Hrvatski 'digitalizirani' proizvođači hrane ne trebaju Bernardićeve kampanje
Hrvatski proizvodaci

Hrvatski ‘digitalizirani’ proizvođači prehrambenih proizvoda ne trebaju Bernardićeve kampanje

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić na svojoj je Facebook fan stranici nedavno objavio kako bismo, da potaknemo kupnju domaćih proizvoda, trebali kupovati i pozivati druge na #kupujmonase - i to objavljivati na Facebooku. Čini se da zaboravlja da smo proizvode mnogih hrvatskih proizvođača, koji su shvatili da ne trebaju police ni političke kampanje, već počeli kupovati putem interneta. Takvi ostvaraju više od 50 posto prihoda putem 'webshopa', dok drugi ne uspijevaju biti konkurentni ni 'offline'.

Hrvatski proizvodaci

Iako su mnogi već kritizirali Bernardića zbog ove vrlo populističke objave, postavio bih jedno drugo pitanje: Zašto se nitko ne pita postoje li proizvođači čiji uspjeh ne ovisi o hashtagu kojeg diže predsjednik oporbe, a koji su svoje mjesto našli u digitalnoj ekonomiji? Takve tvrtke, poput Volim jabuke i Volim ljuto… volim!

Zašto se nitko ne pita što će Franck, Kraš, Podravka, Vindija i Dukat učiniti kad ćemo poželjeti kupovati “špeceraj” isključivo putem mobitela i weba, a najmanje odlaskom u dućan?

Zaštitimo hrvatske proizvođače! Priključite se našoj kampanji i zajedno podržimo naše proizvođače! Kupi naš proizvod, stavi sliku i #kupujmonase. Pokažimo svima koliko smo inovativni i poduzetni!

Posted by Davor Bernardić on 8. travnja 2017

Hrvatski digitalizirani proizvođači nisu ograničeni na hrvatske police – za razliku od Dukata ili Francka

Jedan od razloga zbog kojih je budućnost Agrokora, posebice Konzuma kao najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, bitna za najveće dobavljače poput Francka i Kraša je to što se njihovi proizvodi nikad nisu doista uspjeli probiti na strana tržišta. Konzumove police njihov su najbolji način da dosegnu najvažnijeg, hrvatskog kupca, zbog čega su bili spremni da im se duguje budu li im se dali ustupci koje drugi, strani lanci, nikad ne bi dali.

Na žalost, ni Dukat, ni Franck, a kamoli Kraš nisu se uspjeli probiti na strana tržišta van tradicionalnih jugoslavenskih (i onih gdje je dijaspora jaka) gdje bi našli nove kupce.

Dolazak stranih lanaca, od Lidla preko Interspara nadalje, dodatno je zakomplicirao situaciju hrvatskim proizvođačima koji su dobili jaku konkurenciju u vidu trgovačkih brendova koji su, negdje cijenom, negdje kvalitetom, iako možda ne i brendom, mogli konkurirati hrvatskim proizvodima. Dapače, mnogi manji proizvođači okrenuli su se upravo proizvodnji za trgovačke brendove, jer im se plaća na vrijeme i ne moraju se brinuti za marketing, što je većini hrvatskih proizvođača (pa i softverskih) najveći izazov.

Upoznajte stvarnost: Male proizvođače koje voli digitalna generacija

I dok su neki svoju budućnost vidjeli na policama, drugi nisu bili spremni na uvjete trgovačkih lanaca pa su svoju alternativu našli u internetskim košaricama, bilo domaćih, bilo stranih kupaca.

Zanimljivo je zapravo koliko malih hrvatskih prehrambenih proizvođača nudi svoje proizvode putem interneta kupcima iz cijele zemlje pa i regije. Dok me komentar jedne tvrtke koja proizvodi jedinstvene majice da će svoje proizvode nuditi putem interneta, odbivši suradnju s Billom, nimalo ne iznenađuje, uspjeh Volim Jabuke (danas Stipino) i Volim ljuto mi mami smiješak.

Pokretač brenda Stipino Stjepan Dumančić za Netokraciju je, povodom projekta Heroji digitalnog doba, objasnio otkud kreće njegova digitalizacija:

Dakle, krećemo od onog dijela: “natjerati kupca da proba proizvod”. To je primarni pristup i način komunikacije. Morate se pojaviti kao proizvođač svojih proizvoda, educirati kupce te biti tamo dok probaju. Najveći adut u mom poslovanju je osobni pristup – fizički stati pred kupca i sve mu objasniti. Facebook mi je najjači komunikacijski kanal i možete vidjeti da imam ležeran odnos sa svojim kupcima jer ih skoro sve znam.

Volite li pak nešto jače, osnivač proizvodnje i internetske trgovine Volim ljuto, Goran Vrabec, na bjelovarskom je sajmu objasnio kako 25 posto prodaje putem internetske trgovine dolazi putem newslettera:

Ovi i mnogi drugi proizvođači poput njih iskoristili su kvalitetnu digitalnu komunikaciju s kupcima da se postave kao mali giganti kojima ne trebaju police trgovačkih lanaca.

Koliko god ovi proizvođači možda ne bili “krema hrvatske prehrambene industrije”, koja se okuplja na sastancima dobavljača Agrokora, kako ih nedavno opisuje ministar Tolušić u Otvorenom, shvatili su nešto što mnogo veći od njih, oni s televizijskim budžetima koje je jednostavno tako lako trošiti, nisu: Da se uslijed razvoja interneta mijenjaju ne samo navike kupaca, nego i mogućnosti za proizvođače da im izravno pristupe.

Hrvati kupuju u digitalnoj ekonomiji – i nisu jedini.

Nedavno istraživanje, koje je provela tvrtka Perpetuum Mobile, pokazalo je da 73 posto Hrvata kupuje robu i proizvode putem interneta tako da je očito zašto broj internetskih trgovina u Hrvatskoj raste. Hrvati putem Nabava.net i Jeftinije.hr uspoređuju cijene proizvoda po cijenama, na YouTubeu gledaju recenzije slatkiša, nalaze točno one proizvode koje žele i naručuju iz svakog kutka svijeta.

Bernardićevo #kupujmonase ne daje im prizvuk podržavanja ekonomije koliko ograničavanja vlastitog izbora i, iako su im domaće police jedan od odredišta u kupovini (zavirite u bilo koji trgovački centar vikendom), daleko su im od jedine, a još dalje od najbolje opcije.

Agrokor i Podravka shvatili su digitalni izazov

Neki proizvođači, poput Podravke, shvatili su izazov digitalne ekonomije i potajno su počeli razvijati planove razvoja internetske trgovine za proizvode koji su mogli konkurirati na stranom tržištu, poput Čokolina ili ajvara. Najveća regionalna platforma s receptima, Coolinarika, bila je dobar temelj za ovakve planove.

I Agrokor je prije cijele ove krize shvatio izazov pa je počeo snažnije ulagati u digitalne kanale, prvenstveno Konzum Klik i Abrakadabru. Na stranu sve kritike ovih platformi, ne može se reći da Agrokor nije ozbiljno shvatio problematiku, za razliku od mnogih svojih dobavljača koji u Konzumovom daljnjem offline radu (i trenutno relativno praznim offline policama) očito vide svoj opstanak.

Digitalizirane trgovine zamjenjuju klasične – što ćemo onda?

Najveći američki lanac maloprodajnih dućana, Walmart, već godinama stagnira, a ove ga je godine udario novi poraz kad se iz njega povukao legendarni investitor Warren Buffett, što je tržištu pokazalo da nekad sigurne dionice više nisu tako sigurne.

Rezultat je to, dakako, dugogodišnjeg razvoja internetske trgovine u SAD-u, po tom pitanju jednom od najrazvijenijih tržišta na svijetu gdje je Amazon probio led dostave uvođenjem usluge ‘Prime’ prije nekoliko godina.

Osim Amazona, specijalizirane internetske trgovine korak su po korak uzimale udio tradicionalnih trgovina, kao što su i torrenti, video na zahtjev te Netflix ponudili bolje korisničko iskustvo od lokalne videoteke. U SAD-u bio je to Blockbuster, u mom lokalnom kvartu videoteka Flintstones.

S druge strane, na prošlom je OMGcommerceu Brigadin Damjan Greber otkrio kako – žele li rasti – ‘tradicionalni’ se digitalni trgovci ‘spuštaju’ među kupce iznenađujućom inovacijom, fizičkim trgovinama. Za razliku od Walmarta, Amazonove trgovine nude presliku odličnog, jednostavnog internetskog iskustva kupovanja u stvarnom svijetu. U praksi to znači da, primjerice, ne morate gubiti vrijeme na blagajni, jer sam se proizvodi automatski, digitalno – dodaju u košaricu.

Ne mislim da je webshop spas za Franck ili Dukat, ali svakako želim naglasiti da su digitalni distributivni kanali za mnoge velike i male proizvođače i dalje neistraženo područje.

Mnogi samo znaju zakupiti Facebook oglase i raditi ‘inovativne kampanje’, ali ne i zaista digitalizirati tvrtke koje će u nekom trenutku morati promijeniti pristup. Inače će ih dostići sudbina stogodišnje njemačke tvornice britvica koju je 2014. kupio američki startup Harry’s koji je svoje britvice prodavao isključivo putem interneta.

Zašto proizvođači ne bi prodavali više od 50% proizvoda – putem interneta?

Umjesto da trošimo vrijeme uoči izbora na praktične Facebook parole, zašto ga ne bismo ulagali u edukaciju nove generacije hrvatskih proizvođača o izravnim distributivnim kanalima i digitalnoj promociji, kao to već primjerice Netokracija radi za netehničke mlade profesionalce poput psihologa i ekonomista? Da, poput brenda Volim ljuto, putem webshopa hrvatski proizvođači mogu preko 50 posto svog prihoda ostvariti isključivo izravnom, internetskom prodajom.

Kao što će novi, digitalni koncepti kupovanja promijeniti način kako kupujemo (hrvatske) proizvode ‘na klik’, zašto ih ne bismo i prodavali ‘na klik’? Od polja do stola, na digitalni način.

Ili ćemo se za 10 godina žaliti na strane internetske trgovine koje će te nuditi bržu dostavu, kvalitetne proizvode i spašavati ‘kremu prehrambenih proizvođača’ od interneta? Ako hoćemo, vjerojatno će to biti pred izbore.

ponuda

Komentari

  1. Josip

    Josip

    11. 04. 2017. u 1:19 pm Odgovori

    Ovo je dobar članak i dobra inicijativa ali stvari nisu baš tako pozitivne. Amazon Prime i Instacart npr nikako da krenu kako treba, posrću uz stalne probleme jer model očito ne štima kako su zamislili. Uspoređuju ih sa Uberom koji ima puno elegantniji poslovni model dok oni imaju puno problema.

    Npr dok se Uber koristi svakodnevno namirnice se u Americi kupuju tek 1.3 puta tjedno a ljudi nisu spremni plaćati dostavu kao dodatni trošak kupovine. Amazon je ponudio dostavu besplatno ali morao je ukinuti jer se nije pokazalo isplativim. Čak i investitori smanjuju ulaganje u sektor kupovine namirnica online što me iznenadilo. Tko zna šta će biti u budućnosti.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      11. 04. 2017. u 5:04 pm Odgovori

      Hvala Josipe na konstruktivnom komentaru 🙂 Dostava je svakako jedna od najvećih problema kod dostave ovakvog tipa usluge, ona potkopava i startupe koji se bavi primjerice narudžbama hranom u vidu Pauze.

      • Nikolina

        Nikolina

        11. 04. 2017. u 9:25 pm Odgovori

        Kad ste kod hrane, dostave i digitaliziranog, primjećujem pojavu usluga tipa Blue apron i Hello fresh koje nude “sirovu dostavu” unaprijed odmjerenih porcija namirnica od kojih zatim korisnik sam sprema obroke prema priloženom receptu. Fun fact samo, rezultate im ne znam.

        • Ivan Brezak Brkan

          Ivan Brezak Brkan

          12. 04. 2017. u 6:52 am Odgovori

          Da, to je sad all the rage što se tiče promocije kroz podcastove. Čini se da je ciljana publika ekipa koja nema vremena/želje previše razmišljati o hrani, a želi kuhati i zdravo jesti pa su spremni platiti mali premium za to.

  2. Josip

    Josip

    13. 04. 2017. u 4:49 pm Odgovori

    Problem ovakvih servisa i prednost Ubera kao servisa sličnog tipa nad njihovim poslovnim modelom iznio je jedan američki analitičar. Dok se za Uber plaća cijena za kompletnu uslugu i samim time je plaćanje isplativo, dostava je tek dodatni trošak a ne cijela usluga tj roba. Dostava se smatra nepotrebnim troškom što ovakav tip narudžbe svrstava u luksuz a ne u efikasniju varijantu usluge kupovanja. Da bi online svakodnevna kupovina uspjela Bezos kaže da se trebaju zadovoljiti tri kriterija, veliki asortiman, brzu dostavu i cijene niže od trgovine. To bi potaknulo ljude da više koriste taj segment ecommerce-a, no to je jako teško postići.

    Zasad nitko nema rješenje, pa ni Amazon koji je nudio besplatnu dostavu kroz godišnju pretplatu. Moje mišljenje je da će trebati smisliti potpuno novi mode poslovanja a ne pokušati pojeftiniti ovaj kroz iscrpljivanje cijenom i sve nižim plaćama dostavljača.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Što ste propustili

Novost

Albert Gajšak otkrio zašto je mentoriranje od Cara vrjednije od njegovih para

Mentoriranje nije samo za startupe u akceleratorima, već nam svima može pomoći bilo da smo mentor ili mentorirani kako pokazuje i uspješan primjer osnivača Makerbuina i Infinuma.

Sponzorirano

Privući i zadržati zaposlenike nećete šarenim uredom, ali hoćete agilnom transformacijom

Neki nabavljaju stolni nogomet i šarene vreće za odmaranje, neki organiziraju filmske večeri i zabave petkom, a neki se obraćaju - agilnom treneru.

Intervju

Kako do prakse na kojoj si plaćen i na kojoj učiš, ulažeš u sebe i napreduješ?

Nekima je još u redu pripravnike uzimati na neplaćeno pa ih natovariti kao da su Katica za sve. Pripravništva su se promijenila, barem u nekim tvrtkama, a netom diplomirana ekonomistica i njezin kolega na apsolventskoj godini, otkrit će vam i kako.

Startupi i poslovanje

Dragi svi, budite podrška koju želite i sebi; drage žene, nemojte prihvatiti ništa manje

Ladies of New Business Tech edition okupio je domaće i strane IT rukovoditelje, stručnjake i organizatore IT konferencija kako bi raspravili što kao kolege, šefovi i organizatori možemo učiniti kako bi pomogli IT-jevkama da napreduju u industriji te da se osjećaju kao njezin važan dio.

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.