčanje mesa na YouTubeu koji će vas (većinom bez riječi) smiriti u 4. tjednu samoizolacije

Ako vas serije i filmovi pa ni Tiger King više ne smiruju, možda je vrijeme da otkrijete mikroterapiju YouTuberima koji se potiho bave crtanjem, restauracijom, kuhanjem, noževima - i glinom?

Startupi i poslovanje

Od 3D printanih vizira do chatbota: Kako tehnološka zajednica pokušava ublažiti pandemiju u Hrvatskoj

U vrijeme kad je digitalni način jedini način kako nastaviti poslovanje, IT zajednica ima posebnu priliku pružiti ruku pomoći onima koji su najviše ugroženi.

Kultura 2.0

Što se dogodilo kad nas je 115.000 nakon potresa u Zagrebu skinulo LastQuake? Autori otkrivaju!

Aplikacija LastQuake je preko noći postala jedna od najtraženijih aplikacija u Zagrebu i okolici, a velik broj korisnika utjecao je i na njezinu stabilnost, no specifičan problem za naše područje bili su i - neprimjereni komentari.

Mobilno

50% više vremena provodimo online – hoće li infrastruktura izdržati?

Što radimo kada smo doma? Pa, na internetu smo - mnogo više nego inače. Ali, jeste se zapitali koliko naše povećano korištenje interneta utječu na infrastrukturu te kako i vi svojim korištenjem interneta možete pomoći održati stabilnost sustava?