Čileanski recept za startup državu: Ne uzimamo udio, a dajemo 40.000 dolara

Čileanski recept za startup državu: Ne uzimamo udio, a dajemo 40.000 dolara

Čileanska vlada je osnovala svoj startup za poticanje drugih, stranih startupa, kako bi došli u Čile i razvili svoj startup. Kako ih potiče? Vrlo konkretno; s 40.000 američkih dolara bezpovratne investicije u gotovini, vizama za tri člana startup tima, osiguranim prostorom za rad te prilikom za povezivanje i učenje jezika.

Čileanska vlada je osnovala svoj startup za poticanje drugih, stranih startupa, kako bi došli u Čile i razvili svoj startup. Kako ih potiče? Vrlo konkretno; s 40.000 američkih dolara bezpovratne investicije u gotovini, vizama za tri člana startup tima, osiguranim prostorom za rad te prilikom za povezivanje i učenje jezika. Sve što izabrani startup treba napraviti jest provesti šest mjeseci u Čileu i tamo razvijati svoj startup, a zauzvrat ne treba dati nikakav postotak Čileu. Ni zarade, ni vlasništva.

Što to pije Vlada u Čileu i kakav im je zapravo zli superplan, objasnila je Carolina Rosi iz organizacije Start Up Chile u sklopu Web Fest.ME konferencije u Budvi.

Možda zvući čudno da se jedan vladin program bavi poduzetnicima, ali eto, mi to radimo u želji da Čile postane inovacijski centar Južne Amerike.

Rosi je objasnila kako su u Čileu zaključili da je jedan od njihovih problema zatvorenost Čilea prema svojim susjedima. Zemlja okružena planinama, morem, pustinjom i ledenjakom na jugu, gotovo je kao otok.  Stoga je u sklopu Ministarstva gospodarstva odlučeno potaknuti poduzetnički duh, motivaciju kod poduzetnika i povezivost sa drugim poduzetnicima iz drugih zemalja.

Po recept u Silicijsku dolinu, po novac u rudarsku industriju

Jedini je problem bilo složiti ponudu za strane startupe kako bi došli u Čile i sudjelovali u programu. Kako bi saznali što bi trebalo ponuditi, otišli su u Silicijsku dolinu pitati same startupe što im treba. Kako je velika većina stranaca u SAD-u iskazala nezadovoljstvo s tim što su stalno imali problema s vizama i radnim dozvolama, to je bio prvi uvjet. Ono što je kod mnogih prevagnulo je novčani poticaj. 40 000 nije puno za Čileansku vladu, a startupima dobro dođe. (Kako je rekla Rosi, novac čak nije ni politički problem jer se za program odvaja iz poreza koje plaćaju velike rudarske kompanije.)

Mi jesmo mala zemlja u usporedbi s ostalima u J.Americi, ali to može biti prednost.  U Čileu tvrtku možeš otvoriti u sedam dana, i puno je jeftinije nego u ostalim zemljama. Sada želimo da to bude za 24 sata i potpuno besplatno. Ključna stvar jest da nema uvjeta. Dakle nitko se ne mora preseliti u Čile zauvijek. Sve što treba jest provesti tamo šest mjeseci i koristiti to kao platformu za posao.  Naš cilj je privuči 1000 startupa do 2014. te pozicionirati Čile kao top državu za početak poslovanja.

(Snimila Marina Filipović Marinshe)

Korist za Čile je veliki utjecaj na lokalnu kulturu koju program ima. Naime, poduzetnici koji dođu u sklopu svojih networking aktivnosti posjećuju sveučilišta, škole i udruge te govore građanima o svom poduzetničkom putu.

Trebamo stvoriti ekosistem i privući strane talente, jer ako zelite promijeniti kulturu, treba uvesti druge kulture.

Prijave u tijeku

Trenutno je u procesu šesta runda odabira startupa, a rok je 8. listopada. Do sada je u program bilo 402 projekta, odabrano između ukupno 3811 prijava iz 70 zemalja. Od zemalja iz regije, jedino je Bosna i Hercegovina imala startup u tom programu.

Tim koji stoji iza projekta ima 20 ljudi, prosječno stare 27 godina i svima je prvi posao u javnom sektoru. Na neki način, Start Up Chile je startup također. I to uspješan. U godinu i pol dana sakupili su više od 12 milijuna dolara kojima su se financirali startupi ukupne vrijednosti preko sto milijuna dolata. Uspjeh koji nisu očekivali je taj da je čak 40 posto startupa iz programa ostalo u Čileu i nastavili doprinostiti gospodarstvu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Haris Custo

    Haris Custo

    21. 09. 2012. u 1:40 pm Odgovori

    Jedini problem je sto moras imati $20.000 dolara za pocetak posto prvi povrat novca dobijate tek nakon 3 mjeseca. Jos kad bi to korigirali bilo bi odlicno. Ima tu jos nekih detalja koji startup-u neidu na ruku pa bi bilo dobro da i o tome malo napisete

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Ekskluzivno

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Digitalni proizvodi

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Intervju

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...