CES 2015: Nemamo lebdeće daske, imamo Internet of Things!

CES 2015: Još uvek nemamo lebdeće daske, ali zato imamo ‘Internet of Things’

San ili noćna mora svakog IT novinara, pa to je definitivno Consumer Electronics Show koji se početkom januara održava u Las Vegasu. Poslednji dan najvećeg sajma posvećenog tehnologiji polako se približava, a ukoliko je suditi po izlagačima i njihovim najnovijim proizvodima, Internet of Things konačno je postao vodeći trend koji će umnogome oblikovati razvoj potrošačke tehnologije u narednih nekoliko godina.

iot

Ako radite u startup kompaniji i razvijate novu mobilnu aplikaciju ili pak društvenu mrežu – prestanite istog trenutka. Godina je 2015., a iako još uvek nemamo hoverboard daske, sudeći po poslednjim trendovima, budućnost leži u povezanim uređajima koji međusobno komuniciraju, a koji nama, korisnicima, olakšavaju svakodnevni život.

Internet of Things, kako je ime ovom trendu, zablistao je tokom ovogodišnjeg CES-a i to u velikom svetlu. Gotovo svaki izlagač predstavio je svoje viđenje budućnosti, bio on startup kompanija ili velika tehnološka korporacija. Pametni telefoni konačno su dostigli svoj vrhunac, a vodeću ulogu polako preuzima IoT, odnosno svi oni povezani uređaji sa kojima čovek ima dodir na dnevnom nivou.

Veliki igrači klade se na IoT

Za razliku od startupa koji su na ovogodišnjem izdanju pomenute konvencije predstavili nove tehnologije i dostignuća, velike kompanije premijerno su otkrile nove uređaje namenjene upravo domaćinstvima. Od pametnih šporeta i veš mašina koje je predstavio LG, pa sve do pametnih brava poput Augusta i lampi-zvučnika koje je predstavio Sony – gotovo svi se klade na povezanost, a nemali broj kompanija obećava i stopostotnu posvećenost IoT trendu.

Glavna keynote prezentacija bila je posvećena upravo Internet of Things tehnološkim dostignućima.
Glavna keynote prezentacija bila je posvećena upravo “Internet of Things” tehnološkim dostignućima.

Možda i najbolji primer jedne takve kompanije jeste upravo Samsung. Direktor ovog južnokorejskog tehnološkog giganta, Boo-Keun Yoon, izjavio je još tokom prvog dana da Internet of Things predstavlja polje od izuzetnog interesa za ovu kompaniju, što su i potvrdili nedavnom akvizicijom startupa Smart Things. U svom govoru, Yoon je otkrio da je Samsungova misija da do 2020. godine u potpunosti bude okrenut ka IoT uređajima, te da se nada da će i druge kompanije krenuti njihovim stopama.

Kontrolisanje uređaja putem pametnih telefona samo je početak budući da u igru polako ulaze i pametni satovi, te drugi nosivi uređaji. Ljudi su danas povezaniji nego ikada, više cene informacije i podatke, a isto tako, više se opredeljuju da pametna tehnologija kontroliše njihovu životnu sredinu, te da donosi pametnije odluke kada su potrošnja i kvalitet života u pitanju.

Akronimi vladaju svetom tehnologije

Pored IoT, ove godine zaživeo je i ADAS (Advanced Driver Assistance Systems) za koji su možda najzasužniji upravo nVidia te Sony, dve kompanije koje su zaostale po pitanju mobilnih tehnologija, a koje se nadaju da će upravo njihova rešenja poput pametnih čipova, te senzora i kamera namenjenim automobilima, predstavljati sledeći korak u primeni novih tehnologija u auto industriji.

Prepoznavši potencijal, Samsung i BMW najavili su uzajamnu saradnju koja se zasniva na povezivanju automobila i različitih mobilnih uređaja.
Prepoznavši potencijal, Samsung i BMW najavili su uzajamnu saradnju koja se zasniva na povezivanju automobila i različitih mobilnih uređaja.

Porast u ove dve kategorije neminovan je, a toga su svesni gotovo svi – počevši od startup kompanija, pa sve do velikih giganata. Iako su godinama klizali po uspehu pametnih telefona i drugi mobilnih uređaja, najnovija dostignuća otvaraju potpuno novo poglavlje u kome se rasplet tek treba ispisati.

Ipak, kompanije koje žele da igraju glavnu ulogu u ovoj predstavi, moraće da standardizuju mnoge stvari, ali i da kreiraju platforme koje će podržavati komunikaciju između ovih uređaja. Po svemu sudeći, u godinama koje su ispred nas susrešćemo se sa još više akronima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.