Google Baseline projekt: Na marginama etičnosti u potrazi za savršenim čovjekom?

Google Baseline projekt: Na marginama etičnosti u potrazi za savršenim čovjekom?

Nakon što su osvijetlili gotovo svaku crnu rupu interneta, Google se baca na istraživanje ljudskog tijela. Uzimanjem uzoraka genskog i molekularnog tkiva od anonimnih volontera pokušati će saznati kako izgleda tijelo potpuno zdrave osobe. Baseline je jedan od najambicionznijih Googlovih projekata i već sada nailazi na moralne dvojbe.

Googleov projek već se naziva potragom za savršenim čovjekom (ilustracija: artefactgroup.com)
Googleov projek već se naziva potragom za savršenim čovjekom (ilustracija: artefactgroup.com)

Nakon što su osvijetlili gotovo svaku crnu rupu interneta, Google se baca na istraživanje ljudskog tijela. Uzimanjem uzoraka genskog i molekularnog tkiva anonimnih volontera pokušat će saznati kako izgleda tijelo potpuno zdrave osobe. Baseline je jedan od najambicioznijih Googlovih projekata i već sada nailazi na moralne dvojbe.

Jedan od razloga zašto su volonteri anonimni je i zastrašujuća činjenica da Google o vama zna sve do najmanjeg detalja od genskog koda do povijesti bolesti. Stotinjak znanstvenika i liječnika radi na ovom projektu koji mnogi već sada nazivaju potragom za savršenim čovjekom, prenosi The Verge.

Ovo nije prvi ovakav projekt koji očitava stanje zdravih pacijenata u nadi da pronađu rane znakove bolesti. Primjerice, Biobanka u Velikoj Britaniji pronašla je protein koji liječniku javlja bolest prije nego se manifestira u obliku simptoma. Bez obzira na dosadašnja istraživanja, istraživači su jako zainteresirani za projekte poput Baselinea jer pomaže boljem shvaćanju kako izgleda zdravo ljudsko tijelo.

Jedan od problema s kojim se susreće je što još uvijek ne znaju na što točnu u tijelu se fokusirati, odnosno što tražiti. Prema Samu Gambiru, jednom od liječnika koji rade na projektu, Baseline će tražiti jedinstvene proteine, neobična ponašanja genoma i općenito skenirati cijeli ljudski metabolizam.

Koliko su sigurni naši podaci?

Trenutno je u projekt uključeno 175 ljudi što bi se moglo proširiti na tisuće ako projekt zaživi. Google garantira da su svi podaci pod strogom zaštitom medicinske etičke komisije pa se neće prikazivati na Googleovim aplikacijama vezanim za zdravlje. To ne znači da Google neće zaraditi od projekta jer ako se Baseline pokaže revolucionaran u mjerenju zdravlja imat će veliku prednost u razvoju novih instrumenata i tehnika za daljnji napredak.

Nakon Google Healtha koji je ugašen 2011. jer je otkrivao previše povjerljivih podataka prelako, ovo je drugi pokušaj da se Google okuša u praćenju ljudskog zdravlja. Sve više ljudi voli pratiti svoje zdravlje i paze kako se odnose prema vlastitom tijelu pa je ovo plodno tlo za istraživanje. Najveća prepreka prilikom upuštanja u ovaj projekt je svakako sigurnost, a nakon Google Healtha koji nas je razočarao, Baseline mora poraditi na sigurnosti da bi uspio.

Farmacija i medicina nisu jedna od najstrože kontroliranih industrija bez razloga. Zdravstveni podaci osjetljivo su područje ljudske intime koje se može zlorabiti. Ovakvi medicinski podaci mogli bi prikazivati povijest zloupotrebe droga, psihičke probleme ili čak terminalne bolesti čije simptome još nismo počeli osjećati, a ako ti podaci dođu u krive ruke, ili bilo čije, posljedice bi mogle biti nepovratne.

Problemi sa sigurnošću i samodijagnozom

S druge strane, prevelika izloženost ovih podataka pacijentima mogla bi biti kontraproduktivna. Koliko puta ste se našli kako guglate vlastite simptome i pronalazite bolesti kojih nema? S detaljnim podacima takva otkrića bi mogla biti još šokantnija za pacijente koji si sami postavljaju dijagnozu. Firma 23andme koja korisnicima daje podatke o vlastitom DNA kodu već je izgubila bitku s FDA-om zbog pružanja medicinskih savjeta bez pomoći doktora. Baseline tome želi doskočiti tako što će dostavljati podatke o zdravlju, a ne bolesti.

Kako izgleda tijelo potpuno zdravog čovjeka na ekranima vlastitih pametnih telefona vjerojatno nećemo vidjeti još godinama ali je veliki pomak u istraživanju ljudskog tijela i prevenciji bolesti. Ako bi na trenutak zanemarili problematiku sigurnosnih pitanja, Baseline bi mogao biti naš pratitelj zdravlja s kojim bi na vrijeme uočili probleme i bolesti ali i bolje razumjeli zašto se neke promjene događaju u našem tijelu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.