Nikola Žinić kreativni, a Sandro Dujmenović art direktor Brloga

Promjene u Brlogu: Nikola Žinić postao kreativni, a Sandro Dujmenović art direktor

Digitalna marketinška agencija Brlog dobiva pojačanje – u tvrtku je stigao novi art direktor Sandro Dujmenović. Istodobno, Nikola Žinić preuzeo je mjesto kreativnog direktora. S obojicom smo popričali o njihovim novim ulogama te planovima za digitalni dio grupe Bruketa&Žinić OM, koji ovim pojačanjem zakoračuje nešto dublje u "offline" prostore.

 

brlog_press_netokracija.jpg

Nikola Žinić jedan je od osnivača same grupe, a, iako je sjeo na mjesto kreativnog direktora u Brlogu, i dalje će raditi na projektima matične reklamne agencije. Podsjetimo, nedavno je s tog mjesta otišao Tin Kadoić, iako je u Brlogu ostao kao član uprave i partner, a Nikola za Netokraciju otkriva zašto je upravo on sam popunio upražnjenu poziciju:

Razlike između digitalnih i takozvanih klasičnih agencija sve se više smanjuju. Ako krenemo od sintagme “digital je mrtav”, odnosno činjenice da je digitalno postalo sastavnim dijelom tržišnih komunikacija, onda je digitalnoj agenciji potreban kreativni direktor sa širokim znanjem u offlineu i onlineu, netko tko zna stvoriti content, upravljati njime i ima znanja za njegovu distribuciju kroz sve kanale s pravilnom uporabom digitalnih medija. Osobno mi je ovo izazov u smislu da oduvijek pratim i intrigiraju me nove tehnologije, a sada me inspirira raditi i s mladim timom.

Dodaje kako ispred digitalnih agencija danas stoji velik izazov – one doživljavaju transformaciju jer im nedostaju znanja koja imaju “klasične” agencije, stoga je bio logičan izbor da se ide u integraciju znanja. No, Brlog će i dalje biti kreativna digitalna agencija koja se bavi sadržajem i inovativnom uporabom tehnologija, a fokusu će biti upravo stvaranje contenta i njegova distribucija kroz digitalne kanale. Na upit gdje vidi Brlog u budućnosti, kao i sebe u tom dijelu grupacije, odgovara:

Tko zna gdje će cijeli naš biznis uopće biti za pet godina, ali svakako ćemo raditi na sve većoj integraciji znanja koja posjeduju ljudi u Brlogu i agenciji Bruketa&Žinić OM i nadam se da će netko od mlade ekipe dovoljno sazrjeti da će moći preuzeti funkciju kreativnog direktora Brloga.

I offline i online samo su platforme

A dio te ekipe čini i novopečeni član, Sandro Dujmenović, koji je prije dolaska u Brlog radio za dizajnerski studio Bunch. Klijenti s kojima je surađivao vrlo su zvučni, pa se tako u njegovom portfelju mogu pronaći projekti za Diners, Ujedinjene Narode, Red Bull, Erste banku, Pepsi, Guinness i druge naručitelje. Diplomirao je dizajn vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu te na Studiju dizajna u Zagrebu, a radovi su mu selektirani za bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna i ZGRAF.

Ponešto nedigitalniji smjer Brloga jasno ocrtava i njegov odgovor na brzopotezno pitanje – print ili digitalno:

I print i digitalno. Offline i online su samo platforme za rješavanje nečijih problema. Nismo umjetnici.

Sandro, dakle, ima podosta offline iskustva, a napominje kako je upravo to primijenio na nekoliko tekućih projekata u Brlogu već prvog dana na novom radnom mjestu. Kao i Nikola, smatra da će to ostati i dio procesa, kako u estetskom pristupu i razumijevanju, tako i u rješavanju projekata koji prolaze kroz nekoliko platformi te i u konačnoj prezentaciji projekata i idejnih rješenja publici i klijentima.

Želim napraviti u onlineu nešto što će potpuno promijeniti, na bolje naravno, način na koji su ljudi to do sada radili u offlineu.

Kroz razmišljanja i Nikole i Sandra vidi se misao vodilja današnjeg Brloga – iako se naziva digitalnom marketinškom agencijom, teško je raditi isključivo digitalno, jer je komunikacijska slika šira i mora biti zaokružena. Dok jedni to rješavaju uskom suradnjom među agencijama, drugi isto čine postavljanjem ljudi s velikim offline iskustvom na ključna mjesta u online agencije. Zanimljiv je to, ali možda i logičan potez – a vjerujemo da ćemo uskoro vidjeti još sličnih, a možda i obrnutih slučajeva u komunikacijsko-agencijskom svijetu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.