Hackathon: kako organizirati najbolji hakerski događaj, naći developere i potaknuti inovativnost - iskustva Nordeusa i WhoAPI-ja

Hackathon: kako organizirati najbolji hakerski događaj, naći developere i potaknuti inovativnost – iskustva Nordeusa i WhoAPI-ja

Riječki WhoAPI i beogradski Nordeus krajem prošle godine organizirali su dva sjajna hackathona: natjecanja u izradi aplikacija odnosno "hakiranju" u ograničenom vremenskom periodu. S obzirom da su hackathoni odlični ne samo za traženje novih developera i promociju developerskih tvrtki, već i podizanje pozitivne energije: donosimo vam recept za stvaranje hackathona temeljen iskustvima s Nordeus Hackathona 2011. te WhoHacka! Za Nordeus, autore internetske igre Top Eleven koju igraju milijuni ljudi, radilo se o izradi funkcionalne igre u 24 sata, dok su u WhoAPI-ju jednostavno eksperimentirali s izradom bilo kakve web aplikacije u desetak sati. Razviti nešto u desetak sati već ćete uspjeti, ali organizirati hackathon? Čitajte dalje prije hakiranja.

Hakirajte!

Riječki WhoAPI i beogradski Nordeus krajem prošle godine organizirali su dva sjajna hackathona: natjecanja u izradi aplikacija odnosno “hakiranju” u ograničenom vremenskom periodu. S obzirom da su hackathoni odlični ne samo za traženje novih developera i promociju developerskih tvrtki, već i podizanje pozitivne energije: donosimo vam recept za stvaranje hackathona temeljen iskustvima s Nordeus Hackathona 2011. te WhoHacka!

Za Nordeus, autore internetske igre Top Eleven koju igraju milijuni ljudi, radilo se o izradi funkcionalne igre u 24 sata, dok su u WhoAPI-ju jednostavno eksperimentirali s izradom bilo kakve web aplikacije u desetak sati. Razviti nešto u desetak sati već ćete uspjeti, ali organizirati hackathon? Čitajte dalje prije hakiranja.

WhoAPIjevci našli su se na kavi prije hackathona.

Hackathoni su događaji na kojima se developeri nalaze kako bi zajedno razvili nove aplikacije. Poznat pod različitim imenima u različitim tehnološkim krugovima, hackathon je postao dio kulture mnogih tvrtki te dio mnogih konferencija. Unutar Techcrunch Disrupta se primjerice organizira natjecanje za startupe u obliku hackathona, dok Facebook koristi svoje hackathone za poticanje eksperimentiranja i novih projekata. Zuckerbergova tvrtka organizirala ih je već 28!

Hackathon, 2, 3

Hackathon uvijek uključuje vremensko ograničenje koje sudionike potiče da uokvire svoje projekte, a često sadrži i komponentu natjecanja koje se vrlo često i nagrađuje ukoliko si to organizator može dopustiti. Hackathon ne mora stoga biti javno natjecanje s nagradama, već interni događaj na kojemu potičete nešto drugačije ideje.

Za Netokracijinu redakciju bi analogno to bilo livebloganju konferencije o Badi – u 1337-u 😉 Hackathoni u svakom slučaju mogu biti ne samo zabavni, već i korisni:

  • Ograničavanje vremena za razvoj potiče inovativnost, jer se od sudionika traži da ograniče svoja rješenja i nađu ono koje radi pri čemu nemaju vremena za previše razmišljanja o tome kojim smjerom krenuti. Odabiru smjer i programiraju;
  • Nove developere ćete najlakše naći ukoliko vidite kako rade – iako je hackathon sigurno bolje iskustvo nekima, ipak na njemu možete konkretno iskusiti kako je raditi s određenom osobom te kvalitetu njihova rada;
  • Potaknuti nove projekte unutar startupa ili tvrtke je teško ukoliko nemate organiziran sistem kojim ipak svojoj ekipi ne date vremena da im se posveti. Dati određen dio vremena za vlastite projekte kako to radi Google može raditi, ali redovitim hackathonima dajete i sebi i svojim developerima rok da se tome ozbiljno pozabavite – Facebook svoje hackathone primjerice pretvara u geekovske tulume uz pivu, pizzu, glazbu i jako dobro organiziran LAN party.
Samo što nisu krenuli u WhoAPI-jevim uredima.

Uz hakersku zabavu, još pokoji cilj

Ciljevi hackathona ova dva tima bila su prilično drugačija i ovisila su prvenstveno o tome u kojoj fazi su. WhoAPI je u tom trenutku, kao i sad još razvijao svoje rješenje na putu prema profitabilnosti, dok je Nordeus sa timom većim od 30 ljudi već u fazi kada traže nove.

Sudionici Nordeusovog hackathona.

WhoAPI-jev Goran Duškić navodi kako su se željeli družiti s prijateljima i u jednom danu stvoriti nešto novo kako bi se osjećali ispunjeno. Zatvoren hackathon omogućio im je da se svi osjećaju ugodno i udobno uz hranu, piće i grickalice te da lako kontroliraju troškove i steknu iskustvu u organizaciji takvog događaja, primjerice:

Najzahtjevniji dio je bio pogoditi datum koji odgovara svim sudionicima, sa ostalim nije bilo problema i sve je prošlo glatko. Kod nas je bila riječ o individualnim projektima i individualcima. Većina je došla sa svojom idejom, a neki su se snašli i smislili na kavi prije hackathona. Atmosfera je bila dosta opuštena, vedra i stress-free.

Za WhoAPI radilo se o novom iskustvu i eksperimentiranju, dok je Nordeus ciljano osim zabave htio upoznati mlade developere s razvojem s razvojem igara. Nordeusov CEO Branko Milutinović za Netokraciju je pojasnio:

Nordeus Hackathon 2011 je takmičenje u timskom pravljenju igre koje je prvi put organizovano u regionu. Učesnici su imali zadatak da za 24h naprave potpuno funkcionalnu Tower Defense igru. Cilj našeg Hackathona je bio da se mladi I talentovani ljudi upoznaju sa razvojem igara, da nauče nešto novo uz druženje I puno zabave.

Značajno je kako je Nordeus zaposlio sve članove pobjedničkog tima hackathona, dok ih je još 20 dobilo ponudu za rad u beogradskom timu za razvoj internetskih igara poput Top Elevena.

Za sljedeći hackathon – još bolje organizirani

S obzirom da su im to bila prva iskustva s organizacijom hackathona, i u Nordeusu i WhoAPI-ju žale za detaljima koje nisu predvidjeli. Milutinović ističe kako im je žao što je ceremonija zatvaranja i proglašenja pobjednika bila prekratka, navodeći kako se srećom radi o pozitivnoj posljedici. Naime, žiriju je trebalo preko 2 sata da odabere pobjednika s obzirom da su projekti izrađeni za hachatkon zaista bili kvalitetni.

Programiranje u Rijeci…

Za razliku od Nordeusa, WhoAPI nije odredio specifičan cilj, što Duškić navodi da će svakako učiniti sljedeći put. Spominje i kako su se neki po prvi put susreli sa pravilima hackathona, zbog čega će sljedeći put napraviti bolji uvod i upoznati sudionike sa samom mehanikom događanja.

Jelen je bio ključan za beogradski hackathon.

Kao i u startupu, sve ovisi o dobrom timu

Nordeusov Branko Milutinović istaknuo je kako je u organizaciji Nordeusovog hackathona sve palo na poticanje mladih talenata:

Najbitnije je bilo privući toliko mladih supertalentovanih Iiposvećenih ljudi, koji su uspeli da izvuku iz sebe maksimum I 24 sata bez prestanka produkuju kvalitetne ideje I rešenja koja su rezultovala sjajnim igrama.

Hakeri… igre… Idemo.

S obzirom da su u Nordeusu zaista htjeli vidjeti tko je od developera kvalitetan, i zbog toga što su si to mogli priuštiti, odlučili su replicirati uvjete koje oni sami imaju prilikom rada – pa i bolje:

Najzahtevnije je bilo postarati se da takmičari tokom svih 24h imaju sjajne uslove, nalik onima koje imamo mi u Nordeusu tokom rada. Naravno nije bilo jednostavno naći ni nagrade s obzirom da nam je za svaki tim trebalo po 4 ista iPad-a, HTC telefona, Nintendo Wii-a…

Hakiranje u tijeku u Nordeusovom uredu.

Zbog većeg opsega i sudjelovanja stotinjak ljudi, u Nordeusu si nisu mogli dopustiti ležernost niti su mogli napraviti manji uredski događaj. Samo s beogradskog Elektrotehničkog fakulteta prijavilo im se 70 ljudi, tako da su tamo tjedan dana prije hackathona organizirali upoznavanje timova. Potom su u Nordeusovom beogradskom uredu organizirali nekoliko predavanja o razvoju igara i vezanim tehnologijama.

Organizatori – Nordeusovci (Prvi slijeva je Branko Milutinović, naš sugovornik)

Milutinović ističe kako im je vjerojano najkorisnike bilo predavanje o razvoju igara korištenjem Flexa, na kojemu su im predavači, vrsni stručnjaci, otkrili nekoliko trikova. Rezultat tog predavanja bio je više nego vidljiv tijekom natječaja pri čemu su čak 4 tima učinkovito iskoristila naučeno – za Netokraciju je istaknuo Milutinović. Nordeus je složio i video kao pregled hackathona:

[youtube width=”600″ height=”335″]http://www.youtube.com/watch?v=ZbVsnvPsGCA[/youtube]

Jesu li domaći developeri spremni za hackathone?

U oba tima smatraju kako su developeri u Rijeci te Beogradu spremni za ovakav tip natjecanja ukoliko se pravilno organizira. Milutinović i Duškić za ničim ne žale, smatrajući kako su im iskustva s organiziranim hackathonom bila sjajna.

Malo drugačiji Tower Defence kao rezultat hackathona.

Duškić smatra kako će svakako ponoviti hackathon, jer je bilo odlično iskustvo pri čemu su ih mnogi tražili da ih obavijeste o sljedećem. Milutinović se slaže, ističući pozitivnu energiju koja je bila rezultat hackathona:

Hakaton je bio jedno sjajno iskustvo, I za takmičare I za nas. Količina entuzijazma I znanja koje su ovi mladi ljudi pokazali u svega 24h nas je oduševila I već planiramo novi!

I WhoAPI i Nordeus planiraju nove hackathone. Mislite li doći i kakav biste hackathon voljeli da netko organizira? 

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.