Marin Pavelić
18. 04. 2025.
Unatoč izazovima, Hrvatska ima potencijal postati Silicijska dolina Europe. Poduzetnik, investitor i profesor Scott Coleman izdvaja ključne izazove koje bi pritom trebalo svladati.
Hrvatska možda još nije Silicijska dolina Europe – ali, prema vanjskom predavaču na Sveučilištu RIT i direktoru Onslow Venturesa Scottu Colemanu, mogla bi to postati.
Profesor Coleman održao je na ovogodišnjem Young Leaders Forumu predavanje o svojim zapažanjima o hrvatskom startup ekosustavu, njegovim snagama, ali i ključnim izazovima koje treba savladati.
Iako je put prema vrhu prepun prepreka – od regulatornih barijera do nedostatka ulaganja u kasnijim fazama razvoja – Hrvatska ima ono što je najvažnije: talentirane ljude, hrabre osnivače i zajednicu koja sve više razumije što znači graditi globalne tvrtke, istaknuo je.
Napredujemo
Scott kao najveću snagu Lijepe Naše vidi upravo u ljudima koji su stvarali današnji dinamični hrvatski ekosustav posljednjih 15 godina. No, još uvijek postoje izazovi koje je potrebno prijeći, ističe:
Naravno, postoje očite regulatorne promjene koje treba uvesti – na primjer, pojednostavljenje postupka osnivanja fondova dionica za zaposlenike, osiguravanje prijevoda zakona i poreznog sustava na engleski jezik kako bi se olakšalo stranim investitorima, te općenito smanjenje administrativnih prepreka.
Ipak, startupi i partnerske organizacije koje ih podržavaju bit će ti koji će pokretati inovacije. Ono što Silicijsku dolinu čini posebnom jest upravo usklađenost svih aktera u potrazi za uspješnim poduzetništvom. Škole, osnivači, investitori, pa čak i podržavatelji poput banaka i odvjetničkih ureda djeluju u simbiotskom odnosu, ističe Scott:
Hrvatski ekosustav potrebno je povezati s različitim akterima. Škole bi trebale surađivati sa startupima i investitorima, iskusni osnivači pomagati novima, a banke, odvjetnici i ostali partneri bolje razumjeti potrebe i izazove startup scene.
Upravo je to povezivanje akademske zajednice i javnog sektora s IT tvrtkama jedna od temeljnih strateških odrednica udruge UNIT (ex Cisex).
Premalo VC ulaganja, ali nije tako crno
Trenutačno Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom po ulaganju rizičnog kapitala po glavi stanovnika, a u usporedbi sa Silicijskom dolinom zaostaje još više. Posebno se ističe nedostatak ulaganja u kasnijim fazama razvoja startupa (Serija A, B i dalje). Mnogi regionalni fondovi rizičnog kapitala prisutni su u ranoj seed fazi, ali je teško napraviti iskorak prema većim rundama financiranja bez pristupa većim tržištima i globalnim igračima, ističe Scott:
Slično tome, hrvatski startupi suočavaju se s izazovom širenja iz relativno malog tržišta. Različiti regulatorni okviri i zahtjevi korisnika u drugim europskim zemljama mogu dodatno otežati skaliranje, više nego što bi to bio slučaj na tržištu poput Sjedinjenih Američkih Država.
Mladi danas razumiju dinamiku razvoja brzo rastućih tvrtki i prate globalno tržište. Dok su prije 10 ili 15 godina mnoge tvrtke pokušavale kopirati modele iz većih tržišta, danas mladi Hrvati razvijaju rješenja za globalne probleme i ravnopravno se natječu na tim istim tržištima.
Scott posebno ističe kako je potrebno više pričati o ekonomskom potencijalu hrvatskog poduzetništva. Upravo su to dinamična i uzbudljiva radna mjesta koja mogu zadržati ambiciozne mlade ljude u Hrvatskoj i spriječiti njihov odlazak.
Privlačenje stranih stručnjaka
Koje tvrtke Scott vidi kao predvodnike na putu da Hrvatska postane malena Silicijska dolina, nije htio otkriti jer ne želi izdvajati nijednu tvrtku kada postoji puno toliko zanimljivih ideja. No, ono što je posebno zanimljivo jest pojava tzv. ponovljenih osnivača – ljudi koji pokreću više tvrtki, bez obzira na to jesu li prethodno bili uspješni ili ne, navodi Scott:
Strah od neuspjeha jedan je od najvećih prepreka poduzetništvu. Što više budemo prihvaćali izazove i bodrili osnivače koji ustrajno pokušavaju, to će više prilika Hrvatska stvarati.
Još jedna posebnost Silicijske doline je to što ljudi dolaze u regiju kako bi ostvarili svoje snove. Tvrtke poput Rimca i Infobipa već su pokazale da je stranim stručnjacima zanimljivo preseliti se u Hrvatsku zbog poslovnih prilika. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se u idućih deset godina na hrvatskom tržištu pojaviti još više međunarodnih talenata, zaključuje Scott.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.