Codeanywhere je 1. hrvatski startup u Techstarsu, jednom od vodećih američkih akceleratora

Codeanywhere je 1. hrvatski startup u Techstarsu, jednom od vodećih američkih akceleratora

Splitski Codeanywhere prvi je hrvatski startup koji je ušao u poznati svjetski startup akcelerator Techstars u Bostonu, za Netokraciju je danas ekskluzivno potvrdio suosnivač Ivan Burazin. Iako je Codeanywhere osigurao dodatnih 118 tisuća dolara za 6 posto tvrtke po standardnim Techstarsovim uvjetima, Burazin naglašava kako su se, kao većina tvrtki koji u taj akcelerator ulaze kad i oni, na taj potez odlučili zbog mentorske i investitorske mreže koja će im pomoći u daljnjem razvoju.

Codeanywhere je ušao u Techtars u Bostonu.
Codeanywhere je ušao u Techtars u Bostonu.

Splitski Codeanywhere prvi je hrvatski startup koji je ušao u poznati svjetski startup akcelerator Techstars u Bostonu, za Netokraciju je danas ekskluzivno potvrdio suosnivač Ivan Burazin. Iako je Codeanywhere osigurao dodatnih 118 tisuća dolara za 6 posto tvrtke po standardnim Techstarsovim uvjetima, Burazin naglašava kako su se, kao većina tvrtki koji u taj akcelerator ulaze kad i oni, na taj potez odlučili zbog mentorske i investitorske mreže koja će im pomoći u daljnjem razvoju.

Osigurali investiciju, čeka ih poslovni razvoj

O Codeanywhere pisali smo još dok su ga Jukić te njegov suosnivač i CTO Vedran Jukić pokrenuli kao PHPanywhere, web aplikaciju za programere. U međuvremenu je PHPAnywhere proširio podršku na druge programske jezike osim popularnog PHP-a (Upravo zato i Codeanywhere), a tim je osigurao više stotina tisuća dolara investicije od više domaćih i stranih investitora. Na zadnjem Techcrunch Disrupt Startup Alleyju u New Yorku Codeanywhere je odnio titulu najboljeg novog startupa.

Codeanywhere je trenutno u završnoj fazi razvoja onih dijelova aplikacije koje su, po Burazinovim riječima, planirali dovršiti sa investicijom koju su osigurali prošle godine. Codeanywhereov tim je u međuvremenu narastao na osam članova koje osim osnivača čine dvije osobe u podršci, dva frontend te dva backend developera. Sa sadašnjom aplikacijom tim puno intenzivnije radi na akviziciji novih korisnika te poboljšanju korisničkog iskustva. Iako im je rast korisnika 5 puta veći nego u ovo doba prošle godine, Burazin smatra kako će im Techstars mnogostruko više pomoći.

Na tim poslovnim segmentima najviše će im pomoći Techstarsova baza mentora, savjetnika i preko 1500 tehnoloških tvrtki koje se nalaze u tzv. alumni mreži odnosno “Techstars” obitelji. Techstars danas, naime, funkcionira kao mreža akceleratora među kojima su europski u Londonu te originalni u Bolderu. Svakako je bitno imati na umu kako su iz Techstarsa potekli neki od izuzetno uspješnih i zanimljivih svjetskih tehnoloških tvrtki, poput Foursquarea, DigitalOceana i Sendgrida.

Codeanywhereu sad slijedi 3 mjeseca razvoja podijeljenih na prvi mjesec posvećen upoznavanju i učenju od mentora t einvestitora, drugi za rad na proizvodu uz podršku Techstarsove ekipe te finalni za pripremu predstavljanja svog projekta na Techstarsovom Demo danu. Burazin naglašava kako Techstarsove tvrtke u prosjeku osiguraju preko 2 milijuna dolara nakon završavanja njihovog programa te kako iz akceleratora izlaze potpuno drugačije “u pozitivnom smislu”. Kakav će Codeanywhere biti za tri mjeseca ne znamo, ali svakako će biti zanimljivo vidjeti kuda ih bostonska avantura odvede.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Božidar

    Božidar

    16. 08. 2014. u 12:39 pm Odgovori

    Ne bi htio biti provokator, ne želim umanjiti ničiji uspjeh, samo me zanima jedno pitanje. Kakvi su to ljudi koji koriste program CodeAnywhere?

    U stara vremena ljudi nisu imali prijenosne uređaje, radili su na klasičnim kanta-računalima. Ako se dogodi da program crkne, a nemaš komp kraj sebe onda se spojiš na Codeanywhere i popraviš program. Sve to lijepo zvuči?

    Ali koji to programer danas nema laptop? Ima čak i malih, sitnih laptopa koji su vrlo jaki i bez problema se na njih stavi Visual Studio ili što već treba. Onaj ko održava neku bitnu web aplikaciju koja mora raditi stalno, taj će imati komp kod sebe. Ako ga i nema u ruci, ali imat će ga u autu. Rijetke su situacije da netko ko održava iznimno bitnu i popularnu web aplikaciju nema nikakav svoj prijenosni računalni uređaj pa mora žicati prijatelja da popravi program na njegovom kompu. To su iznimno rijetke situacije, barem po mom mišljenju.

    Druga stvar je to što programer kad ispravlja program sa Codeanywhere, onda on upiše svoje FTP podatke i tada popravlja direktno program na serveru, dakle ne neku testnu verziju, nego produkcijsku. Vrlo rizično. Pritom još Ivan Burazin ima pristup njegovom izvornom kodu.

    Možda griješim, možda sam u zabludi, ali ne uspijevam shvatiti koje su to situacije (česte situacije) u kojima bi netko koristio Codeanywhere?

    • Haris Čusto

      Haris Čusto

      19. 08. 2014. u 12:07 am Odgovori

      To je isto kao da pitaš zašto neko koristi gmail web app kada može koristiti neki desktop mail client.

      Prema njihovoj stranici 200.000 ljudi ga koristi dnevno, tržište postoji, ali teško da će korisnik kojem nije namijenjen proizvod razumjeti zašto on postoji.

      • Božidar

        Božidar

        19. 08. 2014. u 9:33 am Odgovori

        Harise, ne mogu vjerovati da uspoređuješ čitanje maila sa razvojem i održavanjem softvera. A ovo da ja ne mogu razumjeti… to je ono u stilu “preglup si da shvatiš”.

        Dakle, da ponovim: Ivan i Vedran su svojevremeno izjavili da je to program koji služi za slučaj da treba nešto hitno ispraviti, a programer se zatekne vani i nema svoj komp. Što više vrijeme prolazi to su uređaji sve manji, sve jači i sve jeftiniji. Svatko ima nešto kraj sebe, a osobito programer koji održava neku jako bitnu i popularnu web aplikaciju. To znači da zbog određenih promjena okolnosti postoji mogucnost gubljenja početne svrhe tog programa.

        E pa baš zato mene zanima da li je svrha ovog programa ista kao i ona prije ili je program prerastao u nešto drugo. Također me zanima koje i kakve poslove njihovi korisnici najčešće obavljaju s ovim programom, tj. da li autori imaju informaciju o najčćešćim svrhama korištenja.

        • Haris Čusto

          Haris Čusto

          19. 08. 2014. u 11:29 am Odgovori

          Upoređujem vrstu korisnika (oni koji to rade online, i oni koji to rade offline) ne samu namjenu proizvoda.

          Nisam mislio glup si da shvatiš, mislio sam: to nije proizvod za tebe. Pomiri se sa tim da svaki proizvod ima svoga kupca, i da u većini slučajeva to nisi ti (to nisam ja)

          Svaki proizvod kroz svoj rast mijenja i namjenu (manje ili vise), iako se radi o istom proizvodu gledaš kako da ciljaš prave mogucnosti sa pravim korisnicima (koji imaju problem, i koji ce platiti za tvoje riješenje)

          Koliko su se od početka se odmakli od početne priče nisam siguran, ali koliko vidim nisu puno.

  2. Božidar

    Božidar

    19. 08. 2014. u 12:28 pm Odgovori

    Harise, opet ponavljaš da to nije proizvod za mene. Potencijalno je za mene jer kao što si mogao vidjeti iz mojih pitanja, ja jesam sam programer. Da li ću ga baš ja koristiti, otom-potom, ja sam sad nebitan u ovoj priči.

    Mene je zanimalo konkretno i precizno pitanje. Nadao sam se da će odgovoriti Ivan, Vedran ili netko od ekipe koja radi unutra, tj. ljudi koji znaju što je strategija, koja je svrha programa (po onome kako su oni zamislili) i koji je rezultat (za koje svrhe ljudi to trenutno koriste).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.