‘Renomirani, desničarski’ Dnevno.hr postao 9. najposjećeniji hrvatski portal ‘zahvaljujući’ Indexu i Jutarnjem

‘Renomirani, desničarski’ Dnevno.hr postao 9. najposjećeniji hrvatski portal ‘zahvaljujući’ Indexu i Jutarnjem

Izašli su rezultati Gemiusovog istraživanja najposjećenijih web stranica u Hrvatskoj i među njima se našao jedan novi, iako ne tako nepoznat igrač desnog političkog spektra: Dnevno.hr. Web stranica koja je najglasnije zagovarala desne političke stavove tijekom nedavnog referenduma, ali i mnogim drugim vijestima, zahvaljujući među ostalim prepucavanju s Indexom i Jutarnjim postala je 9. najposjećenija u Hrvatskoj za studeni 2013.

dnevnohr_1

Izašli su rezultati Gemiusovog istraživanja najposjećenijih web stranica u Hrvatskoj i među njima se našao jedan novi, iako ne tako nepoznat igrač desnog političkog spektra: Dnevno.hr. Web stranica koja je najglasnije zagovarala desne političke stavove tijekom nedavnog referenduma, ali i mnogim drugim vijestima, zahvaljujući među ostalim prepucavanju s Indexom i Jutarnjim postala je 9. najposjećenija u Hrvatskoj za studeni 2013.

Dnevno.hr je svoju posjećenost izgradio na vijestima pisanim za desno orijentirane čitatelje, kao i posvećujući se temama poput misterija o škotskim masonima i “šokantnom” otkriću da Paul Walker nije mrtav, već da se radilo o dijelu filma.

Kako je Dnevno.hr povećao posjećenost?

Dnevno.hr ipak vjerojatno ne bi mnogi ni otkrili da uredništvo nije zauzelo izrazito desni stav prema referendumu o definiranju braka kao zajednice muškarca i žene. Taj isti pristup izvještavanju potaknuo je Index da posveti više članaka “profašističkom uratku” te se Jutarnji list na Dnevno.hr referira kao “renomirani desničarski portal”.

Gemiusovi rezultati za studeni 2013.
Gemiusovi rezultati za studeni 2013.

Dnevno.hr vratio je istom mjerom prozivajući Jutarnji list za proglašavanje maloljetnika teroristom – i tako ukrug. Na kraju se oglasio i Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva koji je upozorio urednike i novinare Dnevno.hr “da su neki prilozi tog portala huškačke naravi”. Pri tome je zanimljivo kako postoji i srpsko izdanje Dnevno.hr – Dnevno.rs – koje piše suprotno svom hrvatskom izdanju.

Ima li novca u pristupu Dnevno.hr

Postavlja se pitanje hoće li se Dnevno.hr održati na popisu najposjećenijih hrvatskih web stranica ili se radi tek o kratkotrajnom rastu uslijed posebnih okolnosti. Naravno, Dnevno.hr je rastao postepeno, ali je dramatičan rast očit. Velikih oglašivača na Dnevno.hr čini se da nema, već oglašivačke pozicije drže Google Adsense oglasi. Velika posjećenost stoga možda u ovom slučaju ne znači i veću zaradu za vlasnike projekta.

O dugoročnosti posjećenosti pak može govoriti i Index, koji je također rastao postepeno, ali je veliki interes javnosti osvojio objavom informacija o Severininom uratku, a danas je i dalje među najposjećenijim web stranicama u Hrvatskoj zahvaljujući drugim sadržajima. Bit će zanimljivo vidjeti Gemiusove rezultate za prosinac te potom siječanj kako bi se uvidjelo koliko sadržaj kakav plasira Dnevno.hr može dugoročno “držati vodu”?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Darko

    Darko

    16. 12. 2013. u 8:12 pm Odgovori

    i Dnevno i Index i Jutarnji su različite inačice istog principa, isti princip drugi predznak. Što se tiče monetizacije, ni Index dosta dugo nije imao kvalitetnih oglašivača zbog svoje reputacije, no prešao je u mainstream i oglašivači su došli. Dnevno ima iste šanse, pogotovo što je u zemlji puno nezadovoljnih sa ‘desnije’ strane a oni nemaju štivo kao oni sa ‘ljevije’ strane 🙂

    • Kreso

      Kreso

      16. 12. 2013. u 10:52 pm Odgovori

      Osim ako je princip generiranje pageviewova. Ali Dnevno nije dijametralno suprotna strana Indexa i Jutarnjeg, samo suprotnih ideala. Vecernji je mozda takvo nesto. Dnevno je puno, puno ekstremniji, gori, degutantniji, odvratniji. Gluplji. Da, Index ima svoje gimmickove za privlačenje klikova, ali Dnevno je daleki ekstremizam, populizam i hranjenje paranoje ljudi koji su zarobljeni u svom crno-bijelom svijetu.

      • Darko

        Darko

        17. 12. 2013. u 4:47 pm Odgovori

        Nije da sam ljubitelj 🙂 ali nije li Index krenuo sličnim snezacionalizmom (druge vrste) pa kasnije prešao u mainstream. Treba vidjeti kakvi su planovi osnivača, da li samo politički ili i komercijalni. Ako su komercijalni sasvim je izvjesno da će se ‘umiriti’ nakon što ‘osvoji’ dovoljno čitatelja. Ako su politički, trajat će koliko i nezadovljstvo desnije orjentiranih

  2. markom

    markom

    16. 12. 2013. u 9:30 pm Odgovori

    Dnevno nije tip medija na kojem oglašivači/sponzori oglašavaju svoje proizvode, tu se oglašavaju ‘ideali’. Potrajat će barem do izbora, ako bude ‘sreće’ pa budu prijevremeni.

  3. Bo

    Bo

    17. 12. 2013. u 2:32 pm Odgovori

    Prvi mjesec novog Večernjeg – nikakav pomak naprijed.

    Napravili site kojeg je nemoguće otvoriti na računalu jeftinijem od 5k kn. Očigledno ljudi koji nemaju veze s realnim svijetom i standardima u HR.

    • Anton Smolčić

      Anton Smolčić

      17. 12. 2013. u 10:42 pm Odgovori

      Zapravo, Večernji je rastao. U broju pregleda stranica i preko 10%. Svi koji su prošli veliki redizajn kao što je ovaj znaju što znači biti na nuli ili bilokakvom plusu odmah prvi mjesec.

  4. Dario

    Dario

    20. 12. 2013. u 2:33 pm Odgovori

    Meni je smiješno kad autor napiše nešto poput ovoga:

    “postoji i srpsko izdanje Dnevno.hr – Dnevno.rs – koje piše suprotno svom hrvatskom izdanju.”

    Što fali pluralizmu unutar portala i različitim mišljenjima; (ako već novinari otvoreno navijaju što se jasno vidi kod indexa i net.hr-a). Očito u Hrvatskoj mora biti sve samo ne pluralizam i po principu index.hr-a i net.hr-a – pljuj i gnušaj se samo na suprotnim svjetonazorskim vrijednostima. Mislim dapače da pluralizam dobar primjer za demokraciju. Lp

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      24. 12. 2013. u 10:11 am Odgovori

      Na stranu mog osobnog mišljenja o tome što Dnevno.hr širi, srpsko izdanje iste tvrtke pokazuje da ih manje brine pluralizam, a više grabljenje pageviewova svim sredstvima – u ovom slučaju statovima suprotnim s hrvatskim izdanjem. Da postoji Index.rs koji ide kontra Indexa, isto bih rekao za njih, ali hjoj 😀 Lako za Dnevno.hr, ali situacija s .rs situaciju dovodi do apsurda.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.