Emhance, deep tech startup, radi na personaliziranom liječenju neuroloških poremećaja - od moždanog udara do depresije!

Emhance, deep tech startup, radi na personaliziranom liječenju neuroloških poremećaja – od moždanog udara do depresije!

Zahvaljujući brzom napretku umjetne inteligencije, svi već elegantno baratamo pojmom neuronskih mreža. Naravno, tu je riječ o umjetnim neuronima. Onim "pravim" bavi se deep tech startup Emhance osmišljavajući neinvazivan i personaliziran uređaj za liječenje bolesti mozga kao što su multipla skleroza i moždani udar.

Osnivačica Emhancea, Jasmina Isaković, objasnila nam je na kojim će se tehnologijama temeljiti ovaj inovativni uređaj te što će donijeti pacijentima i medicinskim ustanovama.

Uz to, za sve koje zanima to područje, njihov put je i dobar primjer kompleksnosti razvoja startupa u med tech industriji.

Električna aktivnost neurona kao ključ liječenja raznih bolesti

Jasmina počinje naš razgovor školski, objašnjavanjem silne važnosti neurona kao specijaliziranih stanica koje nam omogućuju primanje i tumačenje podražaja. Oni mogu stvarati i prenositi električne impulse, a kada se signal kreće iz tijela neurona kroz njegov akson, do sinapsi i prema dendijima drugog neurona, naboji se miču unutar tog neurona. To stvara elektromagnetsko polje.

Budući da je jedno od glavnih svojstava elektromagnetskih polja njihova sposobnost da utječu na naboje u svojoj blizini, tijekom preddiplomskog studija fizike u Abu Dhabiju počelo me zanimati kako elektromagnetska polja utječu na mozak te kako ih možemo iskoristiti za liječenje neuroloških bolesti.

Što sam više istraživala, sve sam se više upoznavala s električnom aktivnošću neurona te načinom na koji neurološke bolesti utječu na strukturni integritet tkiva te tako i propagaciju signala kroz neuron.

Teorijska podloga nije nova jer se u 21. stoljeću itekako koriste elektrostimulacijske terapije. Jasmina podsjeća da su provedena brojna klinička ispitivanja koja su potvrdila učinkovitost elektromagnetskih polja u liječenju različitih neuroloških poremećaja kao što su kronična bol, moždani udar, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest i depresija.

Razna pretklinička istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da EMP mogu modulirati aktivnost mikroglija i astrocita, stanica koje se nalaze u živčanom sustavu te sudjeluju u imunološkom odgovoru.

EMP tako mogu smanjiti upalu i poboljšati funkciju živčanih stanica, utječući na protok iona, otvaranje i zatvaranje ionskih kanala, vezanje iona i liganda na receptore te indukciju električnih struja u ciljanim regijama mozga. EMP također mogu potaknuti diferencijaciju neuralnih matičnih stanica, koje su sposobne za regeneraciju oštećenog tkiva.

Elektromagnetska stimulacija u praksi

Objašnjava dalje da se EMP (elektromagnetska polja) primjenjuju pomoću različitih tehnologija, kao što su transkranijalna magnetska stimulacija (TMS), transkranijalna izmjenična struja (tACS), transkranijalna izravna struja (tDCS) i transkranijalna pulsirajuća elektromagnetska stimulacija (tPEMP). Ove tehnologije omogućuju kontrolu frekvencije, intenziteta, trajanja i lokacije EMP kako bi se postigli optimalni terapijski učinci. Izdvaja tehnologiju TMS, kojoj će se koristiti njihov uređaj:

TMS djeluje modificirajući električne signale mozga uz pomoć magnetskih polja, čime uzrokuje aktivaciju određenih anatomskih i funkcionalnih regija. Dolaskom 1990-ih, istraživanja su pokazala da vrlo učinkovita terapija za depresiju.

Osim depresije, danas se TMS koristi i za liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD), anksioznog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), dok nove kliničke studije pokazuju rezultate i kod pacijenata s ishemijskom moždanim udarom i multiplom sklerozom.

Upoznavši se sa svim ovim, Jasmina je došla na ideju za Emhance, uređaj koji nudi personaliziranu, neinvazivnu i prijenosnu terapiju za bolesti mozga s upalnom komponentom. Uređaj bi trebao imati odašiljače koji usmjeravaju elektromagnetska polja na ciljane dijelove mozga i senzore koji mjere vitalne parametre u stvarnom vremenu.

Cilj same terapije je izazvati protok električnih struja u mozgu, smanjiti upalne procese i potaknuti funkcionalni oporavak. Zbog automatske adaptacije terapijskog protokola, pacijenti dobivaju personalizirani tretman. Senzori također šalju podatke zdravstvenim institucijama, koje mogu pratiti status pacijenta i njegov napredak.

I tako je nastao startup…

No prebacimo se sad na poduzetnički track i saznajmo kako je došlo do okupljanja tima:

Tražeći priliku za praktičnim radom u ljeto 2016. godine naišla sam na prof. Dinka Mitrečića, koji je rado prihvatio ideju da provedem ljeto u Zagrebu radeći istraživanja na mišjem modelu ishemijskog moždanog udara.

Godinu dana kasnije završila sam preddiplomski studij i vratila se u Hrvatsku, gdje sam nastavila raditi u Dinkovu laboratoriju na istraživanju koje je bilo temelj mog završnog rada – modeliranje elektromagnetskih polja u središnjem živčanom sustavu i dizajn novih terapijskih metoda za neurološke bolesti koje se temelje na fizici elektromagnetizma. Tako je Dinko postao i moj mentor za doktorski rad, od kada se suradnja nastavlja.

Dinko je liječnik i doktor znanosti iz područja biomedicine. Na čelu je Laboratorija za matične stanice na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i predstojnik Katedre za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a timu se 2019. pridružio i Filip Slatković, koji je nakon preddiplomskog studija Električnog inženjerstva na Sveučilištu Sjever završio studij Medicinskih tehnologija na Management Center Innsbruck (MCI) u Austriji 2023. godine.

Poduzetnička priča službeno počinje 2019. javnim pozivom PoC8, tj. pozivom za sufinanciranje istraživačko-razvojnih projekata za poduzetnike kroz Program dodjele državnih potpora za provjeru inovativnog koncepta, koji su uputili Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO) i HAMAG-BICRO, kad je projekt dobio prva sredstva:

PoC8 nam je omogućio da počnemo raditi na izradi prototipa uređaja za testiranje na staničnim kulturama. U godinu i pol dana, koliko je trajao projekt, uspjeli smo izraditi i testirati glavne komponente uređaja na staničnim kulturama te smo podnijeli patentnu prijavu za naše rješenje, koja je objavljena u 2022. godini. Paralelno s time, nastavili smo raditi na modeliranju elektromagnetskih polja u središnjem živčanom sustavu.

U to vrijeme Jasmina je dobila stipendiju i provela nekoliko mjeseci na Tehničkom sveučilištu u Beču, gdje je radila na izradi elektromagnetomehaničkog modela živčanog sustava zajedno s prof. Christianom Hellmichom:

Taj model će nam omogućiti da kvantificiramo sile povezane s elektromagnetskim poljima oko neurona te da definiramo odgovarajuća mehanička naprezanja i deformacije koje se mogu primijetiti na stanicama.

Brušenje poduzetničkih vještina

U 2023. godini sudjelovali su u nekoliko startup programa, koji su im pomogli da unaprijede svoje poslovne i tehničke vještine te da validiraju svoje rješenje na tržištu:

Sudjelovali smo u Nuqleusovu deep-tech venture builderu, gdje smo prošli kroz sve tri faze programa. Tu smo dobili dragocjene povratne informacije i savjete od mentora i stručnjaka iz različitih industrija – uključujući intelektualno vlasništvo, fundraisanje, istraživanje tržišta, marketing, razvoj poslovanja i branding. Nuqleus nas je uz to povezao s impresivnom mrežom investitora, savjetnika i potencijalnih klijenata.

Također, prošli su obje faze programa Get Started in Health Innovation, gdje su se, kaže Jasmina, najviše fokusirali na istraživanje tržišta i potreba korisnika. Iste godine predstavili su svoj uređaj na dvjema konferencijama, Labena Ventures Bootcamp u Sloveniji i Startup Fair Adapt 2023 u Litvi.

Konačno, u rujnu 2023. godine i službeno su otvorili tvrtku EMHANCE d.o.o. te ušli u nacionalne i regionalne faze patentne zaštite.

Što Emhance ističe u području?

Otkrijmo naposljetku i na čemu temelje svoj optimizam, u čemu misle su bolji od svoje konkurencije:

Za razliku od drugih uređaja koji nude sličnu terapiju, EMHANCE ima ugrađene senzore koji omogućavaju praćenje vitalnih parametara pacijenata i prilagodbu terapije u stvarnom vremenu, uz pomoć algoritama strojnog učenja. Ovo povećava učinkovitost i sigurnost terapije, smanjuje potrebu za čestim posjetama bolnici i poboljšava kvalitetu života pacijenata.

Naime, sastoji se od prijenosne komponente koja se koristi u domu pacijenta i stacionarne koja se nalazi u medicinskoj ustanovi. Stacionarna prati stanje pacijenta i služi za kalibraciju prijenosne komponente. Ovaj je uređaj također neinvazivan, dakle neće biti potreban kirurški zahvat niti implantacija elektroda, što ističu kao prednost u odnosu na konkurentske uređaje.

Tim je uvjeren da njihov koncept zadovoljava potrebe svih dionika u zdravstvenoj skrbi:

Naš uređaj omogućava prikupljanje i analizu podataka o pacijentima, što pomaže u stvaranju boljih terapijskih protokola, optimizaciji resursa i podršci upravljanju. Naš uređaj također nudi jedinstvenu vrijednost za pacijente, koji mogu uživati u personaliziranoj, dinamičnoj i udobnoj terapiji koja ublažava simptome.

U tijeku prikupljanje seed runde

Međutim, predstoji im još dugačak razvoj. Uspješno su testirali svoj uređaj na specifičnim staničnim modelima, a za sljedeću fazu – testiranje uređaja na životinjskim modelima ishemijskog moždanog udara i multiple skleroze – potrebna su im financijska sredstva, pa Jasmina kaže da su trenutno u potrazi za venture i bespovratnim sredstvima te strateškim partnerstvima.

Naš prvi investitor je poslovni anđeo iz SAD-a koji je uložio 80 tisuća eura. To je odličan start naše pre-seed runde gdje prikupljamo 400 tisuća eura. Nakon toga namjeravamo uspostaviti partnerstva s clinical research organisation (CRO) i zdravstvenim ustanovama za provedbu pilot i early feasibility studija koje su dio kliničkih ispitivanja medicinskih uređaja.

Nadaju se početi provoditi klinička ispitivanja za 3 do 4 godine i surađivati s mrežom partnera:

U potrazi smo za partnerima na različitim razinama, i lokalno i globalno. Naša primarna fokusna točka trenutno su zemlje unutar Europske unije i europskog ekonomskog područja za potrebe suradnje na pretkliničkim ispitivanjima. Kada je riječ o provođenju kliničkih ispitivanja za par godina, naša potraga za partnerima će se širiti na globalnu razinu.

Planiraju i širenje svog tima komplementarnim stručnjacima:

U skoroj budućnosti, planiramo regrutirati stručnjake specijalizirane za umjetnu inteligenciju i algoritme strojnog učenja. Također, bit ćemo u potrazi i za iskusnim stručnjacima za razvoj poslovanja i komercijalizaciju u MedTech industriji, s posebnim naglaskom na prethodnom iskustvu u kliničkim ispitivanjima i plasiranju proizvoda na tržište.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.