Kako je oglas za najbolji posao postao nagrađena komunikacijska kampanja

Teško je reći jesu li ljudi bili skeptični oko predobrih uvjeta, pesimisti oko svoje šanse da dobiju posao ili nešto treće, ali iako je velik broj ljudi znao da Husqvarna traži travopazitelja, na natječaj ih se zapravo javilo razmjerno malo.

Travopazitelj je, ipak, na kraju bio samo jedan. Proveo je “pazeći” na travu ukupno dva tjedna na zagrebačkom jezeru Jarun, a on i robotska kosilica, kojoj je nadjenuo ime Heidi, privlačili su poglede brojnih prolaznika, od kojih većina uopće u malom bijelom stroju nije prepoznala kosilicu. Čista i tiha, ona se naizgled potpuno nasumično kretala po travi, a to da kosi mnogi do razgovora s travopaziteljem nisu ni shvatili. Tako je travopazitelj postao svojevrsni info punkt za zainteresirane prolaznike, kao i za upite na društvenim mrežama. U svakom slučaju, najbolje plaćeni i u medijima najbolje praćeni informator sezone. 

Kreativna kampanja služila je za promociju robotske kosilice (Husqvarna automowera), stroja koji je neobičan na mnogo načina, a koji je zapravo logičan dodatak kolekciji bilo kojeg zaljubljenika u visoku tehnologiju koji ima travnjak. Za nekoga tko je svu svoju elektroniku umrežio da bi izvukao iz nje maksimum i sanjari o danu kad će mu frižider sam naručivati mlijeko kad detektira da je pri kraju – robotska je kosilica zapravo jedini logičan izbor. Pa kakav bi techno freak odabrao brinuti o travnjaku tako da kosi kosilicom koju mora gurati ili s njom mahati okolo? Gurati stroj – postoji li uopće nešto više low-tech od toga?

Izgleda poput bube, kosi poput ovčice

Husqvarna je to shvatila još 1995., u doba dok je većini ljudi mobitel još uvijek bio više predmet fantazije nego praktična stvarnost. Prvi modeli automowera koje su osmislili bili su pokretani solarnom energijom, ali pokazalo se da za kvalitetu košnje tada ta tehnologija još nije dosegla dovoljan stupanj razvoja. I tako su robotske kosilice, kako ih “po naški” zovu, postale pokretane strujom i krenule u osvajanje tržišta.

Stroj koji podsjeća na oklopnu bubu, a osmišljen je da travnjak gricka kao ovca svakom je generacijom postajao sve impresivniji, da bi danas bio nešto što s klasičnom kosilicom ima veze koliko i novi Ferrari s Fordom model T. OK, ona koju je potrebno gurati i robotska obje kose travu, ali tu negdje sličnost prestaje.

Kako funkcionira robotska kosilica? Najkraće rečeno, nakon što je postavljena – kosi sama. Svoj travnjak vlasnik omeđi žicom koja određuje granice košnje stroja, a tu žicu može ostaviti na travnjaku čak i preko zime. Nakon toga postavi baznu stanicu (koja je povezana na električnu mrežu) i to je otprilike to. Kosilica prolazi travnjakom nasumičnim uzorkom, koseći posvuda pomalo, zaobilazeći prepreke, a kad “osjeti” da joj je baterija pri kraju, sama odlazi na baznu stanicu napuniti se. Može se opremiti GPS modulom koji pruža podršku u navigaciji te šalje kosilicu na mjesta koja nije obradila. Također je dostupna i Connect aplikacija za upravljanje putem pametnog telefona, a sada i ona za Apple Watch. Od krađe ju štiti alarm i PIN, a kiša i vrućina joj ni na koji način ne smetaju. Osim toga, može svladati nagib do 35 stupnjeva, tiha je i učinkovita – zapravo, sve što netko može zatrebati od kosilice.

Aplikacije za mobitele, ali i Apple Watch

Najnoviji dodatak je i prva ikad Apple Watch aplikacija za robotsku kosilicu, koja omogućuje da se s tri modela upravlja ravno sa zapešća. Aplikacija je lansirana 18. ožujka i zove se Automower^® Connect, a omogućuje korisniku da kosi svoj travnjak neovisno o tome je li na poslu, odmoru ili na drugoj strani svijeta. Tako Husqvarna još jednom pomiče tehnološke granice i košnju trave čini high-tech iskustvom.

Aplikacija je dostupna za modele 320, 330X i 450X, a zaslon omogućuje funkcionalnost u tri ključna područja – kontrola, konfiguracija i sigurnost. Tako je moguće nadzirati status robotske kosilice i dati joj naredbe “start”, “stop” i “park”, čitati i modificirati postavke u meniju robotske kosilice, ali i primiti obavijesti i pratiti položaj robotske kosilice u slučaju krađe.

Stroj je, dakle, jednostavan za korištenje i prilično robustan i na tržištima poput Švicarske često ga se može vidjeti, ne samo u vrtovima privatnih kuća, već i na mjestima kao što su hoteli. Naime, “veći” modeli kose površine do 5000 metara kvadratnih, a kombinacijom nekoliko takvih strojeva može se pokriti uistinu velika površina. U Hrvatskoj su još uvijek rijetke, iako zaljubljenici u tehnologiju sve više prepoznaju njihove prednosti. Jedan takav zaljubljenik u tehnologiju je i travopazitelj s početka ove priče, Zoran Stanko.

Nakon najboljeg posla – pravi posao!

Skroman dečko iz Zagorja bio je itekako svjestan što znači dobiti Najbolji posao jer u vrijeme kad se prijavljivao o tom poslu su se raspisali mediji i u Hrvatskoj, ali i van njenih granica. Svima se sviđala ideja o tome da ne rade ništa i gledaju kosilicu kako kosi travu. Sviđala im se toliko da je direktor Husqvarne u Srbiji dobio i službeni upit o tome hoće li raspisati sličan natječaj za njihovo tržište.

Svidio se uspjeh kampanje i travopaziteljevo znanje o ovom naprednom stroju i vodstvu tvrtke Drezga, zastupnika Husqvarne u Hrvatskoj. Zoran Stanko (travopazitelj) tako je dobio i stalni posao, kad mi je istekao onaj Najbolji, što priči daje sretan kraj.

Ovih dana ta kampanja, koju je provela PR agencija Komunikacijski laboratorij, osvojila je i nagradu HUOJ-a, kao najuspješnija prilagodba kampanje u prošloj godini. Ipak, priča o travopazitelju uskoro će dobiti svoj nastavak u obliku kampanje koja će omogućiti zaljubljenicima u tehnologiju da uz vrlo malo napora (i bez novca) i sami postanu vlasnici robotske kosilice.

Možda ćemo tada u Hrvatskoj imati prilike češće viđati ove simpatične robote i imati priliku uživo vidjeti što se sve s njima može. Jer zaljubljenici u tehnologiju s ovakvim strojem mogu uistinu svašta, a “pimpanje” kosilica da izgledaju kao trkaći automobili ili pak kao bubamare tek je vrh ledene sante.