Dubrovnik uz hackathon želi postati Smart City

Kako se Dubrovnik odlučio za hackathon ne bi li postao ‘pametni’ grad

Dubrovnik većina prepoznaje kao turistički grad na jugu Hrvatske, a mogli smo ga vidjeti i u scenama serije Game of Thrones te uskoro i u filmu Star Wars VIII. Sve je to zanimljivo, ali kada se odmaknemo od turizma, možemo pronaći nešto još zanimljivije – Dubrovnik želi postati najbolji pametni grad na svijetu!

Dubrovnik Card App je nastavak na postojeći projekt Dubrovačke kartice, zapravo njegova modernizacija.

Sve je krenulo prije nešto više od godinu dana inicijativom Grada Dubrovnika. Analizirani su problemi, potrebe, mogućnosti te je napravljena strategija razvoja pametnog grada koja je i prihvaćena na gradskom vijeću. Zbog toga je Razvojna agencija Grada Dubrovnika – DURA organizirala prvi 48-satni hackathon u gradu i od tada priča nije stala.

Zašto hackathon?

Možda u velikim gradovima hackathon nije nužan za Smart City, možda se dosta toga može napraviti drugačije. Svaki grad je poseban na svoj način i to treba uzeti u obzir. Pravi problem je u inženjerima, zapravo u nestašici inženjera svih vrsta, od programera, makera, hackera, dizajnera, umjetnika i kreativaca.

Zamislite sad da živite u gradu u kojem ove ljude možete prebrojati na prste jedne ruke, tako ih je malo da ih sve znate poimence. U tom trenutku postajete svjesni kako je ono što nedostaje i što je nužno za Smart City jest zajednica, odnosno trebaju vam ljudi. Zato hackathon, to je savršen događaj za okupiti sve zainteresirane na 48 sati na jednom mjestu, s jednim ciljem – napraviti Smart City.

Nakon hackathona – pilotiranje projekata

Na prošlogodišnjem hackathonu najbolji projekti su bili: Pametni parking, Dubrovnik Card app i Pametne prskalice, a osim novčanih nagrada od grada, dobili su i mogućnost da svoja rješenja pilotiraju na bilo kojoj lokaciji u vlasništvu grada. Rezultati su jasni: osnovana su dva startupa (Enum Software i Universal Industries), implementirana tri projekta, samo treba ovim putem i nastaviti. Pa krenimo redom!

smart parking_jpg
Kroz projekt Pametni parking do kraja 2016. želi se pokriti 25 posto parking mjesta u Dubrovniku.

Pametni parking je pilot projekt se sastoji od senzora koji će biti postavljeni na parking mjesta, a senzori će informaciju o slobodnom mjestu slati na server. Svaki korisnik aplikacije na svom mobilnom uređaju moći će na jednostavan način vidjeti sva slobodna parking mjesta. Aplikacija će biti dostupna za iOS i Android mobilne uređaje te će biti besplatna za preuzimanje. Glavna funkcionalnost aplikacije je interaktivna mapa s pregledom slobodnih parking mjesta. Dodatne mogućnosti su traženje slobodnih parking mjesta na vašoj trenutnoj lokaciji, na nekoj drugoj lokaciji te filtriranje po tipu parking mjesta i slično. Cilj projekta je smanjenje gužvi u prometu i emisije stakleničkih plinova. Nakon pokretanja projekta slijedi period testiranja, a plan je do kraja 2016. godine pokriti 25 posto parking mjesta u Dubrovniku.

Dubrovnik Card App je nastavak na postojeći projekt Dubrovačke kartice, zapravo njegova modernizacija. Kada turist kupi Dubrovačku karticu, on ostvaruje brojne popuste i pogodnosti za različite usluge, od posjeta muzejima, do popusta u restoranima i besplatni gradski prijevoz. Projekt je nadograđen izradom aplikacija za iOS i Android mobilne uređaje te instalacijom iBeacon Bluetooth odašiljača u svim objektima uključenima u ponudu Dubrovnik Carda. Na ovaj način dovoljno je da korisnik Dubrovnik Carda samo prođe pokraj nekog od objekata i odmah dobiva notifikaciju ako postoji neki popust ili pogodnost, odnosno ako je objekt dio ponude. Sav sadržaj brošure koja dolazi uz Dubrovnik Card sada je integriran u aplikaciji, a cilj je omogućiti posjetiteljima lakše i brže snalaženje te tako smanjiti gužve u gradskim ulicama.

smart park_jpg

Pametne prskalice su pilot projekt koji se sastoji od senzora za vlagu i prskalica, a pripremljen je u suradnji s gradskom tvrtkom Vrtlar Dubrovnik, čime je u potpunosti moderniziran sustav navodnjavanja parka. Očekivane uštede u potrošnji vode iznosit će do 50 posto, a pravi rezultati biti će vidljivi za nešto manje od godinu dana – kada se prikupe statistike potrošnje vode za različita godišnja doba. Osim prskalica, kraj parka su postavljene i solarne klupe na kojima se mogu puniti manji električni uređaji kao mobiteli i tableti. Druga funkcija solarne klupe je mjerenje kvalitete zraka putem očitanja temperature, vlage, tlaka, UV indeksa, svjetlosnog zagađenja i zagađenja zvukom. Na ovaj način cilj je raditi na podizanju svijesti građana o klimatskim promjenama i utjecaju na okoliš kao i koracima koje možemo poduzeti kako bi ostvarili pozitivan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života.

solar bench_jpg
Osim što omogućava punjenje mobitela, dubrovačka pametna klupa mjeri i kvalitetu zraka.

Smart City Hackathon Dubrovnik 2016

dubrovnik_cityos_jpg
Uz hackathon održano je i mnoštvo radionica – od Arduina do dronova.

Ovogodišnji hackathon bio je još bolji. Uz mnoštvo zanimljivih radionica (dronovi, hidroponika, LEGO, Arduino, iOS development, IoT) prethodila mu je i konferencija CityOS Smart City. Tako smo na konferenciji mogli vidjeti i slušati poznate ‘face’ iz IoT svijeta, one koji su svoje vrijeme i znanje posvetili rastu zajednice, kroz podršku open sourceu ili otvorenom hardveru. To su osobe koje malim koracima donose velike promjene za cijeli svijet: Nathan Seidle, CEO Sparkfun, Alicia Gibb, osnivačica Open Source Hardware Association (OSHWA), Sheba Najmi, Senior UX Specialist Exygy, Code for America, Vadim Smakhtin, suosnivač Mathrioshka Studio, Tea Žakula, voditeljica laboratorija energetske učinkovitosti pri Sveučilištu u Zagrebu.

Timovi su u 48 sati realizirali svoje ideje za pametan grad poput pametne kante za smeće, pametne autobusne stanice, pametnog sustava naplate autobusnih karata, sustava za punjenje baterija, sustava svjetlosne navigacije i sustava pametnih plaža.

A pobjednički projekti su…

hackathon_dubrovnik_jpg
Ovogodišnjem hackathonu prethodila je i konferencija CityOS Smart City.

Prvo mjesto i novčanu nagradu od 10.000 kuna su osvojili Ivan Voras i Marko Sučić iz Zagreba sa svojim LightNav sustavom navigacije pomoću svjetla. Sustav funkcionira tako da turisti ili građani na ekranu osjetljivom na dodir mogu kliknuti na lokaciju do koje žele ići, nakon čega LED svjetla osvjetljava put koji ih vodi do odabrane lokacije. Uz to se pomoću QR koda može skinuti mapa s ucrtanim putem na pametni telefon.

Josip Žmikić i Marin Desnica su osvojili drugo mjesto i nagradu od 7000 kuna za pametnu web aplikaciju koja koristi razne Arduino senzore, putem koje se može saznati trenutna temperatura mora i zraka, vlažnost i broj kupača na plaži. Treće mjesto i nagradu od 5000 kuna osvojila je ekipa iz Sarajeva (Irhad Babić, Abdurahman Adilović, Benjamin Delić i Nedim Bečirović) s web i mobilnom aplikacijom What’s next koja bi radila uz pametne kioske postavljene po gradu, na čijim bi se ekranima prikazivao generalni sadržaj, ali i personalizirani sadržaj nakon što se tom kiosku približi osoba s instaliranom What’s next aplikacijom.

Uz novčane nagrade, pobjednički timovi će nastaviti razvoj svojih projekata. Nakon razvoja i testiranja, timovima će biti omogućeno i implementiranje njihovih projekata na području Grada Dubrovnika, kao i prošle godine.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Sponzorirano

Bazirano na istinitim događajima: Developerica u paklu marketinga

Nakon pola godine uspona i padova, misterija i HEUREKA trenutaka pokušavajući razumjeti što su “ad grupe” i kakve veze imaju “keywordi” s oglasima, napokon, iako se bavim developmentom, i ja pritišćem gumb kojim se kreira 20.000 oglasnih grupa s ključnim riječima i oglasima u jednom satu. 

Najava

Combis ovog ljeta zapošljava više od deset IT stručnjaka, evo što ih čeka

Nedavno su napunili 3 desetljeća čak, a otkako su prisutni na tržištu implementirali su više od 1000 kompleksnih projekata. Evo koje pozicije su otvorene ovog ljeta u hrvatskom Combisu!

Izvještaj

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

Startupi i poslovanje

Što je zapravo hrvatski TeamUp kojeg opisuju kao “Tinder za startupe”?

Hrvatski TeamUp već je zaradio vrlo dobre reakcije, a najbolje rezultate vide u pronalasku "soft skill" kadrova - više detalja otkrili smo u razgovoru s pokretačima.

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...