Mia Biberović
08. 04. 2016.
U Osijeku se već treći dan održava konferencija Market&ng, tržište i nove generacije, kojom se prvenstveno studentima, ali svim ostalim zainteresiranima, na Ekonomskom fakultetu želi predstaviti kako u praksi funkcionira svijet marketinga. Uz predavanja Nikole Žinića, Marija Petrekovića, Zorina Radovančevića, Igora Mladinovića, Drenislava Žekića te brojnih stručnih radionica, zanimljivo je bilo gostovanje nekadašnjeg studenta EFOS-a, Luke Maćešića, koji je predstavio odnos klijenata i agencija - iz oba kuta.
Luka je završio Ekonomski fakultet u Osijeku, a još se za vrijeme studija uključivao u razne projekte, studentske organizacije i udruge, što mu je uvelike pomoglo u daljnjoj karijeri. Ima iskustva i s agencijske i s klijentske strane – radio je u agenciji Degordian, a sad radi za klijenta, Heineken, stoga je studentima približio na koji način funkcioniraju oba svijeta te s kojim se izazovima nose.
Kako naći savršenu formulu u kojoj će i klijenti i agencije biti zadovoljni? Teško, kaže:
Klijenti agencijama zamjeraju manjak proaktivnosti, kreativnosti, ali i visoke cijene usluga, a istodobno će obećati – sve. Agencije, s druge strane, zamjeraju klijentima česte promjene ideja i pristupa. Dobije se jedna ideja, jedan brief, a nakon tjedan dana strategija se mijenja, stoga se agencija treba prilagođavati. Treba vremena da se sve to uskladi.
Pitch kao prvi korak
Tržište se neprestano osluškuje, prate se kampanje, a i agencije i klijenti cijelo su vrijeme “u izlogu”. Sve kreće pitchevima, koji mogu mnogo toga reći o samoj agenciji.
Agencija koja dolazi na vrijeme, proučila je tvoj brief, proučila je web stranicu, koristi aktualne vizuale, pokazuje da zna što radi. S druge strane, na pitchu će se ponekad naći i agencija koja, primjerice, koristi vizualni identitet brenda star pet godina. To je već dovoljan pokazatelj tko ide dalje, a tko ne.
PR agencija, kreativna, event, medijska, digitalna, agencija za istraživanje tržišta, dobavljači… Sve je to niz vanjskih tvrtki s kojima klijent surađuje i koje treba usklađivati, što je Luka na konkretnim primjerima približio studentima.
Što čini suradnju između klijenata i agencija dobrom?
Primjerice, pojasnio je kako iskusnije agencije nerijetko dobivaju nove poslove i klijente temeljem prethodnih koje su radili, koje prezentiraju i koriste za svoj PR. Također, dotaknuo se toga što treba sadržavati kvalitetan brief – recimo, pojedini klijenti ne žele u njemu odavati sve informacije, u strahu da će ih agencija koristiti za neke druge svrhe, a time agencija ostaje zakinuta za ključne podatke koji su potrebni da bi osmislili dobru kampanju.
Zbog toga je Luka izdvojio tri najvažnije stvari nužne za dobru suradnju:
- povjerenje
- proaktivnost
- partnerski odnos
Danas je praksa da klijenti mijenjaju agencije “kao čarape”. Dugoročno, to je loše. Nova agencija ne može brzo pohvatati kako klijent razmišlja i što mu treba. Istodobno, agencije koje dugo rade s jednim klijentom, moraju biti i proaktivne – ne raditi samo po briefu, nego i dati svoje stručno mišljenje o tome kako bi se što trebalo raditi ili ne.
Proaktivnost i networking – još u studentskim klupama
Nakon predavanja, Luka je, na upit posjetitelja, objasnio i u kojim slučajevima agencija ne može imati klijente koji su međusobni konkurenti, kako se teško prilagoditi radu u korporaciji nakon rada u agenciji, a studentima je, kao pripremu za sve što je naveo u predavanju, posebno savjetovao što veću proaktivnost dok su još na fakultetu, volontiranje, uključivanje u razne aktivnosti i, što je najvažnije, širenje svoje mreže kontakata.
Upravo je to možda i najvažniji savjet koji su studenti mogli dobiti, barem oni koji su predavanje slušali. Jer, nažalost, unatoč kvalitetnim predavanjima, predavačima i radionicama, konferencija nije bila pretjerano posjećena, iako je to bila jedna od rijetkih prilika na kojoj studenti mogu dobiti uvid u ono što ih očekuje na tržištu rada – ako uopće na njemu žele biti konkurentni.
