Iskon.Smarthome: Pametan dom za samo 1100 kuna?

Iskon.Smarthome: Svatko može imati pametni dom za samo 1100 kuna?

Spas za sve "opsesivne kompulzivce", tako je najavila voditeljica Ida Prester danas Iskon.Smarthome, paket proizvoda za kontrolu doma na daljinu, kompletno razvijen i proizveden u Hrvatskoj.

Iskon smart home predstavljanje

Centralna jedinica, nadzorna kamera, senzor pokreta, temperature i mikro klime, pametna utičnica i cloud aplikacija kojom se kontrolira sve što se u domu događa – to su osnovni dijelovi proizvoda koji je Iskon danas ponudio. Cijelim se sustavom upravlja uz pomoć iOS, Android i web aplikacije koje omogućuju i praćenje svega što se u domu događa na daljinu.

Sustav su danas predstavili Iskonov predsjednik uprave Saša Kramar, članovi uprave Krešimir Madunović i Boris Drilo, a tu su bili i Iskonov Ivan Runje te svojevrsni ambasador uređaja, Damir Sabol. Proizvod je nastao u Iskon Labu, “mjestu” u kojem ovaj telekom eksperimentira s idejama za (blisku) budućnost, a Saša je otkrio zašto se Iskon upustio u cijelu IoT priču.

Osnova za sve uređaje koji će biti neprestano spojeni na internet je – stalni pristup internetu. Tu smo mi u Iskonu “doma”, stoga smo se osjećali pozvanima da nešto po tom pitanju ponudimo.

Proizvodi su napravljeni u Hrvatskoj – proizvođač senzora je hrvatska tvrtka Smart Sense, dok je za izgled zadužena Maša Vukmanović, produkt dizajnerica.

Primjeri korištenja uređaja

Krešimir je naglasio kako uređaji pokrivaju većinu potreba prosječnog doma i svakodnevnih životnih situacija. Tu dolazimo do one “opsesivne kompulzivnosti” spomenute na početku – situacije kad smo u panici je li nam ostala upaljena pegla u domu ili klima u vikendici. No, tu je i pitanje sigurnosti, praćenje što se događa u domu, što će mnogima, primjerice, olakšati odlazak na ljetovanje.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sve podatke sa senzora prikuplja centralna jedinica koja pruža mogućnost da se korisniku putem jedne aplikacije daju informacije o svim senzorima, što znatno pojednostavljuje korištenje sustava. Senzor mikroklime i pokreta mjeri vlagu, temperaturu i pokrete, a može se, primjerice, postaviti u hodniku ili kakvoj udaljenoj prostoriji nakon čega korisnik može biti obaviješten putem aplikacije da se nešto mijenja. Tu je i kamera, ali i pametna utičnica, koja mjeri potrošnju, a ujedno je i upravljiva – može ju se s udaljene lokacije lako ugasiti ili upaliti.

Mogu se namjestiti razna pravila prema korisničkim potrebama – primjerice, kamera može snimiti sliku kad se primijeti kretanje u prostoriji, nakon čega korisnik dobije notifikaciju na uređaj o tome. Ustajete usred noći? Senzor može primijetiti kretanje, a pametna utičnica uključiti lampu na pet minuta. Osim fotografiranja, kamera nudi i live stream ili kratko snimanje filmova, ovisno o namještenim pravilima.

Šire od Iskona

Iskon smart home

Otvara se mogućnost i za integraciju drugih senzora, ne samo onih koje će ponuditi Iskon, jer je sve bazirano na otvorenom protokolu, a prvi od vanjskih uređaja bit će i pametna ambijentalna žarulja koju proizvodi Osram, najavljeno je na danas.

Iako je riječ o Iskonovim uređajima, oni se mogu koristiti uz bilo koji telekom, odnosno internetsku vezu, čak i izvan Hrvatske.

Early bird cijene do 1. 7.

Do 1. 7. ili do isteka zaliha nudi se early bird cijena uređaja koji se mogu kupiti samo preko Iskonovog web shopa, i to 1100 kuna, s time da Iskonovi korisnici mogu ostvariti popust do 1000 kuna. Cijena je pristupačna jer se od prvih korisnika očekuju povratne informacije, reklo se na predstavljanju. Poslije 1. 7. cijena raste na 1499 kuna, što će potrajati do jeseni, nakon čega će biti ponuđeno više cjenovnih modela. Putem web shopa mogu se kupiti i dodatni senzori, a sustav za sada podržava njih 30.

Za prosječno kućanstvo, za sve korisnike, s jednostavnom instalacijom – o ovom zanimljivom poslovnom potezu donijet ćemo više informacija tijekom dana, a do tada se detalji mogu doznati na stranicama Iskona, gdje se mogu i kupiti paketi po early bird cijeni.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.