Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?
Ivan Brezak Brkan
29. 09. 2020.
Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?
Haha.
Sinoćnja epizoda Otvorenog jedan je od bezazlenijih primjera potpunog nerazumijevanja ne samo predstavnika Vlade, već i šire hrvatske javnosti prema tehnološkoj industriji.
Nastup četvorice osnivača hrvatskih tehnoloških tvrtki, Alana Sumine iz Nanobita, Tomislava Cara iz Infinuma, Damira Sabola iz Photomatha i Matije Žulja iz Agrivija – i predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zvonimira Frke-Petešića na Otvorenom zabavio je cijelu zajednicu pa i mnoge moje kolege u medijima.
Kad frendica i ja pokušavamo ne prasnuti u smijeh pod satom politike i gospodarstva. pic.twitter.com/aNyrRlAVaN
— Mia Biberović (@cyberkoza) September 29, 2020
Koga ne bi nasmijao Carev izraz lica i Alanov pokušaj da ostane ozbiljan tijekom apsurdnih usporedbi kuhanja juhe i pokretanja hard diska.
Uglavnom – ništa novo, osim što je bilo u udarnom terminu HRT-a, reći ćete.
Slažem se. Puno opasnije od nerazumijevanja državnih institucija i “hejta” koji možemo vidjeti u mainstream medijima i javnosti je toksičnost, ljubomora i sukobi unutar same tehnološke industrije koja odavno nije zajednica i ekosustav kakav je nekad u svojim počecima bio.
Nemojte mi reći da niste vidjeli, a možda i doživjeli. Infobipu se spočitava što se bavio SMS-om, a za 10 milijuna eura, što će Infinum i Porsche uložiti u novi projekt, govori se da je sitniš.
Balkanizacija tehnološke zajednice
Dok su se prije 10 godina, kad su im tvrtke bile puno manje i kad su imali nešto više vremena, osnivači mnogih danas poznatih tehnoloških tvrtki družili na meetupovima i konferencijama – s godinama su ti odnosi počeli pucati.
Mnogo je bilo razloga tome, a među najznačajnijima je možda bila “krađa” ljudi. Direktor jedne tvrtke bi poslao ponudu, ne na jednog, nego, primjerice, na sve dizajnere druge tvrtke, jer na tržištu zaista postoji toliki nedostatak tehnološkog talenta. Posljedica su bile odmazde u regrutiranju, rezanja odnosa i – najgore od svega za tehnološku zajednicu – prestanak suradnji i komunikacije.
Normalno je da će biti različitih interesa i mišljenja u zajednici.
Primjerice, prije 5 godina je hrvatska udruga anđela investitora CRANE htjela pogurati inicijativu da se anđeli investitori moraju certificirati. Moja, kao i reakcija mnogih osnivača, bila je da bi takva certifikacija ograničila konkurenciju među investitorima i bila dugoročno loša za zajednicu.
Normalno je da se interesi investitora i startupa neće uvijek slagati i da će se na konkurentom tržištu rada tehnološkog tvrtke natjecati za svakog seniora, ali to ne znači da ne postoje univerzalni interesi oko kojih se slažu ne samo poslodavci, nego i freelanceri, novi startupi i mnogi drugi.
Tako je prilično jasno da su u Hrvatskoj nameti na plaće previsoki i ne omogućavaju normalan rad ni ako radite samostalno, imate vlastitu tvrtku ili radite za nekoga.
Unatoč tome, svaka inicijativa ili uspjeh neke tehnološke tvrtke povlači komentare “ma oni ne plaćaju kao Toptal”, a s druge strane ne vidim da se predstavnike freelance zajednice zove kad se govori o karijerama u tehnološkoj zajednici.
Geek je geeku vuk.
Kratkoročni mali interesi umjesto dugoročnog razvoja cijele zajednice
Freelanceri žele raditi na miru i okreću oči na spomen agencija.
Agencije žele nove klijente i biti najzanimljiviji poslodavci u sektoru.
Product tvrtke okreću oči na agencije koje se bave uslugama i busaju se kvalitetom svojih proizvoda.
Investitori i anđeli guraju “silicijski model” u kojemu ne možete uspjeti bez investicije.
I tako u krug.
Prije nekoliko mjeseci, kad smo doživjeli početke koronakrize, bilo mi je nevjerojatno – uz svu dobru volju – koliko se osjetilo taštine i proračunatosti.
Paušalci više nemaju sigurne klijente? Ha! Neka im!
Agencijama otkazuju projekte? Ha!
Product tvrtke ne mogu bez investicija? Ha!
Ne znate raditi “na daljinu” kao mi? Ha!
Nek susjedu digitalcu umre krava.
Tko si ti?
Razlozi takvog olakog podcjenjivanja drugih u tehnološkoj zajednici zapravo su vrlo jednostavni. Za početak, većina aktera naše scene zapravo se međusobno ne poznaje. Na konferencijama i meetupovima, kao i društvenim mrežama, komuniciramo samo s onima koje znamo, jer nas je puno više i družimo se s onima sličnijima nama.
S druge strane, o onima koje ne poznajemo vrlo brzo stvaramo mišljenja. Puno je lakše površno zaključiti da je netko idiot po jednoj objavi na Facebooku ili onome što ste čuli od kolega.
Lako je pljuvati po nekome koga ne poznajete, niste saslušali ili pokušali shvatiti čak i ako se s njime ne slažete.
Umjesto dijaloga između različitih dijelova tehnološke zajednice, uz pivu kao nekad na meetupovima, toksične internetske diskusije stvorile su procjep u komunikaciji.
Prepucavamo se preko anonimnih komentara, ljutitih statusa s istomišljenicima u zatvorenim Facebook grupama i dark socialu. Meeutupove, u kojima su sudjelovale različite tvrtke i pojedinci, zamijenilo je svojatanje formata od strane tvrtki i pozivanja njihovih partnera.
Umjesto konstruktivnog dijaloga uvijek otvorene tehnološke zajednice, prepustit ćemo zajednicu sebičnim pojedincima koji kroz svoje monologe guraju vlastite umjesto interesa tehnološke zajednice.
Vrijeme je da zbijemo redove
“Ne bi se štel mešat” – komentar je koji dobijem kad pitam neke u zajednici zašto ne izraze svoje mišljenje javno, jer ih se cijeni ili imaju konstruktivan komentar.
Nažalost, takav stav stvori će situaciju kakvu imamo u politici. Ne bavimo se politikom – ne glasamo, ne borimo se za svoje interese kao građani – pa se politika bavi nama. Primjeri poput Udruge glas poduzetnika najbolji su pokazatelj što grupa ljudi. koji se možda ne slažu u svim poljima, ali imaju zajedničke interese, može postići.
U tehnološku sam se zajednicu uključio kao gamer, pa webmaster, pa netko tko se nadao postati frontend dizajner i konačno urednik medija koji se bavi tehnološkom zajednicom – zbog toga što je to bila zajednica, a ne samo industrija.
Za razliku od drugih industrija, već su tada postojali meetupovi, blogovi, konferencije kakve će kasnije pokrenuti i Netokracija, gdje se znanje i iskustvo dijelilo kako bi svima bilo bolje.
Želimo li se zajednički boriti da svima u tehnološkoj zajednici bude bolje, moramo se vratiti korijenima i ponovno zbiti redove čak i kad se ne slažemo 100%:
- Osnivači uspješnih tvrtki trebaju pomoći novim startupima i poduzetnicima kao što su drugi pomogli njima (pa čak i ako nisu)! Ne mora to biti nesebično, možda nađete prostora za suradnju kroz investiciju i mentorstvo, kao što je to bio slučaj s Tomislavom Carom i Albertom Gajšakom, ali i kako je Rimac povezao Porsche s Infinumom ili kako su Rimac, Infinum, ali i Nanobit i mnogi drugi podržali Good Game;
- Tvrtke trebaju konačno prihvatiti da im drugi poslodavci, ali i freelanceri nisu neprijatelji: Da, svi konkurirate na istom tržištu rada, ali budite sretni što vam je tržište kojem prodajete mahom u inozemstvu gdje nećete imati nijednog saveznika ako ne pokušate surađivati kao što su to primjerice Repsly i Poslovna inteligencija.
- Uspjeh jednog člana tehnološke zajednice, organizacije, tvrtke ili pojedinca; čak i ako ih ne poznajete – uspjeh je cijele zajednice i donijet će nove vrijednosti. Gamerska zajednica je možda Nanobit godinama gledala kao nekoga tko se bavi samo casual igrama, ali s exitom su im najbolji primjer uspjeha s hrvatskog tržišta kad svoje igre pitchaju vani!
- Podijelite svoje znanje i iskustvo – bilo tehnološko ili poslovno – kao jedini način da kao zajednica rastemo i da nas ne pojede globalna tehnološka industrija. Napišite blog, članak na Netokraciji, govorite na meetupu, budite konstruktivni u Facebook grupama… Stavite svoj ego na stranu i pomognite drugima, jer tako pomažete sebi!
- Nemojte svaku kritiku shvaćati kao napad. Jedan dio zajednice ljubitelja električnih automobila odmah se obrušio na iskrenu ispovijest Željka Švedića. Prihvatite kritiku, budite pozitivni i pokrenite dijalog. Ili budite uvrijeđeni – vaš izbor.
- Prestanite hejtati. Ne morate se s nekime slagati, ali probajte onda napisati konstruktivnu kritiku i razmijeniti mišljenja. Inače niste ništa bolji od Indexovih komentatora. Ugledajte se, primjerice, na Marka koji se nije slagao s mojim člankom o lekcijama 10 godina tehnološke zajednice i odlično je argumentirao svoj pogled na temu!
Ne znam za vas, ali osobno bih radije radio u tehnološkoj zajednici gdje si članovi pomažu kao što su nekad na forumima i meetupovima, čak i ako se ne znaju. Ne radi se o nesebičnoj pomoći, već upravo temeljem dijeljenja znanja i pomaganja se stvaraju mala savezništva kojima svaki iskusan član zajednice “plaća dalje” novim članovima, tzv. paying it forward.
Da, tehnološka industrija je pobjednik globalizma, ali ako ne želimo da nas taj isti globalizam ne pojede dok se svatko bori sam za sebe – krajnje je vrijeme da zbijemo redove i svatko za sebe koliko može – doprinosi kao član tehnološke zajednice od koje ćemo svi imati koristi!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
ludi panj
29. 09. 2020. u 2:32 pm
kako si uspio proći Hrvatski jezik u školi ?
Daj radije napiši cijeli članak na engleskom ak ti je svaku drugu riječ muka napisati na Hrvatskom
Ovak ti je to bezvezan čušpajz.
Mia Biberović
29. 09. 2020. u 2:39 pm
Priznaj da si ostavio ovaj komentar samo da dokažeš autorovu poantu! 😉
ludi panj
29. 09. 2020. u 3:07 pm
nipošto,
zavrtilo mi se u glavi od tolikog miksa jezika,
znam da želi biti fensi ali se previše trudi
Brkane pokazao si na Varteksovom slikanju da si glavni pimp u kvartu,
nek ti to bude dovoljno
moj komentar bi bio u par crtica
kad u bari ima premalo žaba rode su si neprijatelji,
a i u poslu nema ljubavi,
osim ako se ljubav ne prodaje, a to je u Hr. zabranjeno
Dinko Dinkić
29. 09. 2020. u 4:13 pm
Zašto mislim da je Panj ustvari E. Popović?
Ali Ivane, imaš jedan tipfeler u autor bio sekciji, prva riječ i jako pika u oči, pa molim te ispravi.
Btw. odličan komentar
Goran Mrvoš
29. 09. 2020. u 10:42 pm
Slažem se sa tvojim pogledom. Premalo nas je u IT zajednici i trebamo zajedništvo oko strateških interesa. Unatoč konkuriranju na tržištu rada, trebamo si međusobno pomagati. Ako pomognemo drugima da im bude bolje, biti će bolje i nama samima.
Čušpajz
30. 09. 2020. u 8:21 am
https://geek.hr/pravopis/kako-se-pise/pridjevi-na-ski-ski-cki/
Predlažem da prvo sebe to pitaš 😉
ludi panj
30. 09. 2020. u 4:12 pm
ja nisam novinar,
meni je pisanje manje nego sporedna stvar u životu,
tako da si profulao ceo fudbal
ali bar znam da se 1/2 tih riječi mogu kvalitetno prevesti na hrvatski.
najsmiješnija je “product tvrtka”
Robert
30. 09. 2020. u 11:27 am
Odlične namjere u članku, no da dodam moje iskustvo koje je obostrano i u IT zajednici i van nje. Za razliku od početaka kada je sve bilo sa više entuzijazma, dobre volje i prijateljstva, već dugo se sve to pretvorilo u zluradost, bahatost, samodopadnost, odbijanje pomoći pa i neke gore ljudske karakteristike, poput direktnih prevara. Tako da danas prilično uvjereno mogu ustvrditi da je prosjek ljudi u IT-u lošijih ljudskih kvaliteta od prosjeka u standardnom životu. To je poprilično poražavajuće ali ne i neočekivano, tako je i u Americi.
Razni usko specijalizirani tzv ‘fah-idioti’ poput programera u koje i sam spadam uvidjeli da se tu da zaradili ‘lova na brzaka’, da je to odjednom postalo ‘in’ i da se dobro plaća, na površinu su odjednom isplivale sve loše osobine koje obično kod ljudi ostaju prikrivene.
Surađivao sam sa pregršt programera i IT-ovaca koji ne govore istinu, ne drže obećanje, nisu prijateljski, ne žele pomoći, pa čak niti ne odrade dogovoreno za novac koji su primili. Sve se to potencira ako akter nije pretjerano talentiran za IT ali svakako e želi okoristiti. Nažalost oni ok su u manjini. Čak i uvažena gospoda iz Otvorenog možda nisu svjesni ali ostavili su pomalo dojam nadmenih ‘entitled’ ljudi, iako je ono čime se bave zapravo prilično prozaično iako dobro plaćeno. Zamislimo da Luka Modrić koji dobro zarađuje pd guranja lopte postane bahat u medijima. Zašto se ne ugledaju na osnivače Google i neke njima slične gdje je skromnost u nastupu vrlina. Uspješan čovjek ne treba se bahatiti ejr djela govore umjesto njega.
Lijepa je ovo inicijativa Ivana Brezaka Brkana ali ne vjerujem da će se išta promijeniti. Uskogrudnost, puno novaca i medijska pažnja će i dalje ovu struku pretvarati u vučju jamu gdje se ljudi ponašaju kao vukovi a ne kao suradnici na istom zadatku. Osobno me to prilično smeta i ne bih se puno bunio da promijenim struku, čak radim aktivno na tome. Jer ruku na srce, upoznavši zajednicu moram reći da me nije baš impresionirala.
ludi panj
30. 09. 2020. u 4:30 pm
yup, slažem se sa svime
transformacija IT društva od romantičarske faze do kapitalizma je završena
viđeno od početaka Billa Gatesa, Jobsa pa nadalje …
samo nepoznavatelji IT zajednice mogu biti iznenađeni i uvređeni na ovakvo stanje
ima tu i IT firmi koje rade namještene poslove sa državom,
te tako uništavaju domaći IT, doslovno svakakvog smeća
sve se zna, samo IT novinari na ovom portalu glume češke sobarice,
njima je sve prekrasno i plasiraju samo ugodne i tople priče sa nasmijanim developerima u ljepim košuljicama,
tako da ne razumijem ovaj njihov iskorak
autsajder
30. 09. 2020. u 10:11 pm
Ne mogu da se ne osvrnem nevjerojatnu količinu totalnog baljezganja u našim medijima zadnjih tjedan dana o našoj posvemašnjoj superiornosti u svjetskoj informatici. A skoro sve se vodi na jeftino štrikanje koda prema van i rad za državne firme. Pa gdje su ta superiorna informatička rješenja gospodo, kako to da ih svjetski kapital ne prepoznaje i ne uloži u njih. Čime se ti ljudi hrane blagi gospode. Još razumijem ove medije u nesvijesti ali informatičari podgrijavaju to baljezganje.
Kresimir Koncic
05. 10. 2020. u 10:42 am
“Skoro sve se svodi na jeftino štrikanje koda…” je pretjerano subjektivno generaliziranje stvari, deklasirano više puta ( a anti-teza sumirana ovdje > http://www.netokracija.com/hrvatske-digitalne-agencije-digitalni-proizvodi-164689 )
Ausajder
01. 10. 2020. u 10:29 am
U našoj čudnoj maglenoj stvarnosti ovih dana slušamo hvalospjeve po medijima o IT industriji koja je među najboljima u svijetu, a mi smo među najtalentiranijima. Neke emisije i izjave su baš ono tragične u deluziji i pogrešnim pretpostavkama. I onda dođe tuš izvještaj da smo na začelju tj na 52. od 63. zemlje na IMD ljestvici Svjetske digitalne konkurentnosti za 2020.
Pa kad ćemo se mi jednom dozvati realnosti i početi raditi kao cijeli svijet, a ne samo nekontrolirano se hvaliti.
Michel
04. 10. 2020. u 1:51 pm
Odličan članak!
Komentar na “tehnologiju”: Zašto su IT/software tvrtke toliko dominantne na ovom portalu? Zar nemamo i uspješnih hardware tvrtki u HR? Kao sto imamo odlične primjere uspjeha u software domeni, trebali bismo popratiti i primjere hardwarea!
Ivan Brezak Brkan
04. 10. 2020. u 6:24 pm
Hvala, Michel na komentaru. Svakako ima više softverskih tvrtki, jer ih je objektivno više – hardver je težak – ali redovito pratimo hardverske, od Rimca, Mundusa, Smart Lumies… Slobodno javi ako nabacaš na neki zanimljiv pa vidimo je li nam za članak! 🙂
ludi panj
05. 10. 2020. u 10:19 am
ispravak netočnog navoda,
Rimac je software tvrtka, ne proizvodi hardware
Ivan Brezak Brkan
05. 10. 2020. u 10:39 am
Ako priloziš izvor na navedenu tvrdnju, rado ću ispraviti. Navod je ispravan – Rimac se bavi R&D-om za baterije koje su – koliko se sjećam – hardver.
ludi panj
05. 10. 2020. u 3:16 pm
baterije i elektromotori jesu hardware, ali ih Rimac ne proizvodi nego kupuje
https://www.factoryfive.com/gtm-supercar/design/
kit automobil koji je pretvoren u “sve sam napravio sam” Concept One,
ima i na netu slike Rimca kako sjedi u njemu u prvim fazama sklapanja.
motore, sklopove, pretvarače, baterije i sve ostalo naravno ne radi,
sve možeš pročitati u članku sa slikama
https://www.hr385.com/cose/Rimac.pdf
slike pogonskih djelova drugih firmi možeš usporediti sa slikama istih
na video intervjuima gdje Mate kaže da sve sami proizvode.
A sada mi ti dokaži da proizvodi hardware,
evo da ti pomognem
najlakše je recimo citirati njegova financijska izvješća koja su javno dostupna,
pa pod stavka prodaja vidjeti koliko ima prihoda, a da nisu usluge nego hardware.
Sretno!
uglavnom dovoljno je vidjeti da ne prozvodi najbitnije dijelove
šasiju, baterije, pretvarače i motore,
što samo po sebi nije problem,
može reći da ih samo sklapa i štrika software,
no on gdje god stigne tvrdi sa sve sami proizvode,
poimenice navodeći sve djelove..
Obzirom da se Mate voli za medija naslikavat gdje god stigne,
mogli bi vi recimo napraviti razgovor sa njime pošto ga hvalite na sva zvona,
pa ga upitati zašto tako strastveno laže gdje god stigne …
čisto da razriješimo te nelogične enigmatske probleme
Ivan Brezak Brkan
05. 10. 2020. u 3:22 pm
Super mi je što si sad namjenski išao tražiti protuargument. Ukratko: https://www.rimac-automobili.com/en/technology/
Ali po tebi očito laže i “slika se”. Drago mi je da su Hyundai, KIA i Porsche kao neki od najvećih automobilskih proizvođača na svijetu gluplji od tebe i drugih. Uostalo, slijeći tvoj argument da ne proizvodi “najbitnije” dijelovi, ni Hyundai, KIA i Porsche ne proizvode hardver, jer se cijela automobilska industrija temelji na 2nd i 3rd level dobavljačima. Oh wait, ne tako industrija funkcionira. Drago mi je što si ih otkrio 🙂 Ugodan dan!
ludi panj
05. 10. 2020. u 4:36 pm
ti si meni stavio link na njegove maštovite stranice kao dokaz,
ovo ti već spada pod trolanje a ne dokaz,
https://www.spaghettimonster.org/
evo, mora da je istinito jer postoji web stranica
mislio sam da si ozbiljniji, ali ako tako želiš igrat neka
bit će da te Theranos i Nikola nisu ničemu naučili
imali su više ulagača od Rimca
sve ove autoindustrije ulažu pare po cijelom svijetu,
nekad da nešto nauče, nekad da spriječe konkurenciju,
a nekad promaše sa investicijama
a i Mate ne vidi razliku kad je on nekom klijent, a kad je netko njemu.
Sasvim sam siguran da npr. od Bremba kupuje kočnice, a da mu ništa ne prodaje zauzvrat.
imam i ja na svom motoru Brembo kočnice, ali sam siguran da mi Ducati nije klijent,
a i danas sam kupio štrudlu u pekari, također pekara mi nije klijent