Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti
Canva/Leonard Fabris

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

U američkom startup ekosustavu nije neuobičajeno da studenti pokrenu tvrtke koje kasnije mijenjaju svijet. Mark Zuckerberg pokrenuo je Facebook iz studentskog doma na Harvardu. Larry Page i Sergey Brin razvili su Google dok su bili doktorandi na Stanfordu.

Nisu to samo iznimke, već rezultat sustava koji od početka potiče eksperimentiranje, preuzimanje rizika i poduzetničko razmišljanje. Američka sveučilišta nude infrastrukturu, od inkubatora i mentorskih programa do investicijskih fondova koji studentima daju alate, ali i poruku da pokušaj nije greška, nego proces.

U Hrvatskoj je slika drugačija. Iako među studentima ne nedostaje znanja ni ambicije, poduzetništvo se još uvijek doživljava kao nešto rezervirano za šaku odabranih. Pokretanje vlastitog posla često ostaje nevidljiva opcija prisutna izvan formalnog obrazovanja, bez strukturirane podrške i rijetko predstavljena kao konkretna mogućnost.

Baš zato su Fabijan Pitlović i Leonard Fabris, studenti FER-a, te Dominik Milković, student ekonomije odlučili pokrenuti Founder Talks, inicijativu koja dovodi poduzetničke razgovore tamo gdje ih najčešće nema – u dvorane fakulteta, paralelno uz Founder Talks i studij, dečki razvijaju i vlastiti startup.

Kako studente potaknuti na poduzetništvo?

Kako studente potaknuti na poduzetništvo ključno je pitanje na koje Leonard, Fabijan i Dominik nastoje odgovoriti organizirajući serije razgovora s osnivačima startupa. Cilj im nije imati veliku binu, reflektore ni stotine uzvanika već fakultetsku dvoranu i sugovornika koji je voljan pred mladim nadama prikazati stvarnu sliku svog puta izgradnje startupa, ističe Leonard:

Naša misija je povezati studente s realnim poduzetništvom i učiniti startup put razumljivim, dostupnim i ohrabrujućim.

Dakle, koncept je jednostavan, pronaći osnivača startupa ili tvrtke koji je voljan iskreno i s razumijevanjem konteksta u kojem se studenti nalaze prezentirati svoj put.

Stjepan Zelić (Hypefy) dijeli svoju priču na Founder Talksu Leon Belovarić

S obzirom na to da su studentske godine često najbolje za nove ideje, ali ujedno i razdoblje kada mladima nedostaju samopouzdanje i uzori, ovakve inicijative od interesa su mnogim studentima. Na hrvatskim fakultetima, kaže Leonard, i dalje ne postoji sustavna podrška razvoju poduzetničke kulture. Znanje je tu, ali kontekst i praksa najčešće izostaju:

Usporedbe s inozemnim fakultetima često pokazuju da njihova snaga ne leži samo u nastavnim sadržajima, već u kulturi koju stvaraju, okruženju koje potiče inicijativu, eksperimentiranje i preuzimanje odgovornosti. Upravo su iz takvih sredina izašli brojni inovatori koji su imali snažan utjecaj na društvo i gospodarstvo.

U lokalnom kontekstu ne postoji dovoljno formata koji se kontinuirano bave tim aspektom. Postojeći događaji često su usmjereni na gotove priče, visoku razinu apstrakcije ili profesionalnu publiku, dok studenti ostaju po strani, ističu dečki.

Founder Talks nastao je kao odgovor na taj nedostatak, s ciljem da se na fakultete dovede poduzetnička kultura i stvori prostor u kojem se ta tema aktivno njeguje. U tome im pomažu organizacije kao što su EESTEC, koji razumije studentsku dinamiku te Infobip Startup Tribe i BIRD Incubator, koji osiguravaju poslovnu podršku i mentorstvo.

Uspjeh se gradi na pogreškama

Leonardnov, Fabijanov i Dominkov put osnivanja startupa Smart Hospitality, također je dio priče. Svoj startup razvili su kao studenti, a imali su priliku predstaviti ga i u New Yorku, pred predstavnicima Goldman Sachsa. Upravo to iskustvo bilo je ključno u definiranju njihove motivacije za Founder Talks.

Iskustvo građenja vlastitog startupa im je pokazalo da u ranoj fazi najviše znači imati nekoga s kim se možeš poistovjetiti. Ne samo zbog savjeta, nego zbog dokaza da je poduzetnički put uopće moguć. Upravo zato su htjeli stvoriti mjesto koje ne gura osnivače na pozornicu da pričaju o svojim exitima i milijunima, već da stanu pred studente i ispričaju kako su do tih uspjeha došli kroz pogreške, nesigurnosti i prve korake.

Njihova idealna publika su studenti koji već imaju ideju, ali i oni koji o poduzetništvu još ne razmišljaju. Polaze od pretpostavka da interes za pokretanje vlastitog projekta ne počinje nakon diplome, nego puno ranije – još u fazi formiranja mentaliteta i stava prema riziku. Stoga ne žele pokazati priču o gotovim rješenjima, već potaknuti razgovor o putu koji je do toga doveo, objašnjavaju Leonard:

Klasične startup konferencije, podcasti i LinkedIn sadržaji prepuni su filtriranih priča o uspjehu, no rijetko tko priča o procesu, nesigurnostima, pogreškama i odlukama koje su prethodile istom tom uspjehu.

Prvi Founder Talks u Zagrebu Leon Belovarić

Stvaranje zajednice studenata

Leonard, Fabijan i Dominik nastoje stvoriti prostor u kojem se poduzetništvo ne doživljava kao elitna karijera rezervirana za odabrane, već kao stvarna i dostižna opcija. Ne vjeruju u brza rješenja, ali jasno vide prazninu u okviru studentskog prostora u kojem se o poduzetništvu može govoriti iskreno, bez mitova i uljepšavanja.

U lokalnoj startup sceni, koja je uglavnom usmjerena na one koji su već “u igri”, ovakav format preusmjerava fokus na one koji tek traže smjer, a samim time doprinose cijelom ekosustavu.

Leonard zaključuje da startup zajednica dobiva novu energiju kada se studenti aktivnije uključuju i počnu doživljavati poduzetništvo kao realnu opciju. A sudeći prema interesu za ovakva druženja, može se očekivati kako će studenti preuzeti više inicijative i donijeti inovacije u ekosustav.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Što ste propustili

Tehnologija

Europski digitalni zakoni pisani su bez Hrvata za stolom

Europska digitalna pravila nastaju u procesu koji traje godinama, a hrvatska tech industrija u njemu gotovo i nema glasa. Zašto je tome tako i što bi se trebalo promijeniti?

Veliki intervjui

Vodio je 15.000 inženjera. Evo gdje bi AI-ju prepustio donošenje odluka

Umjetna inteligencija sve više ulazi u poslovno odlučivanje, no njezine mogućnosti otvaraju pitanja o odgovornosti, ulozi lidera i granicama automatizacije. S dr. sc. Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarali smo o tome kako AI mijenja način na koji kompanije posluju i donose odluke.

Umjetna inteligencija

Da AI sutra nestane, biste li još uvijek znali raditi svoj posao?

AI alate danas koristi oko 85 posto developera, a AI agenti na GitHubu već stvaraju desetke milijuna pull requestova mjesečno. No što više posla prepuštamo umjetnoj inteligenciji, to je važnije pitanje što se događa s našim vlastitim razumijevanjem koda i odluka koje donosimo.

Umjetna inteligencija

AI može prepisati 27.000 linija COBOL-a u četiri dana, ali ne i olakšati produkciju

Sada kada brzina pisanja koda više nije problem, pitanje je kako ga pregledati dovoljno brzo i utvrditi da je kvalitetan, siguran i pouzdan za produkciju.

Vodič

Nikola Žinić za Netokraciju otkriva kako optimizirati brend za AI preporuke

Upit danas nije samo jedno pitanje, upit je razgovor. A u tom razgovoru AI je taj koji bira hoće li te preporučiti.

Netokracija Podcast

AI razvija AI brže nego što ga ljudi mogu razumijeti

AI modeli napreduju brže nego što ih možemo razumjeti, testirati i kontrolirati. U drugoj epizodi sedme sezone Netokracija podcasta razgovaramo o novoj fazi AI utrke, u kojoj umjetna inteligencija postaje alat kojim razvijamo novu generaciju AI-ja.