Među sudionicima ovogodišnjeg Leap Summita, koji će od 5. do 7. svibnja u Zagrebu okupiti poduzetnike, međunarodne lidere i mlade koji žele zakoračiti u svijet poduzetništva, gostovat će i Liat Aaronson, jedna od vodećih osoba izraelske startup scene. Uoči dolaska u Hrvatsku, za Netokraciju je ispričala čemu Izrael duguje titulu startup nacije, što druge zemlje mogu učiti na tom primjeru, ali i položaju žena u izraelskom tehnološkom svijetu.

Unatoč nestabilnom geopolitičkom okruženju, trajnom ratnom stanju i manjku prirodnih resursa, Izrael se uspio prometnuti u startup naciju. U odnosu na broj stanovnika od nekih sedam milijuna, riječ je o zemlji s najvećim brojem startupa na svijetu. Stoga je dolazak Liat Aaronson, jedne od najutjecajnijih osoba te scene na zagrebački Leap Summit bio odličan povod za razgovor o izraelskom startup čudu.
Naime, Liat je niz godina vodila Zell Entrepreneurship Program koji djeluje u sklopu privatnog sveučilišta IDC Herzliya. Danas je partnerica u Marker LLC-u, venture capital tvrtki s uredima u Izraelu i New Yorku, ali i dalje predsjeda Zell poduzetničkim programom. Nakon diplome iz ekonomije na prestižnom Berkeleyu, u Izraelu je planirala provesti samo godinu dana pauze. Plan se izjalovio utoliko što je ostala ondje kako bi stekla diplomu iz prava i MBA, i to na hebrejskom jeziku. Nakon toga, neko je vrijeme radila kao odvjetnica za akvizicije i spajanja nakon čega dolazi voditi već spomenuti Zell Entrepreneurship Program. Iako smatra kako na početku nije bila dorasla tako nečemu, prevladale su pozitivne strane.
Bila sam uzbuđena zbog izazova i prilike da radim s mladim ljudima jer sam osjećala da će biti ispunjavajuće i značajno. Razvijala sam program tijekom sljedećih deset godina te sam sretna što sam u tom razdoblju pomogla velikom broju poduzetnika da pokrenu svoje projekte i mnogim divnim ljudima da ostvare svoje potencijale i izbruse vještine za buduće uspjehe.
U tom vremenu radila je s mnogim startupima te ističe da je ponosna na sve njih, jer su joj na neki način poput djece. Posebno izdvaja projekt Gifts, koji je osnovao Ron Gura. Svoju ideju za Facebook aplikaciju lansirao je kao MVP, prikupio je sredstva i oformio strateška partnerstva s velikim američkim brendovima dok je bio u Zell poduzetničkom programu, a na kraju je tvrtka prodao eBayu. Iako je tvrtka prodana za lijep iznos, Liat ističe kako je posebno ponosna što je umjesto premještanja u Kaliforniju, tim ostao u Izraelu kao R&D centar za eBay – i to prvi izvan SAD-a!
I Izrael kao svojevrsni startup

Budući da je godinama dio startup scene, zanimalo me gdje vidi uspjeh Izraela, odnosno što jednu naciju čini poduzetničkom. Liat objašnjava kako si razlozi mnogobrojni.
Prije svega mislim da je Izrael sam po sebi neka vrsta startupa. Po definiciji je poduzetnička zemlja, jer se ciklički razvija i raste. Također, riječ je o zajednici imigranata, koji često znaju biti poduzetničkog duha. I na njih možemo gledati kao na startupe jer poduzimaju velike osobne rizike, suočavaju se s nesigurnostima i hladne glave skaču u nešto novo. Često moraju početi od nule i s ograničenim resursima. Također, tu je i pitanje ograničenih prirodnih resursa i izraelskog okruženja bez prirodnih trgovinskih partnera. Nužda potiče inovacije i poduzetništvo.
Dodaje kako smatra da je spoj ovih stvari doveo do blisko isprepletene zajednice koja se međusobno podržava i ima visoku toleranciju na neuspjeh.
Kada iznova i iznova pokušavate pokrenuti nešto novo s ograničenim resursima, za očekivati je da nećete odmah uspjeti. Dodatno, državni programi, pristup vojnoj tehnologiji za komercijalnu upotrebu, vojska kao baza talenata također su dio odgovora.
Na pitanje mogu li druge zemlje učiti na izraelskom primjeru, Liat ističe kako je nužan preduvjet ekosustav koji podržava poduzetništvo te tolerancija na pokušaje i pogreške te da se te dvije stvari mogu ostvariti i njegovati na mnogim mjestima.
Za uspjeh je nužan fokus

Unatoč svemu navedenom, i izraelska startup scena ima svoje boljke i izazove, posebno kad je riječ o inovacijama. Liat naglašava:
Izazov je ostati inovativan i relevantan kao mjesto inovativnog istraživanja i razvoja. Mnogim ljudima nedostaje sposobnost da razviju velike tvrtke. Smatram da će se to polako promijeniti, ali to vidim tek kao izazov drugog reda. Stvaranje agilnih tvrtke koje će biti prodane prije nego postanu velike nije toliko štetno kao što to mediji vole prikazivati.
Iako svi sanjaju o uspjehu i mijenjaju života milijuna ljudi, brojke kažu kako će uspjeti samo jedan od deset startupa. Na pitanje što razlikuje uspješne od onih osuđenih na propast, Liat kaže:
U osnovi sve se svodi na tim, fokus i poniznost.
Na tom tragu je i njen savjet svima koji tek kreću u poduzetničke vode.
Riječima Stevena Coveya, glavna stvar je učiniti glavnu stvar glavnom stvari. Drugim riječima – fokus.
Treba nam više ženskih uzora
Unatoč visokotehnološkom razvoju, ni Izrael nije imun na nedostatak žena u tom području, od osnivačica startupa do izvršnih funkcija. S time se slaže i Liat koja objašnjava kako dio razloga treba tražiti u samoj biologiji jer se godine kad je žena karijerno najproduktivnija poklapaju s onim reproduktivnima. Dodaje kako tome treba pripisati okruženje i obiteljsku strukturu, što često može utjecati na tko će se brinuti za dijete, iako tu vidi određene pomake. Objašnjava kako je Izrael relativno egalitarna zemlja s brojnim ženskim uzorima, što još uvijek ne znači da ih je dovoljno. Unatoč tome, Liat zaključuje:
Žene možda moraju raditi teže i žongliranje s karijerom i obitelji nije jednostavan podvig, ali ostajem optimistična u ovom pogledu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Neno
12. 04. 2016. u 1:56 pm
Izraelski startup uspjeh jednostavan je za objasniti. Država godišnje ulaže preko milijardu dodlara u startupe, uvijek znaju da će određeni broj uspjeti i dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dodatno Izraelci su poduzetnička nacija, pozitivno gledaju na nove stvari. Treća stvar je vojnički ril koji svi prolaze i tamo nauče mnoge korisne vještine.
Šta mi imamo od tih karakteristika, nažalost ništa a takav nam je i uspjeh.
Mija
13. 04. 2016. u 2:01 pm
Mi imamo političare koji guše sve poduzetničko u državi i gledaju kako bi što veći dio novca prebacili sebi/političkim strankama.