HGK potpisnica “Poziva za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta do 2030.”

Digitalna poduzeća moraju biti sposobna brzo rasti ako žele ostati u EU-u. Samo 10 od 100 najvećih tehnoloških poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji dolazi iz EU-a i samo je 8 posto jednoroga. Najperspektivnija poduzećima kao najveće prepreke rastu u Europi vide: prekomjerne propise, različita pravila u državama članicama, nedostatak ulaganja, pristup talentima i podacima. Sve su to problemi s kojima se suočava jedinstveno digitalno tržište.

28 potpisnika definiralo 7 područja koja zahtijevaju neodgodivu akciju

Ključni izazovi svakako su kako osigurati dostatne financije za digitalnu tranziciju, te na koji način osigurati financiranje AI inovacija i ideja unutar EU. Rizični kapital je jedini pravi odgovor kako adresirati buduća financiranja i inovacije, poručio je Alojzije Jukić iz Udruženja za IT HGK. U pozivu je istaknuto kako jedinstveno tržište predstavlja tridesetogodišnji savez koji je u srži europskog projekta i kojemu je hitno potrebna obnova.

Jedinstveno tržište u pravom smislu riječi, na kojemu poduzeća upravljaju jednim tržištem u skladu s jednim skupom pravila, ima potencijal iskoristiti 719 milijardi EUR tijekom pet godina i pomoći EU-u u privlačenju potrebnih ulaganja u iznosu od 745 milijardi EUR s ciljem postizanja dvojne tranzicije do 2030. godine, istaknuo je Alojzije.

Područja koja zahtijevaju hitno djelovanje:

1. Stvoriti stvarno tržište poduzetničkog kapitala EU-a uklanjanjem birokratskih prepreka kako bi se privukli ulagači i inovacije unutar naših granica. Tržište SAD-a gotovo se uvijek pokazuje kao prvi odabir za europske tvrtke čije potrebe prelaze 50 milijuna EUR.
2. Zalagati se za rast poduzeća koja se bave umjetnom inteligencijom i ulaganja u razvoj umjetne inteligencije kao društvenog dobra, te osigurati pravnu jasnoću u pogledu Akta o umjetnoj inteligenciji i važećih zakona. Europa može biti lučonoša pouzdanog razvoja umjetne inteligencije.
3. Poticati digitalnu transformaciju tradicionalnih industrija pojašnjenjem pravila o pristupu i razmjeni podataka u EU-u, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva, kibernetička sigurnost i međudjelovanje Opće uredbe o zaštiti podataka (OUZP) i postojećeg sektorskog zakonodavstva. Zdravstveni podaci ključan su primjer.
4. Jačati digitalnu otpornost Europe omogućavanjem digitalnog izvješćivanja u državama članicama po načelu “samo jednom” i konsolidacijom upravljanja u EU-u kako bi se maksimalno iskoristili raspoloživi cijenjeni stručnjaci za kibernetička sigurnost.
5.  Maksimalno povećati mogućnosti nove 6G tehnologije u svakoj državi članici koordiniranjem politike spektra i uklanjanjem nepoticajnih mjera za ulaganje pružatelja infrastrukture.
6. Iz temelja promijeniti sustav pružanja javnih usluga s pomoću digitalizacije, uz osiguravanje troškovne učinkovitost i vrijednosti za porezne obveznike usklađivanjem zakona o nabavi i poticanjem paneuropske nabave, čime se novim digitalnim poduzećima koje opslužuju europski javni sektor omogućuje razmjeran rast u EU.
7.  Omogućiti rastućim poduzećima zapošljavanje najboljih talenata pojednostavnjenjem postupaka za zapošljavanje u EU-u i inozemstvu.

“EU nema dovoljno dobru prepoznatljivost fakulteta iz STEM područja…”

Alojzije navodi kako su kadrovi jedan od ključnih izazova i tu je izuzetno puno prostora za napraviti ozbiljne iskorake:

Ako promatramo danas vodeće ljude u najvećim tehnološkim tvrtaka u svijetu, jasno se uočava kako je tu veliki dio doseljenika iz azijskih zemalja koji su se školovali i gradili karijere u USA. EU nema dovoljno dobru prepoznatljivost fakulteta iz STEM područja na koja bi hrlili studenti iz cijeloga svijeta i ostajali u EU graditi svoje karijere. Isti problem imamo i unutar RH.

Poziv sadrži popis područja koja zahtijevaju hitno djelovanje i sveobuhvatno izvješće s istaknutim glavnim problematičnim područjima koja onemogućavaju nesmetano poslovanje poduzeća unutar jedinstvenog tržišta te konkretne preporuke za njihovo rješavanje.