Kako je Beč na korist građana odlučio prigrliti Uber i Airbnb

Uz to što je već poznat kao grad kulture, međunarodni i smart city, Beč se u posljednje vrijeme iskazao u poticanju ekonomije dijeljenja, razvoja inovativnih tvrtki i startupa. Važnu ulogu u usmjeravanju Beča k tehnologiji, istraživanjima i inovacijama imao je bečki magistrat MA 23 za gospodarstvo, rad i statistiku čiji su podaci temelj odlučivanja i donošenja različitih mjera u gradu, počevši od stanogradnje, komunalne infrastrukture, obrazovanja novih kadrova, razvoja tržišta rada, pa sve do šireg profiliranja Beča kao gospodarskog središta. Voditelj odjela MA 23, Klemens Himpele, u posjetu je Hrvatskoj, stoga nismo mogli odoljeti prilici da mu postavimo par pitanja. Čime se bavi MA 23 i zašto je njegov rad važan za budućnost Beča?

Odjel 23 zadužen je za ekonomske poslove, istraživanja, tehnologije i inovacije (RTI) te statistiku. Njegovi glavni zadaci su:

• analiza ekonomskog razvoja i strukture Beča i međunarodna usporedba,
• detaljna analiza razvoja tržišta rada,
• razvoj RTI strategije za Grad Beč,
• financiranje Sveučilišta primijenjenih znanosti u Beču,
• te osiguravanje statističkih podataka koje se tiču Beča.

Ključ uspjeha leži u – istraživanjima i tehnologiji

Odjel 23 sudjeluje u neprestanoj razmjeni informacija s ostalim važnim dionicima poput Vienna Business Agency zadužene za poslovanja, stoga je postao neizostavan sugovornik pri odlučivanju o ekonomskim pitanjima.

Daljnja istraživanja, tehnologije i inovacije imaju veliko značenje u ekonomskim politikama te politikama zapošljavanja Grada. Uspješne RTI politike Beča, zajedno sa znatnim ljudskim potencijalima u znanosti i istraživanju, ključ su još većih postignuća u budućnosti.

Jedno od bitnih težišta Vašeg ureda u protekloj godini bila je i ekonomija dijeljenja. Koje ste zaključke izvukli na temelju analiza implementacije platformi kao što su Uber i Airbnb?

Ekonomija dijeljenja se često smatra svjetionikom nade za više društvene odgovornosti i očuvanje resursa. Dijeljenje kvartovskih vrtova, privatnih automobila, hrane ili gradskih bicikala simbolizira način razmišljanja koji je kritičan prema fokusu na potrošnji i rastu. Ali to sve nije zapravo novo – samo pomislite na knjižnice, javne bazene, tradicionalne servise za poljoprivredne strojeve ili zadruge.

Nasuprot tome, komercijalno dijeljenje ekonomije koristi ‘dijeljenje umjesto posjedovanje’ kao svoj poslovni model. Masovno širenje interneta i pametnih telefona omogućuje okupljanje potencijalnih pružatelja usluga i korisnika u roku od nekoliko sekundi – i to, štoviše, na globalnoj razini. Nova poduzeća, na primjer u području smještaja i prijevoza, internetske su platforme koje omogućuju mikro-poduzetnicima da ostvare kontakt sa svojim klijentima putem aplikacije.

Što ekonomija dijeljenja znači za budući razvoj ekonomije Europske unije?

Europska komisija je u lipnju ove godine objavila priopćenje o ekonomiji dijeljenja. Ekonomija dijeljenja stvara nove mogućnosti za potrošače i poduzetnike. Prema tome, sa stajališta Europske komisije ona može dati važan doprinos stvaranju radnih mjesta i rastu u Europskoj uniji pod uvjetom da se potiče i razvija na odgovoran način.

Iznajmljivanje smještaja? Da, ali…

Iako su se u Beču bavili mnogim granama ekonomije dijeljenja, trenutno im je najvažnija platforma za dijeljenje smještaja. Himpele objašnjava da je legalno iznajmljivati smještaj za turiste, ali ipak postoje neka ograničenja kao na primjer u slučaju socijalnih stanova. Osim toga, važno je da se svi pridržavaju pravila.

Morate biti sigurni da se pridržavate pravila, na primjer, plaćanja gradskog poreza, poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost te da ispunite mjesečne statističke obrasce. Postoji nekoliko oblika pružanja smještaja, od kojih svaki podliježe posebnim uvjetima.

Beč je naklonjen inovativnim idejama, ako one koriste građanima, ističe Himpele, ali pravila se moraju poštivati kako bi se sačuvala visoka kvaliteta života u gradu te kako bi turizam bio kompatibilan sa svakodnevnim životom. A kako bi pomogli građanima da što lakše slijede pravila, u Beču su pokrenuli informativnu kampanju s video sadržajem, smjernicama i online kalkulatorom za gradski porez.

Što se tiče ponude i potražnje smještaja na platformama kao što je Airbnb, Himpele kaže da broj iznajmljivača stagnira zadnjih godinu dana otkako su u Gradu započeli s raspravama te da je trenutno oko 6 tisuća bečkih stanova u ponudi, što nije tako velik broj u usporedbi s nekim drugim gradovima u Europi.

Mijenjat će se način na koji radimo

U Beču postoji dijeljenje usluga na području prijevoza putnika, prijevoza paketa i noćenja. Koji su izazovi u osiguravanju ravnopravnog tržišnog natjecanja za ovakve usluge?

Pa, glavni problem je primjena pravila. Sada imate vrlo male subjekte, često samozaposlene osobe i njih je mnogo teže pronaći od ogromnih poduzeća. Zato smo tražili podatke od smještajnih platformi – i dobili ih od nekih od njih. Tako možemo provjeriti plaća li osoba boravišnu pristojbu ili ne. Pitanje oko dobivanja podataka je ključna točka. No, postoji mnogo problema s novim platformama. Ako su domaćini samozaposleni – kako možete biti sigurni da postoji minimalna plaća? Što je radno vrijeme? Što s osiguranjem? Rasprava o tim pitanjima pojavljuje se u politici, kao i u znanosti.

Pitanje radničkih prava samo je dio problematike koju su pokrenuli pružatelji IT usluga u ekonomiji dijeljenja.

 Pravno pitanje sada glasi: što je platforma? Platforme se smatraju tehnološkim tržištima. No, možete naći mnogo argumenata da nisu ništa više od brokera. Oni donose radna mjesta, oni odlučuju tko će dobiti posao, oni odlučuju tko je na platformi, ponekad popravljaju stope, oglašavaju i tako dalje. Nije posve jasno kakvi će biti rezultati, ali je zanimljiva rasprava jer inovacija znači novi i bolji proizvodi. Inovacija ne znači manje sigurnosti i manje prihoda za radnike.

Što znači industrija 4.0 ili smart factory za urbano planiranje?

Dobro pitanje! Puno gradova razmišlja o tome. Vjerojatno je to prilika za gradove jer visoki tehnološki utjecaj tih industrija znači sljedeće: potrebna vam je visoko kvalificirana radna snaga, dobro razvijena infrastruktura, a to ćete naći u gradovima. Pitali smo istraživački institut kako će se potražnja radne snage mijenjati u budućnosti i potpuno je jasno da će se način na koji radimo mijenjati – ali bit će posla. Tako da je kvalifikacija vjerojatno najvažnija stvar. Zato smo u Beču napravili plan s ciljem ostvarivanja mogućnosti za napredovanje niže kvalificiranih osoba, a Beč ima i 195.000 studenata unutar gradskih granica, što je najviše unutar njemačkog govornog područja.

Za napredak je potrebno razmišljati međunarodno

Himpele smatra da je suradnja među europskim gradovima iznimno važna za urbano planiranje te da je jedan od izazova s kojima se gradske vlasti danas suočavaju neprestano povećanje administrativnih uprava. A što Zagreb može naučiti od Beča?

Zagreb je divan grad i moje razumijevanje suradnje nije davanje savjeta iz inozemstva. Siguran sam da bi u nekim pitanjima Beč mogao učiti od Zagreba i obrnuto. Beč je pametan grad (Smart City), imamo neke inicijative u vezi inovacija i sigurni smo da se dobar razvoj može ostvariti samo uz inovativnost, otvorenost i usmjerenost na međunarodno.

I za kraj, što je najvažnije za urbani razvoj u Europi danas?

Sačuvati naše prirodne resurse, što je jedan od ciljeva Smart City okvirne strategije Beča. Moramo se suočiti s digitalnim i tehnološkim promjenama i, naravno, moramo se riješiti ekonomske krize. Nadalje, moramo biti sigurni da je Europa i dalje otvorena, atraktivna za ljude i da je dobro mjesto na kojem manjine mogu ostati.