Solo: ‘Solo’ developer pretvorio hobi projekt u posao s više od 1300 korisnika

Stalno govorimo o projektima i startupima koji osvajaju strana tržišta i dobivaju milijune dolara investicija, ali što je s onim zanimljivijim, temeljitijim uspješnim razvojem – tim više na domaćem, hrvatskom tržištu? Solo je web aplikacija za izradu ponuda i računa koju danas koristi preko 1000 korisnika, a od hobi projekta pretvorio se ne u samo korisno rješenje za svoje korisnike već i financijsko rješenje svog “solo” tvorca, Matije Matečića.

Solo je dosad isprobalo preko 1300 tvrtki u nešto više od godinu dana, što Matečić smatra itekako dobrim rezultatom s obzirom da se servis širio prvenstveno usmenom preporukom i ograničenim marketingom. O ovoj web aplikaciji smo na Netokraciji pisali prije nešto više od godinu dana kad ju je autor pokrenuo…

Novi korisnici, navodi za Netokraciju, su mu upravo poticaj za redovito ažuriranje aplikacije. I pod redovito mislim puno češće od mnogih konkurenata, ali i drugih startupa. Solo je nastao kao projekt kojim je Matečić htio riješiti vlastiti izazov izdavanja ponuda i računa za klijente kojima je nudio usluge izrade web rješenja, a da ga kasnije po prstima ne bi lupili predstavnici hrvatskih poreznih službi.

Redovitim ažuriranjem do…

Matečićev rad izdvaja upravo često ažuriranje aplikacije, koje se broji u danima, za razliku od tjedana ili ponekad čak mjeseci u slučaju mnogih domaćih, ali čak i stranih web aplikacija. Radi se o inkrementalnim promjenama koje Matečić smatra izuzetno bitnima u računovodstvenom sektoru:

Mali poduzetnici najčešće nemaju vremena pratiti dinamiku računovodstva pa sam prošle godine odlučio ostale projekte svesti na minimum i svu energiju usmjeriti u Solo, inače niti 24 sata ne bi bila dovoljna za taj obujam posla.

Nije dovoljno samo ažurirati, treba komunicirati

Matečić otkriva kako mu se korisnici javljaju svakodnevno s novim idejama, prijedlozima i pitanjima te kad je god moguće pokušava ih implementirati u Solo. S obzirom na obujam upita, odlučio se na pokretanje bloga koji ažurira svaki tjedan:

Kako se dosta pitanja ponavlja, odlučio sam se za pisanje bloga gdje, osim novosti i bitnih informacija iz računovodstva i promjena zakona, nudimo i praktične savjete iz svijeta poduzetništva – npr. kako otvoriti obrt, napisati interni akt ili dokazati radni staž nakon ukidanja knjižice.

Zanimljivo je kako se zaista naglašeno osobni pristup servisa vidi i u manjim aspektima, poput toga da su za vrijeme nedavnih poplava odlučili trećinu sredstava od prodanih licenci u svibnju donirati za stradale u Slavoniji.

Dok drugi možda ažuriraju svoja rješenja, ali to ne komuniciraju korisnicima, Matečić je našao način kako održati ravnotežu između informiranja korisnika i korištenja bloga u promotivne svrhe. Naime, aktivan blog, osim što odgovara na pitanja postojećih korisnika, služi kao način privlačenja novih. Osnovnom optimiziranošću za tražilice te temama koje potencijalni kupci traže Matečić je dobio niz korisnika, iako navodi da većina dolazi temeljem što prijateljskih što poslovnih preporuka:

Novi korisnici prvenstveno dolaze jer su dobili preporuku od prijatelja/poslovnog partnera ili pročitali vijest o servisu na nekom od portala, poput Netokracije. Osim toga aktivni smo na Facebooku, a povremeno oglašavamo i na Googleu. Također, sudjelujem na radionicama i poslovnim eventima pa i tako dolazimo do korisnika.

API i mobilna aplikacija u pripremi

Matečić za Netokraciju otkriva kako ove godine namjerava ne samo izbaciti mobilnu verziju servisa u skladu s mobile first trendom među tehnološkim rješenjima, već i uvesti API kako bi drugi mogli “nadograđivati” korisnost svog servisa. Na kraju se dakako postavlja pitanje koliko mu je isplativo servis ove vrste raditi u Hrvatskoj s obzirom na relativno malen broj korisnika. Iako se slaže da su strana tržišta veća, svakako smatra da se strani servisi ne mogu konkurirati domaćima, prilagođenima hrvatskom tržištu i poslovanju:

Često me poznanici pitaju koliko je isplativo to raditi u Hrvatskoj – u svakom slučaju bi bolja odluka bila otići na globalno tržište. Ono nudi nebrojeno više potencijalnih korisnika s većom platežnom moći, plus što je vani poslovanje preko Interneta sasvim normalno. S druge strane, servis poput Sola je potreban Hrvatskoj. Nakon uvođenja fiskalizacije, izdavanje računa u domaćem prometu je postalo specifično (izgled računa) i to je nešto što strani servisi ne mogu ponuditi našim korisnicima.

Neovisno o budućim planovima širenja poslovanja ili pak funkcionalnosti aplikacije, Solo je za Matiju prerastao iz hobi projekta kojim se bavio u slobodno vrijeme u primarni. Dok je prije radio internetske projekte po narudžbi, Matija danas razvija i podržava Solo, proizvod koji je postao samoodrživ relativno brzo nakon lansiranja te danas pokriva troškove poslovanja tvrtke COAX d.o.o., čiji je vlasnik.

Sljedeće u što Matija želi uložiti je svakako zapošljavanje novih ljudi, prvenstveno podrške, a da bi servis brže rastao i kvalitetnije se razvijao otvoren je za poslovne suradnje i investicije. Bez sumnje, njegov primjer pokazuje kako se jednostavnom idejom, uz kvalitetno rješenje za spremno tržište laganim koracima može tehnološki “hobi” pretvoriti u projekt koji, osim rješavanja ponuda i računa korisnika – plaća račune svog idejnog gazde.