Donirali su već više od 2500 računala djeci koja si ih ne mogu priuštiti

Donirali su već više od 2500 računala djeci koja si ih ne mogu priuštiti

Stari poslovni laptop nekome je elektronički otpad, nekome je to prvo računalo za školu. Kompići su izgradili model koji spaja višak IT opreme i djecu koja bez nje ne mogu pratiti nastavu, a potrebe su danas veće nego ikad.

Stotine djece u Hrvatskoj svake godine dobiva računala koja nikada ne bi imali. Sve to zahvaljujući desetak volontera iz udruge Kompići koji su prepoznali potencijal rabljene, ali funkcionalne IT opreme.

Ta humanitarna udruga na sebe je preuzela zadatak da takvu opremu prikuplja, obnavlja je te je donira djeci i mladima koji si je ne mogu priuštiti. Do danas su donirali više od 2.500 komada računalne opreme, uključujući prijenosna i stolna računala, monitore i slično. Na godišnjoj razini cilj im je osigurati najmanje 300 dugoročno upotrebljivih računala.

Donacije najčešće usmjeravaju prema domovima za djecu, udrugama, zakladama, školama i ustanovama za rehabilitaciju, koje potom opremu distribuiraju dalje. Uz to, ovisno o kapacitetu, pomažu i pojedincima, obiteljima slabijeg imovinskog statusa, izbjeglicama i drugim socijalno ugroženim skupinama.

Kako to izgleda na terenu iz prve nam je ruke ispričao Ivan Hendija, predsjednik udruge Kompići koja je počela s radom 2022. godine. No, projekt Kompići postoji još od 2008. godine kada se kao trajna akcija počeo provoditi u tvrtki IDE3, koju je osnovao Ivan i kojoj je gotovo 18 godina bio izvršni direktor.

Zahtjevi nadmašuju kapacitete

Tijekom godina potreba za rabljenom računalnom opremom ne opada, naprotiv, zahtjevi za donacijama su kontinuirani i u pravilu nadmašuju trenutne kapacitete udruge, kaže Ivan:

Na tjednoj razini zaprimamo nove upite od udruga, škola, domova i pojedinaca, a realnost je da na dio njih ne možemo odgovoriti brzinom ili u opsegu u kojem bismo željeli.

Razlog tome je, objašnjava, što digitalna oprema danas više nije nice to have, nego osnovni preduvjet za obrazovanje i razvoj vještina. Svaka nova generacija djece sve se više oslanja na tehnologiju, a istovremeno značajan broj obitelji i institucija nema resurse za adekvatnu opremu. Neke suradnje se i ponavljaju, ispričao je:

Ustanovama kojima smo donirali opremu potrebna je nova oprema, tako da nam se istekom tehnološke ispravnosti opreme, primjerice nakon pet godina od donacije, ponovo javljaju.

Kako izgleda proces?

Sve počinje s donatorom, najčešće tvrtkom, koja ih kontaktira s informacijom o dostupnoj opremi. Nakon dogovora oko preuzimanja ili dostave, slijedi tehnička obrada što je ključni dio cijelog procesa, objašnjava Ivan.

Svako računalo prolazi kroz sigurnosno brisanje podataka, testiranje ispravnosti komponenti, nadogradnju gdje je potrebno (RAM, SSD i slično) te instalaciju operativnog sustava i osnovnih alata. Paralelno s tehničkom obradom radi se i selekcija korisnika kroz mrežu partnera, kako bi oprema stigla onima kojima je najpotrebnija, navodi Ivan:

Cilj nam je da uređaji koje doniramo budu dugoročno upotrebljivi, a ne samo kratkoročno rješenje, a cijeli proces, od preuzimanja do isporuke, ovisno o količini i stanju opreme, može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Koliko košta jedno računalo?

Oprema koja dolazi od poslovnog sektora u pravilu je funkcionalna, ali nije nužno odmah upotrebljiva. Najčešće se radi o uređajima starosti između tri i sedam godina, zamijenjenim u redovitim ciklusima obnove IT opreme. Prosječno ulaganje po računalu kreće se između 30 i 100 eura, ovisno o početnom stanju, tumači predsjednik Kompića:

Upravo te relativno male nadogradnje čine veliku razliku, uređaj koji bi inače bio spor ili neupotrebljiv postaje pouzdan alat za školu i svakodnevno korištenje.

Za usporedbu, donirano računalo nakon nadogradnje i instalacije na slobodnom tržištu rabljene opreme vrijedi između 300 i 600 eura, što pokazuje dodanu vrijednost cijelog procesa, objašnjava Ivan.

Digitalni jaz je stvaran

Korisnici koji se javljaju Kompićima susreću se s vrlo konkretnim svakodnevnim problemima. Djeca nemaju vlastito računalo za školu, dijele jedan uređaj s više članova obitelji ili u potpunosti ovise o mobitelima što dugoročno nije adekvatno za učenje i razvoj digitalnih vještina:

Primjer koji nam se često ponavlja je obitelj s dvoje ili troje djece koja dijele jedno staro računalo ili ga uopće nemaju. U takvim situacijama djeca se izmjenjuju u korištenju, rade zadaće kasno navečer ili ih rješavaju na mobitelu što otežava učenje. Nakon donacije računala, razlika je gotovo trenutna.

Digitalna nejednakost, kaže Ivan, nije samo u tome ima li dijete računalo ili ne, nego i u kvaliteti opreme, stabilnosti pristupa i mogućnosti korištenja. Djeca bez adekvatne opreme dugoročno zaostaju ne samo u obrazovanju, nego i u razvoju digitalnih kompetencija koje su danas ključne za daljnje školovanje i tržište rada.

Edukacije i oglasnik za donacije

Uz donacije opreme, Kompići razvijaju i edukativne programe usmjerene na razvoj digitalnih vještina kod djece i mladih. Radi se o praktičnim, interaktivnim radionicama prilagođenim osnovnoškolskom i srednjoškolskom uzrastu, s fokusom na sigurnost na internetu, prepoznavanje lažnih vijesti, osnove korištenja umjetne inteligencije u svakodnevnom učenju i digitalnu pismenost, objašnjava Ivan:

Cilj ovih edukacija nije samo naučiti djecu kako koristiti tehnologiju, nego i kako je razumjeti, kako donositi informirane odluke, prepoznati rizike i koristiti digitalne alate na način koji im pomaže u učenju i razvoju.

Kompići pripremaju i portal dajdalje.com. Ta je platforma nastala kao odgovor na učestale upite koji nadilaze računala, a tiču se namještaja, medicinske opreme, odjeće i razne druge opreme:

Cilj portala je stvoriti jednostavnu i dostupnu platformu za objavu i pronalazak stvari koje se daruju. Radi se o svojevrsnom ‘oglasniku za donacije’, ali s jasnim fokusom na darivanje i poticanje kružne ekonomije, bez komercijalne komponente. Portal je trenutno u fazi razvoja i validacije koncepta.

Kako se tvrtke mogu uključiti?

Tvrtke se najčešće uključuju kroz donacije viška IT opreme, ali Kompići traže i dugoročnije oblike suradnje poput financijske podrške za operativni rad, strateška partnerstva i suradnju na logistici, tehnologiji i edukaciji:

Važno nam je da partnerstva nisu jednokratna, nego dugoročna i održiva.

Suradnjom s Kompićima tvrtke ostvaruju mjerljiv društveni i okolišni učinak, konkretnu podršku ESG i DOP ciljevima te siguran i transparentan proces – od preuzimanja opreme do krajnjeg korisnika, ističe Ivan i zato poziva sve tvrtke i pojedince koji žele sudjelovati da se jave na kompici.org ili e-mailom na donacije@kompici.org te pogledaju stranicu Dajdalje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.