Na kraju dana, na društvenim mrežama je najvažniji ROI, odnosno povrat investicije

Poslije popodnevnog odmora, drugi dan Tvitomanije je nastavljen predstavljanjem case studyja malih i srednjih poduzeća. Tako su predavanja održali Željko Riha iz Farmerona, osječkog startupa koji želi postati Google Analytics za farme, Ana Pejić koja je ispričala o vođenju kanala društvenih mreža za Pčelarstvo Radošević te Hrvoje Bujas iz Crnog Jajeta.

Farmeri ipak aktivno sudjeluju na društvenim medijima

Svojim predavanjem Željko je pobliže objasnio kako Farmeron, koji je B2B softver za upravljanje farmama baziran u cloudu, koristi društvene mreže u potrazi za budućim korisnike i u promociji proizvoda. Iako je u početku posla bio pomalo skeptičan jer nije bio siguran hoće li na društvenim mrežama uspjeti naći ciljane, potencijalne korisnike, odnosno farmere, otkrio je da čak 46% američkih farmera koristi društvene mreže za komunikaciju.

Iako su farme obično obiteljske te imaju fan page otvoren na Facebooku, postoje cijele zajednice farmera koje razmjenjuju svoja iskustva i probleme putem Twittera te se redovito tjedno okupljaju na #agchat i #agrichatuk. Na takvim chatovima, koji su izrazito formalno organizirani sa striktnim pravilima, nerijetko sudjeluje i Matija Kopić unoseći i ljudsku notu u komunikaciju, kako bi se i na taj način približio svojim potencijalnim korisnicima.

Osim Twittera, Željko sudjeluje i u farmerskim grupama na LinkedInu, pri čemu dijeli savjete i pomoć u raspravama koje mogu biti potencijalno korisne u akviziciji budućih farmera, ali i kroz Farmeronov fan page na Facebooku, kojim komentira i potiče na raspravu na fan pageovima farmi. Da stvar bude jos zanimljivija, Željko je pronašao i Sojabook – društvenu mrežu farmera u Južnoj Americi.

Promocija proizvoda kroz drušvene mreže nije jedini način promocije – redovito se piše i Farmeronov blog, na kojem se prate najnoviji trendovi farmera te svaki novi update Farmerona kao proizvoda. Također, pokrenuta je i serija blog postova o predstavljanju developera i cijele ekipe iz Farmerona koja stoji iza proizvoda kako bi farmeri upoznali ljude koji razvijaju proizvod.

Na kraju predavanja, Željko je istaknuo kako mu je ROI, odnosno povrat na investiciju (koja može biti ili investicija u novcu ili investicija u vremenu čovjeka koji provodi aktivnosti) najvažniji. Pri tome, broj shareova ili likeova je irelevantan, jer jedino što mu je zaista važno je kako privući potencijalne korisnike, kako ih uvjeriti kroz društvene mreže u korisnost proizvoda te ih usmjeriti na osobniju komunikaciju, bilo kroz DM na Twitteru ili kroz e-mail. Kada se dogodi da je farmeru potaknuta znatiželja i daljnji upiti za proizvodom te da je usmjeren na kolege u “prodaju”, Željko je odradio svoj posao. Sve ostalo nije važno.

Kako su pčele i med postale relevantne na društvenim mrežama

U drugom predavanju je Ana Pejić, osnivačica osječke community management agencije Kanapejić, ispričala kako je prije godinu dana počela voditi društvene mreže za malo Pčelarstvo Radošević, prije svega kroz Twitter i Facebook.

Iako je bilo možda nezamislivo prodavati med putem društvenih mreža, upravo je to bio jedan od ciljeva strategije. Osim prodaje, cilj je bio i proširiti prodaju na cijelu Hrvatsku te educirati zajednicu o važnosti pčelinjih proizvoda. Pri tome su se ciljevi pokušali ostvariti putem Facebooka (istaknute slike meda i drugih proizvoda te promoted postovi), Twittera (uz #pceloljubci) te čak i Foursquare gdje se koristi check-in za ostvarenje popusta na kupnju.

Ipak, za Pčelarstvo Radošević je Facebook posebno bio koristan, jer je upravo na njemu odabran novi logo Pčelarstva za kojeg je zajednica glasala. To je pokazalo kako je stvoren community i kako su ljudi povezani s brendom. Također, malo je znano da je Pčelarstvo Radošević prvo u Hrvatskoj iskoristilo “Facebook Offer” sustav – prodavao se med te je ostvareno čak 73 claima uz 12 tisuća fanova u tom trenutku.

Testiranje, testiranje i testiranje proizvoda prije prodaje

U sljedećem je predavanju Hrvoje Bujas, osnivač stranice za grupnu kupovinu Crno Jaje, ispričao priču o nastanku i poslovanju Crnog Jaja te glavnim razlikama u odnosu na ostalih 50-ak konkurenata u području grupne kupovine.

Za razliku od drugih koji su većinom orijentirani na jedan kanal promocije svojih ponuda (online), Crno Jaje je uspjelo spojiti dva kanala – online i TV kanal. Online kanal promocije ponuda Crnog Jaja prije svega predstavlja web stranice dnevnik.hr i blog.hr te društvene mreže i newsletter, koji je jedan od najvažnijih kanala. Na društvenim mrežama Crno Jaje aktivno koristi Facebook i Twitter kanale za dodatnu promociju svojih ponuda, ali u smjeru dodatnih popusta na ponude. S druge strane, TV kanal se sastoji od Nova TV i Doma TV na kojima se promoviraju partneri odnosno njihove ponude 7 dana u tjednu po 7 puta dnevno.

No, za razliku od nekih drugih stranica grupnih kupovina, Crno Jaje se najviše ponosi svojom prodajom odnosno pristupom selekciji ponuda koje će se prodavati. Naime, svaka ponuda i odabir partnera mora proći testiranje ponude i proizvoda koji se prodaje, bilo da se radi o turističkoj ponudi ili nekoj drugoj. Time Crno Jaje garantira da je ponuda na razini očekivane kvalitete.