GPU manija: Kako su rudari kriptovaluta usosili gejmere?

Pomama za grafičkim karticama: Kako su rudari kriptovaluta usosili gejmere

Na neko vrijeme možete zaboraviti na slaganje svoje PC mašine ili se pomirite s velikim kompromisima jer su cijene komponenti, posebice grafičkih kartica, skočile u nebo zahvaljujući kriptovalutama.

I vrane na grani već znaju da su kriptovalute nova “super” stvar. Ipak, svaki netokrat zna da više nije nova i da zapravo trenutna situacija više odgovara onome: Tko je jamio – jamio je. No prošle i pretprošle godine, trend je još žario i palio i među običnim pukom pa su mnogi krenuli u slaganje vlastitih mašina za rudarenje kriptovaluta. Tako su zahvaljujući kriptovalutama, glavni rudarski hardver – grafičke kartice, postale precijenjene za sve osim onih najluđih i najdubljeg džepa.

Zahvalne na tom porastu cijena mogu možda biti tvrtke poput Asusa i MSI-ja koji dostavljaju svoje modificirane primjerke grafičkih kartica maloprodaji, ali ne proizvođači. Glavni igrači Nvidia i AMD sigurno nisu toliko sretni, jer ne mogu odgovoriti na toliku potražnju, cijene čipova su uglavnom fiksne, a gejmeri im skaču za vratom.

Traži se i po 20 primjeraka grafičkih kartica odjednom

Kako grafičke kartice mogu rudariti kriptovalute brže od procesora, prošle su godine svakojaki entuzijasti u rudarenju otišli su po svoje primjerke. Naravno, došlo je do toga da ponuda ne odgovara potražnji, što je rezultiralo rastom cijena grafičkih kartica – neke cijene su se i udvostručile.

Primjerice, svoj primjerak Nvidia GeForce GTX 1070, popularne gejmerske, ali i rudarske grafičke kartice, mogli ste prije godinu dana u našim trgovinama naći za oko 3400 kuna, no nedavno se ta cijena kretala oko 5000 kuna. Paradoksalno, to znači da ste jedan dio hardvera vašeg računala mogli platiti i koliko jedan solidno opremljen PC. Srećom, kod nas se ponuda trgovina donekle održala – dok su se u SAD-u primjerice, unatoč rastu cijena, zalihe grafičkih alarmantno praznile, a taj trend se i nastavlja.

U trenutku pisanja ovog teksta, popularna Nvidijina grafička nije dostupna u Linksu, Protisu i web shopu HGSpota. Tek bi na stranicama eKupi i Instar Informatike mogli dobiti svoj primjerak Asus (doduše, ne potpuno iste) verzije za cca 5000 kuna.

Slična situacija je i s AMD-ovom grafičkom rx580 koja je također popularna među rudarima, a čija se cijena kreće oko 3500 kuna, ako je nađete dostupnu – za sada samo za 3800 kuna na eKupi web shopu.

O tome kakva su iskustva kod nas, pitali smo i Zorana Đurovića iz odjela marketinga HGSpota. Na žalost domaćih gejmera, čini se da je popularno rudarenje itekako utjecalo na prodaju i u Hrvatskoj:

Količina upita za GPU komponentama se pretvorila u pravu groznicu u kojoj pojedini kupci žele kupiti i više desetaka grafičkih kartica po jednoj kupnji, ako ne i više. Unatoč stvaranju posebne linije jeftinijih bulk kartica namijenjenih direktno za rudarenje od strane proizvođača, veliki je interes za klasičnim modelima kartica koje posjeduju jamstveni rok od 36 mjeseci naspram 6 mj. kod navedenih bulk verzija.

Osim toga, Zoran ističe kako je zlatna groznica kripto valuta također zahvatila i ostali segment računalnih komponenti. Tako je primjetan i veliki rast u potražnji i prodaji posebice jakih i efikasnih napajanja, matičnih ploča koje prihvaćaju više grafičkih kartica te USB – PCI-E risera.

Kriptovalute draga su zanimacija i internetskim memerima, ali nisu se svi tako veselili kad ih je kupnja grafičke opalila po džepu ili ostavila u jadu niskih performansi starih konfiguracija.

Kad kripto ludilo zahvati hardver

Rudari mogu po jednoj grafičkoj kartici pribaviti tek nekoliko dolara zarade dnevno, stoga je njihova investicija u grafičke kartice uvijek uključivala više primjeraka, kao što ističe i Zoran. Bez obzira na pozamašno ulaganje u desetak skupih iznadprosječnih kartica, nada svih rudara bila je u tome da će upravo njihova odabrana kriptovaluta jednog dana skočiti u nebesa.

Bitcoin je u toj priči već zaboravljen jer se njega više nema smisla rudariti s grafičkim karticama iz maloprodaje. Zahtjeve rudarenja Bitcoina sada može puno učinkovitije izvršiti prilagođena ASIC oprema. Ipak, tu u priču uskače Ethereum koji je još uvijek zahvalna kriptovaluta za rudarenje potrošačkim grafičkim karticama, naravno, onima iznad prosjeka – koje su i prioritet svim gejmerima i drugim PC entuzijastima.

Tako je kriptovalutno ludilo u kratkom roku ostavilo prazne police informatičkih trgovina, povećalo račune struje i nekima donijelo ili par dolara utjehe ili bogatstvo, ovisno kako su vješti bili u procjenama. Deblji kraj u jeku tih promjena izvukli su svi obični ljudi koji su samo htjeli složiti novo ili unaprijediti staro računalo.

Apel Nvidije: Zaboravite minere, grafičke samo za gamere!

U redu, porasla je potražnja, porasle su cijene – a grafičkih svejedno nedostaje. Zašto samo nisu počeli proizvoditi više i iskoristiti navalu?

Kako sam naglasila u uvodu, ne postoji mnogo toga što proizvođači grafičkih kartica poput Nvidije i AMD-a u ovakvim slučajevima mogu učiniti. Porast cijena njima ne znači toliko koliko bismo očekivali. Cijene čipova za grafičke koje proizvode su uglavnom fiksne, dok se maloprodajna cijena mijenja prema volji onih poput Asusa koji ih modificiraju za krajnjeg korisnika. Osim toga, proizvodnja nije baš jednostavan proces i ovisi o dobavi materijala koji se naručuju mjesecima unaprijed.

Primjerice, Nvidia koja naručuje jezgre za kartice od tajvanske kompanije nije jedina tvrtka koja posluje s njima pa je malo vjerojatno da će oni ugroziti ostale narudžbe samo zbog njih. Nvidia bi mogla predvidjeti porast ili pad potražnje unaprijed i prema tome naručiti jezgre za kartice, ali predviđanje potražnje kada su u pitanju nepredvidive kriptovalute postaje veoma rizičan pothvat od kojeg i veliki igrači poput Nvidije zaziru.

Ono što Nvidia u ovom slučaju jest ipak poduzela je bio poziv maloprodajnim centrima da ograniče prodaju grafičkih kartica na maksimalno dva primjerka, a između ostalog da prestanu grafičke prodavati rudarima i smiluju se gejmerima. To je istaknuo i glasnogovornik Nvidije za njemački tech portal ComputerBase prošli tjedan:

Nvidiji su gejmeri na prvom mjestu. Sve naše aktivnosti oko GeForce proizvoda su usmjerene prema našoj ciljanoj publici. Kako bismo osigurali da korisnici-gejmeri GeForce opreme imaju mogućnosti doći do GeForce grafičkih kartica čak i u trenutnoj situaciji, preporučamo našim maloprodajnim partnerima da poduzmu potrebne mjere kako bi nastavili ispunjavati potrebe gejmera kao i obično.

Zašto Nvidia tako voli gejmere?

Lijepo je znati da netko misli na gaming zajednicu, ali nije neobično pitati se kakvu razliku kompaniji poput Nvidije čini hoće li njezine grafičke otići rudarima kriptovaluta ili gejmerima kada će ovi prvi vjerojatno iskeširati više novca bez puno premišljanja kako bi se što prije bacili na posao? Razlog je zapravo vrlo jednostavan. Gejmeri su lojalni kupci dok su rudari dobri samo dok im se ulaganje u rudarenje kriptovaluta isplati.

Ipak, Nvidijin takozvani apel nije neko rješenje već samo lijepa gesta. Tko od prodavača informatičke opreme može razlikovati jednog rudara od gejmera, ne znam, a vjerujem da će se i rudari dosjetiti taktika kupnje na veliko. U konačnici, krajnje prodavače nitko ne može natjerati da prodaju samo jednoj skupini ljudi, a ne drugoj – pa ni sama Nvidia. Odluka definitivno ostaje na pojedinačnim maloprodajnim partnerima.

Tko će se igrati u 2018. godini?

Iz japanske analitičke tvrtke Mizuho prije dva mjeseca izdano je izvješće koje navodi da će se cijene grafičkih s početkom godine stabilizirati. Razlog tomu je smanjena potražnja zbog uskoro očekivane promjene modela algoritma Ethereuma iz Proof-of-Work u Proof-of-Stake. Takve promjene nakratko mogu zaustaviti eskalacije cijena potrošačkih grafičkih kartica, no pitanje je samo kada će se pojaviti neka alternativa da primami mase – potencijal mnogi vide kod sve popularnijeg Monera.

Slijedi li onda samo takozvano zatišje pred buru ili će gejmeri napokon vidjeti „Dostupno“ na ponudama grafičkih, a da ih sam pogled na cijenu prije toga mentalno ne razori, još nam preostaje vidjeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.