Twitpic je omogućavao prilaganje slika tvitovima u davna vremena kada to sam Twitter nije dozvoljavao, a i danas se poprilično upotrebljava, no 25. rujna gasi svoju uslugu. Taj je rez poduzet nakon što je Twitter zaprijetio ukidanjem pristupa API-ju ako ne povuku svoj prijavu za registraciju žiga.

Twitpic je omogućavao prilaganje slika tvitovima u davna vremena kada to sam Twitter nije dozvoljavao, a i danas se poprilično upotrebljava, no 25. rujna gasi svoju uslugu. Taj je rez poduzet nakon što je Twitter zaprijetio ukidanjem pristupa API-ju ako ne povuku svoj prijavu za registraciju žiga.
Pod svojim imenom i logom ovaj servis nastupa od 2008. godine, a postupak registracije žiga pokrenuli su godinu dana kasnije. Pobrzajmo pet godina u budućnost, kada Instagram zabranjuje korištenje riječi “insta” i “gram”, King zaštićuje riječ “candy”, a Twitter se pridružuje trendu dajući Twitpicu ultimatum: ili prekidaju proces registracije žiga ili gube pristup API-ju na kojem se njihova djelatnost temelji.
Oglasio se i Twitter, naglašavajući kako Twitpic ne mora zapravo i mijenjati ime:
Žao nam je što se Twitpic gasi. Potičemo developere da grade na Twitterovoj platformi, kao što je to Twitpic činio godinama, i jasno smo izjavili kako mogu nastaviti svoj rad pod imenom Twitpic. Naravno, moramo zaštititi svoj brend, a to uključuje i žigove s njime povezane.
Što je u žigu? I bez žiga Twitpic bi jednako slatko mirisao.
Twitpic je na svom blogu izjavio i kako nema sredstava kojima bi se mogao sudski sporiti s Twitterom, a kroz sljedećih nekoliko dana svim će korisnicima omogućiti da izvezu svoje slike. Nisu se, međutim, osvrnuli na to zašto ne žele nastaviti djelovati pod vlastitim imenom i bez žiga.
Na sličan se potez u svrhu očuvanja brenda prošle se godine odlučio Instagram, iako po nešto strožim pravilima od Twitterovih. Ova je društvena mreža poslala mailove aplikacijama koje u svom imenu sadrže “insta” ili “gram” u kojima se zahvaljuje na interesu za razvoj na njenoj platformi, ali ih i uljudno zamolila da se preimenuju kako ne bi snosili posljedice.
Borbe oko imena ili žiga postale su uobičajene: Facebook i FiftyThree spore se oko imena proizvoda “Paper” a Pinterest u Europi još uvijek pokušava dobiti prava na svoj zaštitni znak koji je ovdje registrirala tvrtka Premium Interest. Nemojmo zaboraviti ni aferu Severine i Indexa.
Pouka dana je: ako gradite svoj proizvod na nekom drugom servisu i to pokažete u imenu, očekujte da će vam jednom pokucati na vrata. Ili zavrnuti “pipu”, u ovom slučaju – API.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.