Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Prošla je godina bila značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Od okruglog stola do softverske akademije… (Preuzeto s Osijek031)

Prošla godina je bila  značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Unatoč činjenici da je u Osijeku registrirano preko 100 tvrtki u IT sektoru, stvarni broj tvrtki koje šire svoje poslovanje, stvaraju nova radna mjesta i proizvode kvalitetan softver je znatno manji.

Prije punih godinu dana krenuo je projekt Osijek Software City, volonterska inicijativa nekoliko osječkih IT tvrtki. Godinu dana kasnije to je respektabilna, u ovom trenutku još uvijek neformalna organizacija, koja je na najboljem putu da od Osijeka napravi jaku regionalnu tehnološku i startup zajednicu. Tijekom te prve godine organiziran je niz zanimljivih i korisnih događanja koja su privukla ciljanu skupinu studenata, freelancera, profesionalaca i ostalih tehnoloških entuzijasta, ali i koja su zainteresirala lokalnu zajednicu, obrazovne strukture, medije, jedinice lokalne samouprave, ministarstva i državne institucije te razne investitore i partnere.

Pogodna klima za razvoj startupa

Sve počelo s meetupima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a danas je ova inicijativa poticaj mladima u Osijeku koji su prepoznali gdje leži budućnost i počeli aktivno koristiti dostupnost tvrtki koje su im ponudile pomoć i podršku. Pojavile su se neke nove tvrtke, neke su u nastajanju, ali najvažnije je što će ih sigurno u ovoj godini biti sve više.

Coworking kao sljedeći korak

U planu je i otvaranje coworking spacea u organizaciji poduzetničkog inkubatora BIOS, koji će mladima osigurati infrastrukturu za rad i brainstorming. Suradnja tvrtki i sveučilišta je sve jača, a time se polako smanjuje jaz koji postao gorući problem – neusklađenost obrazovnog programa i potreba tržišta. 

Slavonski hakeri i susjedi…

Tvrtke uključene u projekt; Adcon, Escape, Gauss Development, Inchoo, Farmeron, Mono Software i Betaware, zadovoljne su što je sve više zainteresiranih za programiranje i što se razina znanja i međusobne suradnje kod mladih povećava. Sve to utječe na zapošljavanje, a tvrtke se nadaju da će u skoroj budućnosti moći potpuno zaboraviti na probleme pronalaska kvalitetnih kadrova.

Development i business edukacija

Događanje koje je upravo u tijeku jest Software StartUp Academy, besplatna edukativna development i business inicijativa organizirana u suradnji s Microsoftom Hrvatska. Namijenjena je dijeljenju i promicanju znanja o razvoju softvera, ali i poslovnoj strani potrebnoj da se taj softver plasira na tržište. Edukacija je zamišljena kao višemjesečni programerski i poslovni tečaj u kombinaciji s praktičnim radom na razvoju konkretnih ideja uz podršku mentora iz struke, a mogli su se prijaviti svi koji su željeli steći nova znanja kroz zanimljiv i dinamičan projekt. Nandino Lončar, voditelj projekta Osijek Software City zaključuje:

Mogu slobodno reći da, kada smo prije godinu dana pokretali ovaj projekt, nismo ni slutili da će u ovako kratkom vremenu postići efekt koji je postigao i otvoriti mogućnosti koje su trenutno pred nama. Osijek ima veliki IT potencijal, mi smo ga uobličili i pokazali javnosti, a sad je na cijeloj zajednici da nam pomogne to pretvoriti u trajnu i opipljivu vrijednost!

Za svakoga ponešto u projektu, a najviše za one koji shvaćaju da moraju aktivno raditi na sebi i stjecati znanje kako bi bili konkurentni. Više o događanjima u Osijeku otkrijte na službenoj stranici Osijek Software City projekta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Max

    Max

    10. 01. 2013. u 12:29 pm Odgovori

    Ja bih samo htio upitati što su ti samozvani (čast iznimkama) stručnjaci kadri napraviti? Nisam često u Osijeku, ali kad imam prilike doći vidim da se cijela ta ekipa “mogula” osječke silicijske doline (opet čast iznimkama) oslanja na kojekava smiješna besplatna rješenja (wordpress, joomla, magento, itd.). A da nepričamo o radu koji često nema veze s realnim sektorom.

    Ovo su moja iskustva, ne kažem, možda sam stupio u kontakt s krivim ljudima, no ono što sam uspio vidjeti je baš to… Svaka čast mladim ljudima koji znaju dobro svoj posao, ali raditi jedno, a ‘busat’ se s nečim drugim – tužno, žalosno.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      10. 01. 2013. u 12:53 pm Odgovori

      Max, ne znam o tvojim iskustvima, ali mi je u najmanju ruku smiješno tvoje spominjanje “besplatnih rješenja” – Pogledaj tko koristi Magento i tko su primjerice Inchoovi klijenti 🙂 Isto vrijedi za WordPress, na kojem je temeljena i Netokracija. Joomlu ne volim pa neću argumentirati u njenu korist, ali open source nije “smiješan” 🙂 Dapače, dugoročno je za mnoga rješenja itekako bolji od custom made rješenja koja rješavaju već kvalitetno riješene probleme.

      OSC i tvrtke koje Sanja spominje su već mnogo toga napravili, zaposlitli mnogo ljudi i naučili neke nove generacije što mogu raditi. Tako da… upoznaj ove, i molim te nemoj koristiti info@netokracija.com kao email za komentiranje, jer ti sljedeći komentar neće biti odobren. 🙂

    • Andrija

      Andrija

      30. 01. 2013. u 8:58 am Odgovori

      Mogu reći samo jedno… Idiot… Zapravo ovaj komentar nije ni trebao proći autorizaciju obzirom da čovjek nema hrabrosti stati iza komentara sa svojim mailom..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".