Kako Domagoj Pavlešić zarađuje na besplatnoj aplikaciji za ugašenu platformu?

Kako Domagoj Pavlešić zarađuje na besplatnoj aplikaciji za ugašenu platformu?

Vrlo je ugodno iznenađenje kada ti sjednu prihodi od aplikacije koju si napravio prije 8 godina, ali kako je to moguće kada platforma za koju je aplikacija napravljena ne postoji već 3 godine?

Nakon što smo nedavno uspješno riješili misteriozni nestanak Bojana Bernika na LinkedInu, do zadimljene neo-noir redakcije Netokracije došla je još jedna digitalna detektivska priča. Domagoj Pavlešić, osnivač Sessionize.com, objavio je na LinkedInu post koji traži dublju analizu.

Domagoj još uvijek zarađuje na aplikaciji koju je napravio 2014. godine. Zašto je ovo čudno? Aplikaciju je napravio za Windows Phone… koji ne postoji već 3 godine…

Kao jedini novinar/detektiv na zadatku, morao sam u sebi ujediniti detektive Rustina Cohlea i Martina Harta iz prve sezone serije True Detective. Neka ispitivanje počne…

Prisjetimo se dana kada je postojao Windows Phone

Domagoj priznaje da je totalno bio zaljubljen u Windows Phone (WP) pa je tako od prvog dana pratio – što kao korisnik, što kao developer – sve vezano za WP. Bio je beta tester operacijskog sustava, radio je razne aplikacije, držao predavanja i tečajeve kako raditi aplikacije za WP i sudjelovao u raznim natječajima:

Bio sam Microsoft MVP za Windows Phone i Nokia Developer Champion, dobivao sam najnovije telefone na posudbu ili poklon. To su bila vremena!

Iako WP više nije živ, on kod Domagoja još uvijek živi i to na dva načina:

I dan danas na Androidu koristim Launcher 10 koji je odlična kopija početnog ekrana te platforme, najboljeg početnog ekrana u povijesti mobilnih telefona. I naravno, kroz tu nevjerojatnu zaradu za aplikaciju koju sam tada napravio.

WP je zauvijek napustio ovaj svijet 14. siječnja 2020. godine, a do toga je došlo zbog, barem tako Domagoj misli, činjenice da je preteško i preskupo biti treća mobilna platforma.

Developerima aplikacija zapravo je gnjavaža što postoje dvije platforme – Android i iPhone. Zato i imamo sve više frameworka koje omogućavaju paralelni razvoj, objašnjava nam Domagoj. U cijeloj toj priči WP, unatoč velikom financijskom trudu Microsofta, nije uspio uloviti ozbiljniji tržišni udio, a (su)financirati brdo izdavača aplikacija da naprave i održavaju inačicu za WP nakon nekog vremena jednostavno više nije imalo smisla:

Vidimo to i danas kad Huawei i Amazon imaju svoje dućane aplikacija za Android – dakle ne treba velikih preinaka u aplikacijama (ako uopće) – i opet nema svih aplikacija u njihovim trgovinama.

Kako Domagoj zarađuje na besplatnoj aplikaciji na ugašenoj platformi?

Sada dolazimo do pitanja vrijednog milijun dolara. OK, 51 euro…

Kako Domagoj zarađuje na aplikaciji koja se nalazi na nepostojećoj platformi? Domagoj ima objašnjenje:

Aplikacije za Windows Phone su u jednom trenutku postale Universal Windows Platform aplikacije i teoretski se svaka Windows Phone aplikacija može pokrenuti i na Windows računalima i tabletima (kojih gotovo da i nema).

To je jedino što Domagoju pada na pamet kao objašnjenje, iako je njegova aplikacija bila baš namijenjena mobitelima i ne vidi neku korist od nje na tabletima i desktopima. Ono što je još fascinantnije – sama aplikacija je besplatna, a plaća se jedna dodatna funkcionalnost koju je moguće napraviti samo unutar aplikacije.

Aplikacija se zove Analog Clock Tile i to je zapravo i opis toga što radi. Naime, početni ekran WP-a sastojao se od dinamičkih pločica (umjesto ikona) koje su, osim za pokretanje aplikacija, služile i kao mjesto za prikaz informacija poput vremenske prognoze, zadnjih nekoliko email poruka, spominjanja na Twitteru i slično. Svaka aplikacija je pokazivala što je smatrala bitnim, poput nekih notifikacija unutar ikona. Danas su tome najbliži widgeti:

Moja aplikacija je pokazivala – točno vrijeme. Ono što ljudi (i dalje) kupuju jest dodatna mogućnost postavljanja više pločica sa satom, na način da svaki pokazuje neku drugu vremensku zonu.

Netokracija je uspješno odgonetnula još jedan digitalni misterij. 🕵️

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.