Panel na Tvitomaniji: Portali moraju biti tamo gdje su čitatelji, a to su društvene mreže!

Portali su medij koji je prvi postao svjestan važnosti društvenih mreža. Baš se o toj temi posljednjeg dana Tvitomanije održao panel kojem su prisustvovali predstavnici regionalnih portala i raspravljali o tome koliku ulogu u njihovom radu imaju društvene mreže, bilo za dobivanje informacija ili promociju sadržaja, ali i o izazovima koji prate ritam koji portali i društvene mreže moraju držati kako bi bili aktualni i relevantni.

U raspravi su sudjelovali Aleksandra Petrovski (Mondo), Ivan Dimitrijević (Telegraf), Boris Radošević (Gadgeterija), Ivan Brezak Brkan (Netokracija), Jelena Pavlović (Prava priča), Dražen Tomić (ICT Business). Na samome je početku Aleksandra Petrovski istaknula koje prednosti portali imaju nad drugim medijima:

Portal je vrlo elastičan prostor i može svojim posjetiteljima pružiti neograničen sadržaj, bilo da je riječ o tekstu, fotografijama ili videu. Tisak i televizija su ograničeni prostorom, minutažom i rokovima, a portali su samim time u prednosti.

No, baš ta sama količina informacija, kao i brzina kojom nove informacije dolaze, mogu ići nauštrb kvalitete. Svi su mediji istaknuli kako se trude biti brz, ali i relevantan izvor. Petrovski je tom prilikom izjavila:

Nekoliko minuta ne čini veliku razliku, bitnije je da je informacija točna.

Društvene mreže (ni)su novinarstvo?

Dražen Tomić je napomenuo kako je novinarstvo je novinarstvo, bez obzira na medij.

Novinarstvo funkcionira po određenim pravilima, a na prvome je mjestu objektivnost, bez obzira na medij. Društvene mreže koristimo za širenje informacija, ali društvene mreže nisu novinarstvo. Novinarstvo nije igra – novinarstvo ubija ljude. Zbog toga treba biti iznimno oprezan kod objavljivanja informacija.

Razlika između tradicionalnih i novih medija je velika. Tomić je dodao kako su portali u nepovoljnom položaju jer, barem u Hrvatskoj, svi tiskani mediji imaju i svoj portal. Samim time imaju dva medija, odnosno, dvije redakcije u istom mediju. Svi koji ulaze u to tržište mogu ostvariti nekakav rezultat samo uz pomoć društvenih mreža.

Ivan Brezak Brkan se nadovezao kako osobe koje pišu za tradicionalne medije smatraju internet neozbiljnim, a zapravo nisu svjesni njegovog značaja. Posebice društvene mreže – moć Twittera je neupitna. Primjerice, same Netokracije ne bi bilo bez Twittera, jer su tviteraši napravili promociju portala. Dodao je kako smatra da je brzina iznimno bitna u objavljivanju informacija, ali i činjenica da se morate razlikovati od drugih.

Ili ćete biti najbrži ili ćete biti najkvalitetniji. U suprotnom nećete opstati.

Ivan Dimitrijević iz Telegrafa priznao je kako ipak veći dio njihovog uspjeha leži na društvenim medijima.

Masovnost Facebooka i posjete koje dolaze s njega su ključne. Negdje oko 30-40 posto posjeta dobivamo baš s društvenih mreža. To se sada smanjuje jer dobivamo vjerne korisnike koji sami dolaze na stranicu, ali i dalje su društvene mreže ključne.

Dodao je kako su ljudi na Facebooku po cijele dane, stoga portali moraju biti upravo tamo gdje su i njihovi čitatelji.

Senzacionalizam – da ili ne?

Ivan Brezak Brkan je naveo kako senzacionalizmu nema mjesta na Netokraciji, a za primjer je naveo mjesečni kalendar s geeketama.

Netokracijin kalendar se može raditi kao uobičajen cice-guzice kalendar, a to ne radimo. Da radimo, možda bismo imali više posjetitelja, ali bismo izgubili čitatelje koji su nam bitni.

No, Jelena Pavlović je navela kako u njihovom slučaju senzacionalizam ipak prodaje priču.

Trudimo se imati kvalitetnu priču, ali bez starleta i crne kronike ne postojimo.

Odgovaranje na komentare

Kad se odgovara korisnicima na upite, bilo na društvenim mrežama ili samome portalu? Aleksandra kaže da odgovori stižu najčešće u roku od nekoliko sati. U Telegrafu novinari odgovaraju ovisno o tome koji su tekst pisali – bilo da je to onaj koji je pisao tekst ili onaj koji je najupućeniji u temu. Redakcija radi 24 sata na dan, svakoga dana u godini. Na Gadgeteriji djeluju na sličan način, odnosno autori sami odgovaraju na upite. Tomić kaže kako se često se u komentarima razvije rasprava koja vodi do kolumne ili novoga teksta. Na Netokraciji na upite odgovaraju urednici, a postoji posebna politika prilikom odobravanja prvoga komentara:

Prvi komentar se na samome portalu od svake osobe mora odobriti. Ukoliko je komentar nekonstruktivan briše se. Ponekad i sam pošaljem e-mail osobi koja je komentirala da provjerim čemu takav komentar – rijetko dobijem odgovor, ali događa se da osobe ostave novi komentar, u normalnijem obliku.

Čitatelji žele kvalitetu!

Aleksandra Petrovski je na kraju dala zanimljivo mišljenje o kvaliteti tekstova na portalima. Iako mnogi smatraju da forma tekstova na portalima mora biti kratka i zabavnog sadržaja, ona misli suprotno:

Pogrešno je mišljenje da ljude na internetu zanimaju samo tekstovi od tri rečenice i video klipovi mačaka. Prema našem iskustvu mnogo njih ipak želi čitati kvalitetne tekstove.