Hackathon: kako organizirati najbolji hakerski događaj, naći developere i potaknuti inovativnost - iskustva Nordeusa i WhoAPI-ja

Hackathon: kako organizirati najbolji hakerski događaj, naći developere i potaknuti inovativnost – iskustva Nordeusa i WhoAPI-ja

Riječki WhoAPI i beogradski Nordeus krajem prošle godine organizirali su dva sjajna hackathona: natjecanja u izradi aplikacija odnosno "hakiranju" u ograničenom vremenskom periodu. S obzirom da su hackathoni odlični ne samo za traženje novih developera i promociju developerskih tvrtki, već i podizanje pozitivne energije: donosimo vam recept za stvaranje hackathona temeljen iskustvima s Nordeus Hackathona 2011. te WhoHacka! Za Nordeus, autore internetske igre Top Eleven koju igraju milijuni ljudi, radilo se o izradi funkcionalne igre u 24 sata, dok su u WhoAPI-ju jednostavno eksperimentirali s izradom bilo kakve web aplikacije u desetak sati. Razviti nešto u desetak sati već ćete uspjeti, ali organizirati hackathon? Čitajte dalje prije hakiranja.

Hakirajte!

Riječki WhoAPI i beogradski Nordeus krajem prošle godine organizirali su dva sjajna hackathona: natjecanja u izradi aplikacija odnosno “hakiranju” u ograničenom vremenskom periodu. S obzirom da su hackathoni odlični ne samo za traženje novih developera i promociju developerskih tvrtki, već i podizanje pozitivne energije: donosimo vam recept za stvaranje hackathona temeljen iskustvima s Nordeus Hackathona 2011. te WhoHacka!

Za Nordeus, autore internetske igre Top Eleven koju igraju milijuni ljudi, radilo se o izradi funkcionalne igre u 24 sata, dok su u WhoAPI-ju jednostavno eksperimentirali s izradom bilo kakve web aplikacije u desetak sati. Razviti nešto u desetak sati već ćete uspjeti, ali organizirati hackathon? Čitajte dalje prije hakiranja.

WhoAPIjevci našli su se na kavi prije hackathona.

Hackathoni su događaji na kojima se developeri nalaze kako bi zajedno razvili nove aplikacije. Poznat pod različitim imenima u različitim tehnološkim krugovima, hackathon je postao dio kulture mnogih tvrtki te dio mnogih konferencija. Unutar Techcrunch Disrupta se primjerice organizira natjecanje za startupe u obliku hackathona, dok Facebook koristi svoje hackathone za poticanje eksperimentiranja i novih projekata. Zuckerbergova tvrtka organizirala ih je već 28!

Hackathon, 2, 3

Hackathon uvijek uključuje vremensko ograničenje koje sudionike potiče da uokvire svoje projekte, a često sadrži i komponentu natjecanja koje se vrlo često i nagrađuje ukoliko si to organizator može dopustiti. Hackathon ne mora stoga biti javno natjecanje s nagradama, već interni događaj na kojemu potičete nešto drugačije ideje.

Za Netokracijinu redakciju bi analogno to bilo livebloganju konferencije o Badi – u 1337-u 😉 Hackathoni u svakom slučaju mogu biti ne samo zabavni, već i korisni:

  • Ograničavanje vremena za razvoj potiče inovativnost, jer se od sudionika traži da ograniče svoja rješenja i nađu ono koje radi pri čemu nemaju vremena za previše razmišljanja o tome kojim smjerom krenuti. Odabiru smjer i programiraju;
  • Nove developere ćete najlakše naći ukoliko vidite kako rade – iako je hackathon sigurno bolje iskustvo nekima, ipak na njemu možete konkretno iskusiti kako je raditi s određenom osobom te kvalitetu njihova rada;
  • Potaknuti nove projekte unutar startupa ili tvrtke je teško ukoliko nemate organiziran sistem kojim ipak svojoj ekipi ne date vremena da im se posveti. Dati određen dio vremena za vlastite projekte kako to radi Google može raditi, ali redovitim hackathonima dajete i sebi i svojim developerima rok da se tome ozbiljno pozabavite – Facebook svoje hackathone primjerice pretvara u geekovske tulume uz pivu, pizzu, glazbu i jako dobro organiziran LAN party.
Samo što nisu krenuli u WhoAPI-jevim uredima.

Uz hakersku zabavu, još pokoji cilj

Ciljevi hackathona ova dva tima bila su prilično drugačija i ovisila su prvenstveno o tome u kojoj fazi su. WhoAPI je u tom trenutku, kao i sad još razvijao svoje rješenje na putu prema profitabilnosti, dok je Nordeus sa timom većim od 30 ljudi već u fazi kada traže nove.

Sudionici Nordeusovog hackathona.

WhoAPI-jev Goran Duškić navodi kako su se željeli družiti s prijateljima i u jednom danu stvoriti nešto novo kako bi se osjećali ispunjeno. Zatvoren hackathon omogućio im je da se svi osjećaju ugodno i udobno uz hranu, piće i grickalice te da lako kontroliraju troškove i steknu iskustvu u organizaciji takvog događaja, primjerice:

Najzahtjevniji dio je bio pogoditi datum koji odgovara svim sudionicima, sa ostalim nije bilo problema i sve je prošlo glatko. Kod nas je bila riječ o individualnim projektima i individualcima. Većina je došla sa svojom idejom, a neki su se snašli i smislili na kavi prije hackathona. Atmosfera je bila dosta opuštena, vedra i stress-free.

Za WhoAPI radilo se o novom iskustvu i eksperimentiranju, dok je Nordeus ciljano osim zabave htio upoznati mlade developere s razvojem s razvojem igara. Nordeusov CEO Branko Milutinović za Netokraciju je pojasnio:

Nordeus Hackathon 2011 je takmičenje u timskom pravljenju igre koje je prvi put organizovano u regionu. Učesnici su imali zadatak da za 24h naprave potpuno funkcionalnu Tower Defense igru. Cilj našeg Hackathona je bio da se mladi I talentovani ljudi upoznaju sa razvojem igara, da nauče nešto novo uz druženje I puno zabave.

Značajno je kako je Nordeus zaposlio sve članove pobjedničkog tima hackathona, dok ih je još 20 dobilo ponudu za rad u beogradskom timu za razvoj internetskih igara poput Top Elevena.

Za sljedeći hackathon – još bolje organizirani

S obzirom da su im to bila prva iskustva s organizacijom hackathona, i u Nordeusu i WhoAPI-ju žale za detaljima koje nisu predvidjeli. Milutinović ističe kako im je žao što je ceremonija zatvaranja i proglašenja pobjednika bila prekratka, navodeći kako se srećom radi o pozitivnoj posljedici. Naime, žiriju je trebalo preko 2 sata da odabere pobjednika s obzirom da su projekti izrađeni za hachatkon zaista bili kvalitetni.

Programiranje u Rijeci…

Za razliku od Nordeusa, WhoAPI nije odredio specifičan cilj, što Duškić navodi da će svakako učiniti sljedeći put. Spominje i kako su se neki po prvi put susreli sa pravilima hackathona, zbog čega će sljedeći put napraviti bolji uvod i upoznati sudionike sa samom mehanikom događanja.

Jelen je bio ključan za beogradski hackathon.

Kao i u startupu, sve ovisi o dobrom timu

Nordeusov Branko Milutinović istaknuo je kako je u organizaciji Nordeusovog hackathona sve palo na poticanje mladih talenata:

Najbitnije je bilo privući toliko mladih supertalentovanih Iiposvećenih ljudi, koji su uspeli da izvuku iz sebe maksimum I 24 sata bez prestanka produkuju kvalitetne ideje I rešenja koja su rezultovala sjajnim igrama.

Hakeri… igre… Idemo.

S obzirom da su u Nordeusu zaista htjeli vidjeti tko je od developera kvalitetan, i zbog toga što su si to mogli priuštiti, odlučili su replicirati uvjete koje oni sami imaju prilikom rada – pa i bolje:

Najzahtevnije je bilo postarati se da takmičari tokom svih 24h imaju sjajne uslove, nalik onima koje imamo mi u Nordeusu tokom rada. Naravno nije bilo jednostavno naći ni nagrade s obzirom da nam je za svaki tim trebalo po 4 ista iPad-a, HTC telefona, Nintendo Wii-a…

Hakiranje u tijeku u Nordeusovom uredu.

Zbog većeg opsega i sudjelovanja stotinjak ljudi, u Nordeusu si nisu mogli dopustiti ležernost niti su mogli napraviti manji uredski događaj. Samo s beogradskog Elektrotehničkog fakulteta prijavilo im se 70 ljudi, tako da su tamo tjedan dana prije hackathona organizirali upoznavanje timova. Potom su u Nordeusovom beogradskom uredu organizirali nekoliko predavanja o razvoju igara i vezanim tehnologijama.

Organizatori – Nordeusovci (Prvi slijeva je Branko Milutinović, naš sugovornik)

Milutinović ističe kako im je vjerojano najkorisnike bilo predavanje o razvoju igara korištenjem Flexa, na kojemu su im predavači, vrsni stručnjaci, otkrili nekoliko trikova. Rezultat tog predavanja bio je više nego vidljiv tijekom natječaja pri čemu su čak 4 tima učinkovito iskoristila naučeno – za Netokraciju je istaknuo Milutinović. Nordeus je složio i video kao pregled hackathona:

[youtube width=”600″ height=”335″]http://www.youtube.com/watch?v=ZbVsnvPsGCA[/youtube]

Jesu li domaći developeri spremni za hackathone?

U oba tima smatraju kako su developeri u Rijeci te Beogradu spremni za ovakav tip natjecanja ukoliko se pravilno organizira. Milutinović i Duškić za ničim ne žale, smatrajući kako su im iskustva s organiziranim hackathonom bila sjajna.

Malo drugačiji Tower Defence kao rezultat hackathona.

Duškić smatra kako će svakako ponoviti hackathon, jer je bilo odlično iskustvo pri čemu su ih mnogi tražili da ih obavijeste o sljedećem. Milutinović se slaže, ističući pozitivnu energiju koja je bila rezultat hackathona:

Hakaton je bio jedno sjajno iskustvo, I za takmičare I za nas. Količina entuzijazma I znanja koje su ovi mladi ljudi pokazali u svega 24h nas je oduševila I već planiramo novi!

I WhoAPI i Nordeus planiraju nove hackathone. Mislite li doći i kakav biste hackathon voljeli da netko organizira? 

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Što ste propustili

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.

Startupi i poslovanje

Email marketing u doba “korone”: 3 greške i 3 trika za bolju učinkovitost

Pomno pripremate i šaljete newslettere, ali učinka nema? Uz Brunu Zagorščaka iz agencije Neuralab, nedavno certificiranog Mailchimp partnera, prolazimo osnovne pogreške i taktike email marketinga.

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.