Kako je sukob dve srpske ‘food’ blogerke skrenuo pažnju

Kako je sukob dve srpske ‘food’ blogerke skrenuo pažnju na organsku hranu (i blogove)

Ako ste otvorili Facebook ili Twitter jutros, sigurno ste primetili da je dosta ljudi podelilo tekst Tatjane Vehovec (Mooshema.com) i Maje Petrović (Vitkigurman.com). Na svojim blogovima obe strane skreću pažnju o organskoj hrani i sertifikatima koje proizvodi moraju da nose, no negde između redova, stvorio se prostor za sukob koji se preneo i na komentare ispod tekstova kao i na društvene medije.

blogericeijaja

Kako bi demistifikovali pomenuti sukob, možda je i najpametnije da krenemo od teksta koji je i izazvao reakciju Maje Petrović koja je dodatno želela da skrene pažnju na činjenicu da je period konverzije iliti vreme koje je potrebno proizvođačima organske hrane u Srbiji da dobiju odgovarajući žig, jednostavno predugo. Par neispoštovanih blogerskih pravila i imamo sukob dve strane koji je kasno sinoć iznedrio i treći tekst koji je čitavu stvar i stavio u fokus.

Iako se posmatračima sa strane tekstovi čine kao ‘TLDR’, jedna stvar je nezaobilazna a to je da su obe blogerke uspele da nateraju ljude da zapravo sednu i pročitaju važnu diskusiju o temi koja ne pogađa direktno ljude iz srpske blogerske zajednice, a koja je sama po sebi bitna jer većina ume da zanemari važnost pravilne i zdrave ishrane.

Lekcija #1: Otvorenije o ovakvim temama

Ako će autorke i zajednica da povuku makar jednu lekciju iz čitavog sukoba, to bi pak trebalo da bude da o ovakvim temama treba pisati i govoriti na način da se razvija argumentovana diskusija, kako u komentarima, tako i na drugim blogovima. Već na samom početku svog teksta, Tatjana je istakla važnu poruku koju bi blogeri u Srbiji i regionu trebali napamet da nauče:

Drugi utisak bio je zabrinutost da blogerska komunikacija u Srbiji upravo odlazi dođavola, a treći – da je mlađoj blogerskoj populaciji potrebna ozbiljna edukacija u korišćenju bloga i društvenih mreža.

Pogledamo li čitavu stvar iz nešto udaljenijeg ugla, shvatamo da se diskusija iliti sukob može nastaviti do daljnjeg isključivo na štetu samih čitalaca koji su se pomenutim blogobima i okrenuli zbog pregršti korisnih informacija. Možda je i najbolji odgovor na čitavu situaciju dala upravo Dragana Đermanović u komentarima na blogu Mooshema.com, koja je ukazala da mnoge stvari na domaćoj sceni ostaju otvorene uprkos štetnom uticaju:

Naša blogosvera je jako krhka i slabašna, na žalost takva je već dugo. Možda je baš onakva kakvi smo mi sami. Veoma je važno otvoriti i zatvoriti ovakve teme.

Lekcija #2: Organska jaja

I dok je prva lekcija usmerena ka blogerskim praksama koje smo zaboravili, a koje možda nikada i nismo naučili, druga lekcija usmerena je ka onome što smo svi naučili iz diskusije koja je obelodanjena na blogovima Mooshema i Vitki Gurman.

Da li sve vi znali da organska hrana na svom pakovanju mora imati određeni žig – žig na koji se u državi Srbiji čeka i po nekoliko godina? Ja sigurno nisam. Ako ništa, obe blogerke uspele su da skrenu pažnju na temu koja u dubini svega zapravo odlično pokazuje u kakvoj se situaciji nalaze preduzetnici u Srbiji – pokretali oni tehnološke kompanije ili farmu organskih jaja.

Ovakve, ali i slične diskusije (ne bih više pominjao sukob), mogu biti izuzetno korisne za širu publiku jer skreću pažnju na teme o kojima do juče nismo želeli da se informišemo. I dok god ton ostane u vidu argumentovane diskusije, čitaoci će biti ti koji će formirati svoje mišljenje na osnovu iznesenih argumenata. Pređe li ton u sukob širih razmera, čitaoci će biti ti koji će na kraju dana snositi posledice, jer se više neće susretati sa sadržajem zbog kojeg su prvobitno i posećivali blog.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Citalac

    Citalac

    29. 11. 2014. u 1:18 am Odgovori

    Veoma je lako prouciti temu, samo pitaj google. On ce nam reci da da je proizvodjac koji je navodno pogodjen pricom i nalazi se u konverziji u stvari vlasnik serifikata za organsku proizvodnju jaja jos od avgusta 2012 (npr http://www.srbijadanas.net/farma-za-proizvodnju-organskih-jaja/ ) a da konverzija za proizvodnju jaja traje samo 6 nedelja (npr ovde http://www.ekapija.com/website/sr/page/955865/Zdrava-hrana-uz-malo-ulaganja-Organska-poljoprivreda-u-Srbiji-na-niskom-nivou-proizvodnja-bi-mogla-da-se-utrostru%C4%8Di pise: “S obzirom na to da smo obezbedili svu potrebnu organsku hranu za te koke za period od jedne godine, tek sada ćemo imati prvu kontrolu od sertifikacione kuće gde koke odmah ulaze u period konverzije koji traje 6 nedelja nakon čega dobijamo organski status”). Na zalost, postavili ste pitanja imajuci laznu informaciju iz bloga kome jedino tekstovi gde baca drvlje i kamenje podizu posecenost.

  2. djenka

    djenka

    29. 11. 2014. u 2:05 pm Odgovori

    Pratim i jedan i drugi blog i sve mi mirise da je cela polemika namestena. Maja, temperamentna kao i uvek (previse masnoce i proteina?) je iskorisila benignu pricu sa bloga Moo i nesto sto nije problem – pretvorila u problem. Onda je Moo kao svaki dobar PR iskoristla zicer i “ocitala” mladjoj koleginici. Naravno, nije zaboravila da spomene ni svoj brojni auditorijum a ni koliko je ljudi “prosledila” na blog rivalke. Sve u svemu igra sujetnih dama sa nesto javnog uticaja.

  3. Jovan K.

    Jovan K.

    30. 11. 2014. u 6:50 pm Odgovori

    Tanja je u ovoj prici izgubila kompas! Rasplamsava hejterske komentare licne prirode i pijacarsku konverzaciju jer se neko usudio da joj nesto prebaci. Pa i da je u pravu i da nije, zar mora od jaja da napravi kokosinjac?

    Gresite u Vasem tekstu: jedina edukacija o blogovima koja se ovde dobija je da ce te iskusniji blogeri razapeti ako se usudis da im nesto zameris. Obicno zastrasivanje posle koga niko nece smeti da pisne. Ne cudi me sto nema zelje za razgovorom sa osobom koja s toliko besa i neprikrivene mrznje prelazi sve granice pristojnosti. Nakon citanja komentara koje je dopustila na svom blogu, normalan covek oseti neko gadjenje.

    Verovatno necete da mi objavite komentar, ali ja moram da kazem sta mislim.

  4. X-ray

    X-ray

    02. 12. 2014. u 4:51 am Odgovori

    Tanja optužuje Maju za SEO a vrlo perfidno je stavila “Maja Petrovic Vitki gurman” u SEO title i link. Još je linkovala to na par mesta u tekstu, a title za blog post je drugaciji. Maja sa druge strane ima “Mooshema” par puta u tekstu. Zanimljivo.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.