Farmeron je dobio 1.4 milijuna dolara investicije iz Silicijske doline: Zapošljavat će u SAD-u i Osijeku

Osječki Farmeron je dobio investiciju od 1.4 milijuna dolara odnosno skoro 8 milijuna kuna za osvajanje svijeta svojim "Google Analyticsom za farme" koji velikim poljoprivrednim pogonima omogućava jednostavno praćenje njihove stoke. Ovu seed rundu vode fondovi NextView Ventures iz Bostona te SoftTechVC iz Silicijske doline.

Farmeron je dobio 1.4 milijuna za širenje...

Osječki Farmeron je dobio investiciju od 1.4 milijuna dolara odnosno skoro 8 milijuna kuna za osvajanje svijeta svojim “Google Analyticsom za farme” koji velikim poljoprivrednim pogonima omogućava jednostavno praćenje njihove stoke. Ovu seed rundu vode fondovi NextView Ventures iz Bostona te SoftTechVC iz Silicijske doline.

Farmeron je prvo oduševio sudionike prošlogodišnjeg Mini Seedcampa u Ljubljani kojeg je medijski ekskluzivno pratila Netokracija, a u rujnu je osječke pokretače u Silicijsku dolinu doveo američki startup inkubator 500 Startups. Farmeronovu web aplikaciju od studenog prošle godine koristi preko 450 farmi u 14 različitih zemalja. SoftTechVC je inače investirao u startupe poput Faba, Fitbit, Seesmica i Ustreama, dok je NextView Ventures podržao Swipely i Oneforty.

Matija Kopić, pokretač Farmerona (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Farmeronov pokretač Matija Kopić je za Netokraciju ekskluzivno prokomentirao investiciju:

Fundraising je jedinstveno, iscrpljujuće iskustvo, te sam tijekom procesa gotovo 90 posto svojega vremena provodio sa investitorima. Moram priznati da nismo imali prevelikih problema kod uvjeravanja vrhunskih investitora da je poljoprivrednoj industriji potreban temeljiti “disrupt”. Mi smo tražili investitore koji imaju iskustva sa SaaS kompanijama te enterprise softverom općenitom – i sretni smo što smo dobili podršku upravo takvih ljudi. Računamo na njihovo iskustvo te na svladavanje prvoga velikog cilja koji je pred nama: formiranje prodajnoga tima na oba kontinenta na kojima smo prisutni.

Kopić je stvorio Farmeron nakon što je vidio kako je poljoprivrednicima, pa tako i njegovom ocu u Slavoniji, teško pratiti koliko primjerice njihove krave proizvode mlijeka. Farmeron je u međuvremenu prerastao u aplikaciju koju mogu koristiti i velike američke te svjetske farme kojima po dosadašnjim rezultatima smanjuju troškove praćenja podataka o proizvodnji za 60 posto. SoftTechVC-ev pokretač Jeff Clavier je inače autoru ovih redaka na prošlogodišnjem LeWebu tvrdio kako misli da neće tako uskoro ulagati u tvrtku iz ovog dijela Europe – toliko o tome. 🙂

Farmeronov osječki tim.

Zanimljivo je što je među anđelima najviše uložio Naval Ravikant, pokretač AngelLista koji omogućava startupima lakše nalaženje anđela investitora, koji je Kopića i Farmeron pronašao na upravo na tom servisu – gdje ih je našao i 500 Startupsov pokretač Dave McClure.

Lee Hower iz NextView Venturesa navodi kako se Farmeron čini kao neobična investicija, ali naglašava kako su poljoprivreda te prehrana jedne od najbitnijih svjetskih industrija:

Farmeron predstavlja jedinstvenu i neiskorištenu priliku za razvoj software-as-a-service rješenja, posebice s obzirom da preko 164 milijuna farmi širom svijeta ima pristup internetu, a proizvodnja poljoprivrednih proizvoda mora zadovoljiti 7 milijarda ljudi.

Farmeron će investiciju od 1.4 milijuna dolara iskoristiti za zapošljavanje novih članova tima u SAD-u i Europi (da, Osijeku), koji će im pomoći u vođenju tog startupa, ali i prodaji te podršci postojećim klijentima. Farmeronov razvojni tim i dalje će ostati u Osijeku, dok će ured u Mountain Viewu u SAD-u biti posvećen prvenstveno prodaji.

Kopić je za Netokraciju otkrio i kako su su ušli u partnerstvo njemačkog Neelsen Agrara, jedne od vodećih svjetskih tvrtki za poljoprivrednu logistiku. Čini se da će startup koji je isprva nasmijao sve avatarom krave na svom sučelju dobiti priliku osvojiti (poljoprivredni) svijet.

Komentari

  1. Vjekoslav

    Vjekoslav

    10. 05. 2012. u 7:16 pm Odgovori

    Svaka čast!! Razveselila me ova vijest i ponosan sam na svoje slavonce. Farmeron je jednostavno inspirirajuća priča za svakog tko želi sa ovoga prostora uči u startup industriju.

  2. Miro

    Miro

    10. 05. 2012. u 8:51 pm Odgovori

    E, sad ste naye8ali ste k’o žuti.

    BTW, ova Marinina fotka Matije mi je k’o cover nekog albuma, sve čekam da me u backgroundu opali unplugged country… ovaj… teška rock ružiona ;P

  3. goran

    goran

    10. 05. 2012. u 9:16 pm Odgovori

    Lijep vijest i donosi optimizam, i baš je ono što i treba i bilo bi odlično kad bi se češće tako nešto događalo, Malo kritike na članak, Farmeron više nije osjećki, u osjeku je podružnica ako sam dobro shvatio. Dosada uloženi novac ipak ima svoju cijenu.

  4. Damir2

    Damir2

    10. 05. 2012. u 11:13 pm Odgovori

    Drago mi je da je lovu dobila ekipa iz Slavonije, regije kojoj treba uspjeha i love. Sada je Farmeron sa Zemantom i Shoutem vodeći u regiji po visini investicije.

    Čeka se slijedeći. Npr tko će prvi u regiji do 10 milijuna 🙂

  5. Frane

    Frane

    14. 05. 2012. u 12:50 pm Odgovori

    Bravo Matija. Drago mi je da ste dobili ovu investiciju.
    Ono sto bi bilo super je da se organizira nekakvo prodavanje kako potrositi ove novce. Znaci kakvi su vama planovi, zaposljvati nove ljude, otvarati nove urede, implemntirati nove feature, oprema, blabla sigurno postoji nekakv plan kako trositi novce u dogledno vrijeme.

    • Berislav Lopac

      Berislav Lopac

      14. 05. 2012. u 1:02 pm Odgovori

      Frane, za to ti ne treba predavanje: investicija se troši u razvoj proizvoda i širenje tržišta. Iskreno, ako ne znaš unaprijed u što ćeš potrošiti investiciju, bolje da je ni ne tražiš…

      • Miro

        Miro

        14. 05. 2012. u 1:11 pm Odgovori

        Bero,

        Too much booze last night and no _________ (fill the gap: sex/sleep,… >:-}> ?

        Pitanje je bilo konkretno – što u njihovom slučaju planiraju.

        Devil’s advocate

      • Frane

        Frane

        14. 05. 2012. u 1:53 pm Odgovori

        Razvoj proizvoda i širenje tržišta su vrlo široki pojmovi. Koliko ljudi zaposliti, na kojim featurima, dali imamo dovoljno featurea za razvijati, kakav nam je feedback od korisnika, dali ćemo osluškivati želje korisnika ili ćemo razvijati onako kako mi mislimo da treba, tj. za mainstream. dali cemo raditi s korisnikom na njegovim zeljama koje ce u konacnici napraviti bolji mainstream proizvod, dali se isplati zaposliti prodaju u velikoj jabuci ili npr. usred texasa gdje se ljudi bave vise s stocarstvom i sl. mislim da mora postojati nekakav malo dugorocniji plan pa me zanima kako je to jedan farmeron rijesio (naravno ako ekipa zeli podijeliti to znanje 🙂

    • gsambolic

      gsambolic

      14. 05. 2012. u 4:09 pm Odgovori

      Hmm, kako potrošiti novce, igra se na svjetskoj pozornici pa treba gledati i troškove sa tog ugla. Jednom sa probao izraditi sličnu aplikaciju u kojem bi svaku korisnik dobio ustvari svoju instancu apliakcije koja se vrti u web brosweru i odustao od takvog pristupa, jednostavno za jednog čovjeka previše. Previše i troškova. Tako da uopće ne sumnjam kuda će dobar dio novca otići u razvoj software. Recimo imaš 600 parametara u aplikaciji, parametara koji su svakodnevno “živi”, a ne da se postave i ostanu tamo negdje. I to sve se veže za svakog korisnika. Neko najednostavnije rješenje do kojeg sam došao 1 korisnik = 1 baza. A koliko ta jednostavnost uzrokuje troškova bolje ne i pričati. To je onaj dio koji mene najviše interesira kod ovog startupa, kako riješiti taj problem. Tako da ima tu nekih tehničkih pitanja koji zahtjevaju možda više vremena od rješavanja poslovnih problema. A vrijeme je novac:)

      • Berislav Lopac

        Berislav Lopac

        16. 05. 2012. u 7:42 am Odgovori

        Tehnički problemi su u većini slučajeva već riješeni, nema potrebe otkrivati toplu vodu. U konačnici sve se svodi na tim — ako imaš ljude koji znaju što rade, tehnički razvoj uzima daleko manje vremena nego ako se tek uče. I to je onaj temelj kod startupa: što god se radilo — razvoj, prodaja, marketing, financiranje itd — sve se u konačnici svodi na ljude.
        Offtopic: 1 korisnik = 1 baza? WTF? Ne znam apsolutno ništa o tome što radiš, ali jako sumnjam da je to optimalno rješenje… Baš me zainteresiralo, ako želiš javi mi se na mail.

        • goran

          goran

          16. 05. 2012. u 1:58 pm Odgovori

          E pa tako to ide kod takvog software jedan korisnik u biti mora imati svoju bazu, jel ona postoji fizički ili se nekako drugačije izvede, može i na svaki unos u bazu biti id od korisnika koji ga unio. Ali misim da zato takve aplikacije predstavljaju velik izazov koji se jednostavno mora novčano pokriti. 1000 farmera * 100 krava *1 unos za kravu i autorizacija nad svakim unosim i sve što uz to ide. Nije to baš maleni zalogaj za prožvakati. To je već 3 i pol miljiuna unosa godišnje, i ti svi podaci trebaju biti dostupni za statistiku i generirati statistiku. Ja bi od milijun i pol, milijun stavio samo za development:)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?