Zašto političari ne komuniciraju – na društvenim mrežama?

Nedavno sam gostovao u dnevniku televizije N1 kod Zorana Šprajca, a tema je bila analiza komunikacije predsjedničkih kandidata na društvenim mrežama. Citiralo me se dosta oštro, no zaključak se nije promijenio: kandidati ne komuniciraju na društvenim mrežama. Od sva četiri kandidata, jedino predsjednik Ivo Josipović cijelo vrijeme koristi Facebook, i to vrlo osobno i vrlo uspješno. Ostali su kandidati tek uoči kampanje otvorili profile na društvenim mrežama, o čemu je pisala i Tena Šojer u svojoj analizi, a na to se dobro osvrnula i Barbara Slade Jagodić na Twitteru:

https://twitter.com/barbaraslade/status/537606486747525120

Istina, što se tiče Twittera, bivša premijerka Jadranka Kosor vrlo je aktivna.

Jedan od aktivnijih političara na društvenim mrežama u regiji je Damir Mašić, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Federacije BiH, s kojim sam tijekom ove godine imao prilike popričati na temu korištenja društvenih mreža u političkom komuniciranju, kada mi je na pitanje o tome smatra li da su društvene mreže promijenile način na koji političari komuniciraju s građanima i kako domaći političari prate svjetske trendove, dao kvalitetan odgovor:

Društvene su mreže promijenile sve, a samim tim i način komunikacije među ljudima, pa i političku komunikaciju. Više ništa nije isto. Tehnološkim napretkom i građani su postali zahtjevniji, tako da se komunikacija s njima mora svakodnevno graditi i unaprjeđivati, a ne samo u vrijeme predizbornih kampanja. Tko to nije shvatio, ima objektivni problem. Nije čudo što sve veći broj mladih ljudi dobiva sve više prostora u političkom životu kao i konkretne prilike i šanse za obnašanje značajnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Mlađi ljudi su jednostavno vičniji primjeni novijih tehnologija I društvenih mreža od starijih kolega. Pogledajte primjere u cijeloj regiji.

Vratimo se u predsjedničke izbore. Hrvatska ima više od 1,5 milijuna korisnika Facebooka, a iako točan broj korisnika Twittera službeno nije poznat, svakako nije zanemariv, kao ni njegova struktura. Pretjerano je izjaviti da je to presudan broj glasača za dobivanje izbora, no ipak važan je broj utoliko što su građani u zadnjih nekoliko godina naučili komunicirati s političarima, među ostalim zahvaljujući aktivnom angažmanu Vlade Republike Hrvatske.

Zašto je važno da političari komuniciraju na društvenim mrežama?

Rekao bih da je važno da političari komuniciraju općenito – društvene su mreže samo jedan od komunikacijskih kanala trenutno dostupnih političarima. Osim što su one korisne u predizborno vrijeme, korisne su i za vrijeme mandata. Političari trebaju jasno iskomunicirati svoje odluke biračima kako bi ih birači u trenutku evaluirali, odnosno birali ih na novi mandat, ili birali nekoga drugog tko im u tom trenutku kvalitetnije komunicira viziju onoga što će napraviti u osvojenom mandatu.

Za razliku od komunikacije kroz medije, komunikacija na društvenim mrežama je dvosmjerna, što ste zasigurno puno puta čuli. Dvosmjerna komunikacija znači da na svaku izjavu ili stav političar može odmah dobiti i povratni odgovor od ciljane skupine kojoj se obraća. Naravno da tu postoji mogućnost manipulacija, odnosno trolanja, posebice ako protivnička strana ima dobro uigranu stranačku mašineriju, što se često primijeti u internetskim anketama.

Političari za 21. stoljeće

Najgore je kada čujete od političara da on nema vremena za društvene mreže, nema vremena za komunikaciju. Nažalost, to zvuči kao da automehaničar nema vremena za, recimo, odvijanje vijaka, iako je to sastavni dio njegovog posla. Stvari će se promijeniti, i to dosta brzo, a razlog tome je što mlađe generacije koje navršavaju punoljetnost (a time i biračko pravo), sasvim drugačije konzumiraju medije. Samo da vam skrenem pažnju, sljedeće godine će glasati oni koji su se rodili 1997. godine. Oni sasvim drugačije percipiraju svijet oko sebe, za razliku od starijih generacija.

Da se može drugačije, dobar je primjer Cory Booker, bivši gradonačelnik Newarka (grada od 277.000 stanovnika u New Jerseyu). Bookera sam primijetio još kada je bio gradonačelnik, a danas je zastupnik u senatu. Aktivno koristi društvene mreže, a čak je nekoliko puta i organizirao live chatove na Facebook fan stranici, što može koristiti i trenutnim predsjedničkim kandidatima.

Da sve nije tako sivo, ima i domaćih primjera, osim bivše premijerke Jadranke Kosor, aktivan tviteraš je i Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, a njegov stranački kolega, Željko Jovanović često ima obraćanja na Facebooku, kao i ministar Gordan Maras.

Glasači su ti koji će izmijeniti način na koji domaći političari komuniciraju. Želite ih na društvenim mrežama? Pokažite im to na izborima: vaš glas nisu zaslužili oni koji ne komuniciraju jasno, transparentno i – dvosmjerno.