Ivan Ivanković: Razlozi za suradnju startupa i korporacija… i prepreke

Korporacije su sve više zainteresirane za startup svijet, a startupi to mogu iskoristiti, istaknuo je Ivan na početku trend koji viđamo u posljednjih nekoliko godina.

Sve češće vidimo da se korporacije pokušavaju ubaciti u startup prostor, a zbog toga i prave akceleratore, inkubatore, sponzoriraju konferencije. Neke od njih žele prigrliti nove tehnologije, a nekima je stalo samo do PR-a. Bez obzira na to koji su razlozi, startupi mogu iskoristiti ovaj trend i koristiti resurse koje korporacije nude kako bi premostili određene prepreke koje su pred njima.

Korporacije se trebaju i zabrinuti zbog prednosti koje startupi imaju nad njima. Iako mnoge od njih i dalje vjeruju da su korisnici naviknuti na njihov proizvod i brend te da se neće obratiti novim rješenjima, u tome griješe. Kako bi to oprimjerio, Ivan je spomenuo Blockbuster, tvrtku koja je prije nekoliko godina bila vrijedna pet milijardi dolara i koja je tom trenutku imala priliku kupiti Netflix za 35 milijuna dolara. Nekoliko godina kasnije, Netflix je vrijedan nekoliko milijardi dolara, a Blockbuster je bankrotirao.

Zašto bi korporacije trebale surađivati sa startupima?

Startupi iskorištavaju slabosti korporacija, a baš bi zato one trebale surađivati s njima kako bi opstale na tržištu. S druge strane, startupi mogu koristiti resurse koje korporacije nude i tako si olakšati rast. Evo i drugih razloga koje je Ivan naveo za suradnju korporacija sa startupima:

1. Startupi brže izlaze na tržište uz pomoć korporacija, a i obrnuto.
2. Diverzifikacija prilika. Korporacije uz pomoć startupa mogu igrati na više strana.
3. Testiranje novih i inovativnih poslovnih modela.
4. Akvizicija napredne tehnologije. Velike organizacije često nemaju odjele za istraživanje i razvoj, stoga radije kupuju manje tvrtke koje razvijaju inovativne proizvode i usluge.
5. Sprečavanje odljeva korisnika s osnovnih usluga.
6. Razni modeli suradnje. Korporacije nude razne načine na koje se može surađivati sa startup scenom, a u zadnjoj fazi je i ulaganje te akvizicija manjih tvrtki.

No, suradnja često nije glatka

Prije no što se krene razmišljati o suradnji, obje strane moraju napraviti svoju “domaću zadaću”, odnosno istražiti jedni druge kako bi znali što se može očekivati, napomenuo je Ivan. Problem na koji se često nailazi je da potrebe nisu točno definirane. Ivan navodi da HT-u često pristupaju tvrtke koje ne znaju jasno što žele od njih, nego samo žele razgovarati. S druge strane, javljaju se i startupi bez održivog poslovnog modela. Sama ideja po sebi nije dovoljna – pokažite bar neke rezultate.

Vrijednosti startupa često nisu definirane, a uglavnom se odnose na vrijednosti koje je nametnuo sam osnivač. S druge strane, velike organizacije imaju definirane vrijednosti, ali to ne znači da svi ih zaposlenici korporacije dijele – treba se doznati i više o osobi s kojom ćete razgovarati kako biste joj se još više približili.

Koja je izlazna strategija? Ivan smatra da u ranoj fazi startupi ne trebaju razmišljati odmah o prodaji, nego se trebaju fokusirati na razvoj poslovanja. Ako odmah pristupe korporaciji s prijedlogom o otkupu, korporacija neće vidjeti koju vrijednost takva tvrtka donosi u kolektiv.

Problem nastaje i kada korporacija i startup ne rade istim tempom, što se često događa. Startupi mogu biti frustrirani tromošću korporacija, a korporacije ne mogu pratiti brzinu i okretnost startupa. Tu je i otpor unutar korporacije – pojedini zaposlenici navikli su raditi stvari na određen način i ne vole to mijenjati. Startupi, naravno, funkcioniraju na obrnut način.

Korporacije često nisu svjesne da netko izvana pokušava uzdrmati njihovo poslovanje. Uz partnerstvo sa startupima to se može spriječiti.

Izazovi su prisutni, ali ne treba se bojati partnerstava, zaključio je na kraju Ivan. Spomenute prepreke su premostive, a suradnja može biti korisna za obje strane.