Tko se boji neuspjeha još? Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić ne!

Tko se boji neuspjeha još? Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić ne!

Jučer je u prostorijama Impact Huba u Zagrebu održana prva hrvatska inačica događaja FuckUp Nights u sklopu kojih poduzetnici dijele svoje priče, za promjenu, o neuspjehu. Sama najava događaja izazvala je veliko zanimanje, tako da su ulaznice razgrabljene u kratkom roku, a sinoć su prvi probili led i pred publiku stali Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić, koji su ispričali svoje priče o neuspjehu i, ono najvažnije, koje su lekcije iz svega izvukli.

Alex Harašić jedan je od trojice "fuckupreneura" koji su sinoć probili led i progovorili o svojim neuspjesima.
Alex Harašić jedan je od trojice “fuckupreneura” koji su sinoć probili led i progovorili o svojim neuspjesima.

Jučer je u prostorijama Impact Huba u Zagrebu održana prva hrvatska inačica događaja FuckUp Nights u sklopu kojih poduzetnici dijele svoje priče, za promjenu, o neuspjehu. Sama najava događaja izazvala je veliko zanimanje, tako da su ulaznice razgrabljene u kratkom roku, a sinoć su prvi probili led i pred publiku stali Ivan Ivanković, Alex Harašić i Bojan Bajgorić Šantić, koji su ispričali svoje priče o neuspjehu i, ono najvažnije, koje su lekcije iz svega izvukli.

Ivan Ivanković govorio je o projektu Squee. Ako ste pratili priču ovog startupa, znate da je riječ o kuratoru i web shopu za oku ugodne i korisne stvarčice, koji je uspio ući u bugarski akcelerator Eleven, od kojega je zaprimio i investiciju od 50.000 eura. Tamo su proveli tri mjeseca, radeći na svom proizvodu, kao i na razvoju poslovanja. No, što je pošlo po zlu? Ivan navodi nekoliko stvari:

Prvo, bilo nas je trojica. Zajedno smo išli u osnovnu i srednju školu te na fakultet. Dobro smo se poznavali i najbitnije – imali smo iste vještine, što ipak nije dobro za startup. Problem je bio i u tome što smo se nakon akceleracije vratili u Hrvatsku, iako smo mogli ići i u Silicijsku dolinu ili u Berlin, što bi možda bilo bolje za poslovanje. Treće – stalno na nečemu stalno radili, crtkarali, usavršavali, ali nismo dovršavali. To postaje poprilično problematično kad sredstva presuše.

Što je Ivan naučio iz tog iskustva? Smatra da je bitno dovoljno rano shvatiti što je startupu potrebno da uspije te se okružiti vještinama i ljudima koji mogu pomoći u dostizanju tog cilja. Projekt će se možda teško financirati, ali mora se naći način da se osigura dovoljno sredstava, inače se stvari lako raspadnu kad dođe do nestašice.

Poznaj korisnika svoga

Alex Harašić Čileanac je hrvatskog porijekla koji je pokrenuo svojevrsni Etsy za tamošnje područje, Bazarus.com. Na početku se sve činilo kao zabava, ali nakon nekoliko mjeseci rada on i suosnivač shvatili su da su stvari postale ozbiljne. Alex je dao otkaz kako bi se više posvetio projektu, dok njegov suosnivač nije napravio istu stvar. Harašić je već tada osjećao neravnotežu, jer je smatrao kako ulaže više od suosnivača – zbog čega je druga strana u konačnici i napustila projekt. Iduća je greška, kaže, bila u tome što nisu dobro poznavali korisnike. Ispitali su tržište na tradicionalan način, uz ankete, nakon čega su pustili proizvod – no, on nije bio uspješan, nisu imali korisnike niti transakcije. Tada su shvatili da ljudi različito razmišljaju kada sudjeluju u ispitivanjima i kad nešto trebaju učiniti – kupiti, postati korisnik. O tome je nedavno na Netokraciji pisao i Andrej Kiska, koji je naveo tri slučaja u kojima ne treba slušati korisnike.

Treća greška bila je u tome što se nisu financirali na pravi način.

Mislili smo da će novac doći sam, da ćemo zarađivati od transakcija, da ćemo dobiti investiciju, no ništa se od toga nije dogodilo. Sve smo sami financirali, ostali smo bez novca i bankrotirali smo.

Kad sam bio poduzetnik dobro sam se osjećao, radio sam što sam želio, upravljao sam svojom sudbinom. No, kad je sve pošlo po zlu, bilo je jako loše – na kraju sam morao živjeti s roditeljima. Zbog toga zagovaram razvoj korisnika i lean startup metodologiju, što može pomoći u razvoju poslovanja u kojem možete dobro razumjeti korisnika prije no što uložite značajna sredstva.

Dodaje da se treba paziti pri odabiru suosnivača, koji bi trebao biti osoba spremna preuzeti jednak rizik kao i ostatak tima. Savjetuje osnivačima i da dobro procijene budžet – prihodi su uvijek nesigurni, ali troškove uvijek možete precizno odrediti.

Fokusiraj se na prave stvari

Treći je govornik bio Bojan Bajgorić Šantić, kao zamjena za najavljenog Miroslava Wranku, koji je govorio o svom projektu rep.hr. Prisjetio se odmah na početku drugog događaja održanog u Zagrebu koji je govorio o neuspjesima, Fail konferencija, na kojoj je svoja iskustva, među ostalima, podijelio i Nenad Bakić, osnivač portala za zapošljavanje, MojPosao. On je osoba koja je motivirala Bojana da se upusti u poduhvat kreiranja servisa koji bi nudio vijesti iz ICT zajednice, ali i važnije, prikazivao oglase za posao iz iste domene. Projekt je pokrenuo s još dva suosnivača, a za prvu godinu poslovanja osigurao je novac, tako da se mogao baviti samo stranicom. Međutim, nakon godine dana, novca je nestalo, stoga se morao baviti i vanjskim stvarima koje su donosile prihod. Shvatio je da se previše fokusirao na sadržaj, a manje na oglase na posao te na oglašavanje.

Kad imate stranicu s IT vijestima, morate na nju svakog dana stavljati sadržaj. Međutim, taj osnovni posao ne donosi zaradu i tek nakon što ste obavili njega pokušavate naći neki izvor prihoda. Planirao sam uzeti nekoga da piše članke, a sam se baviti poslovnim razvojem – to nije dobro funkcioniralo i zbog nedostatka sredstava za njihovo financiranje, ali i zbog činjenice da je teško pronaći osobu koja bi dobro obavljala tu stranu posla.

Ponovi sve, ali na pravi način

Na pitanje bi li se ponovno upustio u takvu avanturu, Bojan je neodlučan – stekao je mnoga poznanstva, ali istovremeno mu karijeralno projekt, kaže, nije mnogo koristio. Alex bi, kao i Ivan, sve ponovio, ali bi se potrudio da je proizvod spreman za tržite te da ga korisnici doista žele koristiti.

I zadnji savjet ovih takozvanih fuckupreneura odnosi se na problem koji se provlačio kroz sva tri projekta – novac ili nedostatak istoga:

Nikad ne započinjite posao svojim novcem. Ako imate ideju i dobar tim, lako ćete pronaći i nekoga tko će to financirati. Ako ne možete pronaći, razmislite jeste li ipak sve dobro uspostavili.

FuckUp Nights trebao bi se održati ponovno za mjesec dana, stoga očekujte uskoro najavu novog događaja na kojem ćemo pratiti tko je što zeznuo – i što je iz toga naučio.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Bojan

    Bojan

    12. 09. 2014. u 4:17 pm Odgovori

    Ako želite biti budući predavač na ovom predavanju poslušajte ovaj zlata vrijedan savjet: “Nikad ne započinjite posao svojim novcem…”. LOL na kvadrat. Fuckpreneurs indeed.

  2. goran

    goran

    12. 09. 2014. u 6:33 pm Odgovori

    Sveti Gral IT-a, recept za uspješni startup.

    No na čelu tima bi valjda trebao biti dobar kuhar, nekog koga vidim u Steve Jobsu, koji je sposoban donjeti odluku čiji recept je (trenutačno) ključan sastojak.

    Nema recepta već jedino treba znati priorite a za to ljudi sa iskustvom i nekakvim žarom na klađenje što je najbolje trebaju biti na pozicijama.

    Ljudi koji će odraditi posao i biti dio teama, možda je ipak bolje konflikat u kojem postoji Glavni kuhar.

    To nije recept već način na koji se kuha jelo, a recept će ostati Sveti Gral.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.