Blogomanija: Mogu li blogovi utjecati na društvene promene u regiji?

Blogomanija: Mogu li blogovi utjecati na društvene promene u regiji?

Jedna od glavnih tema ovogodišnje Blogomanije jesu društvene promene koje se dešavaju na Balkanu. Veliki deo tih promena potekao je upravo sa blogova, foruma i društvenih mreža, a komunikacija među revoltiranom masom više nikada neće biti ista čim je kritičko rezonovanje našlo svoje mesto na Internetu.

Jedna od glavnih tema ovogodišnje Blogomanije jesu društvene promene koje se dešavaju na Balkanu. Veliki deo tih promena potekao je upravo sa blogova, foruma i društvenih mreža, a komunikacija među revoltiranom masom više nikada neće biti ista čim je kritičko rezonovanje našlo svoje mesto na Internetu.

Blogovi: Inicijalna kapisla povezivanja

Kako stvari stoji u Bosni i Hercegovini opisao je Dragan Močević koji je izjavio da je blogosfera u Bosni i Hercegovini mala, ali ne i zanemarljiva. U pitanju je grupa dinamičnih ljudi koji su veoma specifični po pitanju tema koje obrađuju. Do pre svega par godina blogerska zajednica nije bila jaka, ali putem tweetupova i drugih okupljanja, uspela se podići na zavidan nivo povezujući ljude i offline.

Kada je u pitanju uticaj bosanskih blogova na društvo, tu se najviše istakao Frontal.ba sa svojim političkim tekstovima. Naime, pokušaj da se okupi grupa premijera i državnika koji će pisati o političkoj situaciji donekle je uspeo i samim tim obogatio Internet scenu Bosne i Hercegovine, ali svakako najveći uticaj ostavlja Srđan Puhalo, autor najčitanijeg bloga na Frontlau. Njegovi blog postovi dali su regiji novu dimenziju, a često se prevode i na inostrane jezike te šalju stranim političarima kako bi shvatili trenutnu situaciju u toj državi.

Akcijama do promena

Crnogorska blogosfera takođe može da se pohvali kvalitetnom blogerskom scenom. Iako su blogeri retki, ima ih sasvim dovoljno u odnosu na veličinu države izjavila je Itana Prljević, blogerka i community managerica u nekoliko agencija. Blogerska scena u Crnoj Gori poprilično je slična kao i u regionu, te su blogeri mahom pojedinci koji pišu blog na određenu temu, a korporativni blogovi, osim .Me-a, skoro i ne postoje.

No, blogeri su se udružili i uz pomoć projekta Digitalizuj.me pokrenuli svojevrsnu akciju #4sqme koja je za cilj imala promovisanje severnog regiona Crne Gore u turističke svrhe. Na akciju su se odazvali mnogi blogeri, a o njenom uspehu govori broj blog postova koji je napisan o ovoj akciji, te broj deljenja na društvenim mrežama. Akcije poput ove dovoljan su pokazatelj da blogosfera može imati izuzetan uticaj na društvo oko sebe i da blogovanje nikako nije samo gubljenje vremena na Internetu.

S reči na delo: Protesti u Sloveniji

Verovatno najveće društvene promene putem weba koje su zadesile prostor ex-Yu, događaju se ovih dana na ulicama Maribora i Ljubljane. Hiljade revoltiranih građana, izašlo je na ulice i izrazilo svoje nezadovoljstvo sa sadašnjom vlašću rekao je Sani Dolar. Slovenska blogosfera izvršila je uticaj na masu, te su mnogi tekstovi postali komentarisani i u offline medijima.

Što se tiče Hrvatske, situacija je manje više ista kao i u regiji, izjavila je naša Ivana Gutierrez, novinarka Netokracije i jedna od učesnica ove diskusije. Ona je objasnila da se hrvatska blog scena rodila davne 2004. i to od strane ljudi koji su navikli pisati tekstove na forumima te im blogovanje nije teško palo. No, entuzijazam je polako splasnuo i danas se manje prate lični blogovi, a više specijalizovani blogovi poput Netokracije, Šminkerice i Gadgeterije. Bilo je i pokušaja stvaranja blogerske udruge, no pokazalo se da su blogeri jednostavno raštrkani i da se ne slažu oko toga šta žele takvim inicijativama postići.

Budućnost blogerskih zajednica

Kao primer bloga koji je osnovan na konto ideje ujedinjenja blogera, Ivana je navela i Netokraciju. Naš blog okuplja dosta autora, te se polako, ali sigurno širi i na regiju. Mi smo prepoznali potrebu za jednom širom zajednicom koja bi se okupila oko iste teme i nastojimo izveštavati i pisati tekstove u skladu sa tom politikom, stavljajući promene u našoj sferi interesovanja u prvi plan.

Foto: Branko Đurković @plagosus

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.