Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Prošla je godina bila značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Prošla godina je bila  značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Unatoč činjenici da je u Osijeku registrirano preko 100 tvrtki u IT sektoru, stvarni broj tvrtki koje šire svoje poslovanje, stvaraju nova radna mjesta i proizvode kvalitetan softver je znatno manji.

Prije punih godinu dana krenuo je projekt Osijek Software City, volonterska inicijativa nekoliko osječkih IT tvrtki. Godinu dana kasnije to je respektabilna, u ovom trenutku još uvijek neformalna organizacija, koja je na najboljem putu da od Osijeka napravi jaku regionalnu tehnološku i startup zajednicu. Tijekom te prve godine organiziran je niz zanimljivih i korisnih događanja koja su privukla ciljanu skupinu studenata, freelancera, profesionalaca i ostalih tehnoloških entuzijasta, ali i koja su zainteresirala lokalnu zajednicu, obrazovne strukture, medije, jedinice lokalne samouprave, ministarstva i državne institucije te razne investitore i partnere.

Pogodna klima za razvoj startupa

Sve počelo s meetupima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a danas je ova inicijativa poticaj mladima u Osijeku koji su prepoznali gdje leži budućnost i počeli aktivno koristiti dostupnost tvrtki koje su im ponudile pomoć i podršku. Pojavile su se neke nove tvrtke, neke su u nastajanju, ali najvažnije je što će ih sigurno u ovoj godini biti sve više.

Coworking kao sljedeći korak

U planu je i otvaranje coworking spacea u organizaciji poduzetničkog inkubatora BIOS, koji će mladima osigurati infrastrukturu za rad i brainstorming. Suradnja tvrtki i sveučilišta je sve jača, a time se polako smanjuje jaz koji postao gorući problem – neusklađenost obrazovnog programa i potreba tržišta. 

Slavonski hakeri i susjedi…

Tvrtke uključene u projekt; Adcon, Escape, Gauss Development, Inchoo, Farmeron, Mono Software i Betaware, zadovoljne su što je sve više zainteresiranih za programiranje i što se razina znanja i međusobne suradnje kod mladih povećava. Sve to utječe na zapošljavanje, a tvrtke se nadaju da će u skoroj budućnosti moći potpuno zaboraviti na probleme pronalaska kvalitetnih kadrova.

Development i business edukacija

Događanje koje je upravo u tijeku jest Software StartUp Academy, besplatna edukativna development i business inicijativa organizirana u suradnji s Microsoftom Hrvatska. Namijenjena je dijeljenju i promicanju znanja o razvoju softvera, ali i poslovnoj strani potrebnoj da se taj softver plasira na tržište. Edukacija je zamišljena kao višemjesečni programerski i poslovni tečaj u kombinaciji s praktičnim radom na razvoju konkretnih ideja uz podršku mentora iz struke, a mogli su se prijaviti svi koji su željeli steći nova znanja kroz zanimljiv i dinamičan projekt. Nandino Lončar, voditelj projekta Osijek Software City zaključuje:

Mogu slobodno reći da, kada smo prije godinu dana pokretali ovaj projekt, nismo ni slutili da će u ovako kratkom vremenu postići efekt koji je postigao i otvoriti mogućnosti koje su trenutno pred nama. Osijek ima veliki IT potencijal, mi smo ga uobličili i pokazali javnosti, a sad je na cijeloj zajednici da nam pomogne to pretvoriti u trajnu i opipljivu vrijednost!

Za svakoga ponešto u projektu, a najviše za one koji shvaćaju da moraju aktivno raditi na sebi i stjecati znanje kako bi bili konkurentni. Više o događanjima u Osijeku otkrijte na službenoj stranici Osijek Software City projekta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Max

    Max

    10. 01. 2013. u 12:29 pm Odgovori

    Ja bih samo htio upitati što su ti samozvani (čast iznimkama) stručnjaci kadri napraviti? Nisam često u Osijeku, ali kad imam prilike doći vidim da se cijela ta ekipa “mogula” osječke silicijske doline (opet čast iznimkama) oslanja na kojekava smiješna besplatna rješenja (wordpress, joomla, magento, itd.). A da nepričamo o radu koji često nema veze s realnim sektorom.

    Ovo su moja iskustva, ne kažem, možda sam stupio u kontakt s krivim ljudima, no ono što sam uspio vidjeti je baš to… Svaka čast mladim ljudima koji znaju dobro svoj posao, ali raditi jedno, a ‘busat’ se s nečim drugim – tužno, žalosno.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      10. 01. 2013. u 12:53 pm Odgovori

      Max, ne znam o tvojim iskustvima, ali mi je u najmanju ruku smiješno tvoje spominjanje “besplatnih rješenja” – Pogledaj tko koristi Magento i tko su primjerice Inchoovi klijenti 🙂 Isto vrijedi za WordPress, na kojem je temeljena i Netokracija. Joomlu ne volim pa neću argumentirati u njenu korist, ali open source nije “smiješan” 🙂 Dapače, dugoročno je za mnoga rješenja itekako bolji od custom made rješenja koja rješavaju već kvalitetno riješene probleme.

      OSC i tvrtke koje Sanja spominje su već mnogo toga napravili, zaposlitli mnogo ljudi i naučili neke nove generacije što mogu raditi. Tako da… upoznaj ove, i molim te nemoj koristiti info@netokracija.com kao email za komentiranje, jer ti sljedeći komentar neće biti odobren. 🙂

    • Andrija

      Andrija

      30. 01. 2013. u 8:58 am Odgovori

      Mogu reći samo jedno… Idiot… Zapravo ovaj komentar nije ni trebao proći autorizaciju obzirom da čovjek nema hrabrosti stati iza komentara sa svojim mailom..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.