Predsjednik europske zaklade za slobodni softver: Tehnologija je i političko pitanje

Slobodni  softver je političko, društveno i gospodarsko pitanje, smatra Matthias Kirshner, predsjednik Zaklade za slobodni softver Europe (FSFE).

Matthias će uskoro u Zagrebu na konferenciji DORS/CLUC (Dani otvorenih računarskih sustava/ Croatian Linux Users’ Conference) s posjetiteljima podijeliti kako oni u FSFE-u zamišljaju da bi korištenje tehnologije izgledalo 2048. godine, ako uspiju ostvariti što zagovaraju.

Nama je dao samo mali uvid kako to izgleda u svijetu u kojem korisnici uistinu kontroliraju tehnologiju koju svakodnevno koriste:

• Svatko mora imati pravo instalirati, ukloniti i kontrolirati softver na vlastitim uređajima.
• Sva javna sredstva za razvoj softvera trebaju se koristiti isključivo za slobodni softver.
• Regulatorni okviri trebaju aktivno poticati korištenje, razvoj i širenje slobodnog softvera.
• Pravni i licencni postupci moraju se temeljiti na činjenicama – a ne na strahu, nesigurnosti ili sumnji.
• Svako dijete i mlada osoba treba odrastati s mogućnošću da istražuje, eksperimentira i uči programirati koristeći slobodni softver kao zadanu opciju.

Od praktikanta do predsjednika zbog – politike

Matthias dodaje kako se nada da će od publike dobiti i prijedloge koje će ugraditi u djelovanje fondacije kojom predsjeda, gdje je počeo raditi kao praktikant i to prvi praktikant kojega su angažirali.

Biografije ljudi koji se bave softverom uglavnom uključuju i dio gdje govore kako su ih računala zanimala od malena, ali njega je do slobodnog softvera doveo interes za – politiku:

Kao tinejdžer sam molio oca da se pretplati na nekoliko različitih novina kako bih se mogao informirati iz različitih izvora. Otac je rekao da bi to bilo prilično skupo, ali mi je rekao da je čitao o nečemu što se zove „internet” i što se može koristiti za dobivanje informacija iz cijelog svijeta.
Tada je odlučio kupiti računalo s modemom, pa sam tako postao jedan od prvih učenika u svojoj školi koji je imao internetsku vezu kod kuće.

Naravno, nije prošlo dugo dok nije naišao na prvi tehnički problem koji je naučio riješiti uz pomoć prijatelja, ali vrlo brzo na tom je “internetu” učio o tehnologiji i svidjelo mu se što su si, kaže, ljudi iz cijelog svijeta pomagali.

S prijateljima je pokrenuo korisničku grupu za slobodni softver, jedni drugima su pomagali instalirati GNU/Linux na računala, konfigurirati ih kao rutere, mail, print i datotečne poslužitelje:

Kada sam pročitao GNU GPL, a zatim mnoge tekstove s GNU filozofskih stranica, shvatio sam da je slobodni softver i političko, društveno i ekonomsko pitanje. Što sam više razmišljao o tome, to sam više shvaćao da trebam naučiti više o politici kako bih pomogao pokretu slobodnog softvera.

Kasnije sam studirao politiku i menadžment. Na sveučilištu sam došao u kontakt s autorima Debiana, koji su me uputili na FSFE dok sam tražio praksu.

Postao sam prvi pripravnik FSFE-a i otkrio da je to upravo onakav posao o kakvom sam oduvijek sanjao. Nakon prakse sam ostao uključen kao volonter za FSFE, a 2009. godine počeo sam tamo raditi puno radno vrijeme.

Prednosti slobodnog softvera

Kao predsjednik Free Software Foundation Europe pomaže organizacijama, tvrtkama i vladama shvatiti prednosti slobodnog softvera. A te, prednosti su, navodi:

• Autonomija: Slobodni softver pomaže u razvoju i održavanju prilagođenog softvera koji odgovara vašim potrebama, a ne samo poslovnom modelu tvrtki.
• Suradnja: Slobodni softver se može dijeliti i koristiti na neisključiv način i u službi općeg dobra.
• Dijeljenje i kopiranje: Licenca slobodnog softvera omogućuje neograničen broj instalacija bez dodatnih troškova.
• Bez vezivanja: Licence slobodnog softvera jačaju neovisnost od dobavljača i omogućuju veći izbor pružatelja usluga.
• Ponovna upotreba koda: Slobodni softver pruža slobodu za ponovnu upotrebu koda u drugim projektima.
• Inovacija: Licenca slobodnog softvera potiče inovacije.
• Konkurencija: Slobodni softver se opire monopolizaciji i potiče tržišnu konkurenciju.
• Sigurnost: Slobodni softver omogućuje neovisne sigurnosne provjere koje pomažu u bržem zatvaranju sigurnosnih rupa.

30 godina slobodnog softvera u Zagrebu

Konferencija DORS/CLUC već 30 okuplja stručnjake, entuzijaste, developere, poduzetnike, sistemske administratore i sve one koji se bave slobodnim i otvorenim tehnologijama.

Osim Matthiasovog, ovogodišnji program predvode još dva keynote predavanja. Mario Kovač, redoviti profesor na FER-u i direktor Istraživačkog centra za HPC arhitekture govorit će na temu Europska procesorska inicijativa – Temelj digitalne i AI suverenosti Europe. 

Parker & Shannon, autori i glavni održavatelji Oban biblioteke za pozadinsku obradu poslova unutar Elixir ekosustava, govorit će o tome kako su uspjeli osigurati održivost svog projekta korištenjem open-core poslovnog modela.