Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Osijek Software City od male inicijative do silicijske Slavonije u 2012., planira se coworking prostor u Osijeku!

Prošla je godina bila značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Prošla godina je bila  značajna za osječku tehnološku zajednicu. Mnogo se toga dogodilo, neke tvrtke su značajno napredovale, neke su zadržale stabilnost bez širenja, a neke na žalost (svojom krivicom) nisu uspjele postići pozitivan rezultat i napredak. Srećom, veći je broj onih koje su donijele nova zapošljavanja, čak i preseljenja djelatnika iz Zagreba u Osijek, pri čemu je sve kulminiralo projektom Osijek Software City.

Unatoč činjenici da je u Osijeku registrirano preko 100 tvrtki u IT sektoru, stvarni broj tvrtki koje šire svoje poslovanje, stvaraju nova radna mjesta i proizvode kvalitetan softver je znatno manji.

Prije punih godinu dana krenuo je projekt Osijek Software City, volonterska inicijativa nekoliko osječkih IT tvrtki. Godinu dana kasnije to je respektabilna, u ovom trenutku još uvijek neformalna organizacija, koja je na najboljem putu da od Osijeka napravi jaku regionalnu tehnološku i startup zajednicu. Tijekom te prve godine organiziran je niz zanimljivih i korisnih događanja koja su privukla ciljanu skupinu studenata, freelancera, profesionalaca i ostalih tehnoloških entuzijasta, ali i koja su zainteresirala lokalnu zajednicu, obrazovne strukture, medije, jedinice lokalne samouprave, ministarstva i državne institucije te razne investitore i partnere.

Pogodna klima za razvoj startupa

Sve počelo s meetupima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a danas je ova inicijativa poticaj mladima u Osijeku koji su prepoznali gdje leži budućnost i počeli aktivno koristiti dostupnost tvrtki koje su im ponudile pomoć i podršku. Pojavile su se neke nove tvrtke, neke su u nastajanju, ali najvažnije je što će ih sigurno u ovoj godini biti sve više.

Coworking kao sljedeći korak

U planu je i otvaranje coworking spacea u organizaciji poduzetničkog inkubatora BIOS, koji će mladima osigurati infrastrukturu za rad i brainstorming. Suradnja tvrtki i sveučilišta je sve jača, a time se polako smanjuje jaz koji postao gorući problem – neusklađenost obrazovnog programa i potreba tržišta. 

Slavonski hakeri i susjedi…

Tvrtke uključene u projekt; Adcon, Escape, Gauss Development, Inchoo, Farmeron, Mono Software i Betaware, zadovoljne su što je sve više zainteresiranih za programiranje i što se razina znanja i međusobne suradnje kod mladih povećava. Sve to utječe na zapošljavanje, a tvrtke se nadaju da će u skoroj budućnosti moći potpuno zaboraviti na probleme pronalaska kvalitetnih kadrova.

Development i business edukacija

Događanje koje je upravo u tijeku jest Software StartUp Academy, besplatna edukativna development i business inicijativa organizirana u suradnji s Microsoftom Hrvatska. Namijenjena je dijeljenju i promicanju znanja o razvoju softvera, ali i poslovnoj strani potrebnoj da se taj softver plasira na tržište. Edukacija je zamišljena kao višemjesečni programerski i poslovni tečaj u kombinaciji s praktičnim radom na razvoju konkretnih ideja uz podršku mentora iz struke, a mogli su se prijaviti svi koji su željeli steći nova znanja kroz zanimljiv i dinamičan projekt. Nandino Lončar, voditelj projekta Osijek Software City zaključuje:

Mogu slobodno reći da, kada smo prije godinu dana pokretali ovaj projekt, nismo ni slutili da će u ovako kratkom vremenu postići efekt koji je postigao i otvoriti mogućnosti koje su trenutno pred nama. Osijek ima veliki IT potencijal, mi smo ga uobličili i pokazali javnosti, a sad je na cijeloj zajednici da nam pomogne to pretvoriti u trajnu i opipljivu vrijednost!

Za svakoga ponešto u projektu, a najviše za one koji shvaćaju da moraju aktivno raditi na sebi i stjecati znanje kako bi bili konkurentni. Više o događanjima u Osijeku otkrijte na službenoj stranici Osijek Software City projekta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Max

    Max

    10. 01. 2013. u 12:29 pm Odgovori

    Ja bih samo htio upitati što su ti samozvani (čast iznimkama) stručnjaci kadri napraviti? Nisam često u Osijeku, ali kad imam prilike doći vidim da se cijela ta ekipa “mogula” osječke silicijske doline (opet čast iznimkama) oslanja na kojekava smiješna besplatna rješenja (wordpress, joomla, magento, itd.). A da nepričamo o radu koji često nema veze s realnim sektorom.

    Ovo su moja iskustva, ne kažem, možda sam stupio u kontakt s krivim ljudima, no ono što sam uspio vidjeti je baš to… Svaka čast mladim ljudima koji znaju dobro svoj posao, ali raditi jedno, a ‘busat’ se s nečim drugim – tužno, žalosno.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      10. 01. 2013. u 12:53 pm Odgovori

      Max, ne znam o tvojim iskustvima, ali mi je u najmanju ruku smiješno tvoje spominjanje “besplatnih rješenja” – Pogledaj tko koristi Magento i tko su primjerice Inchoovi klijenti 🙂 Isto vrijedi za WordPress, na kojem je temeljena i Netokracija. Joomlu ne volim pa neću argumentirati u njenu korist, ali open source nije “smiješan” 🙂 Dapače, dugoročno je za mnoga rješenja itekako bolji od custom made rješenja koja rješavaju već kvalitetno riješene probleme.

      OSC i tvrtke koje Sanja spominje su već mnogo toga napravili, zaposlitli mnogo ljudi i naučili neke nove generacije što mogu raditi. Tako da… upoznaj ove, i molim te nemoj koristiti info@netokracija.com kao email za komentiranje, jer ti sljedeći komentar neće biti odobren. 🙂

    • Andrija

      Andrija

      30. 01. 2013. u 8:58 am Odgovori

      Mogu reći samo jedno… Idiot… Zapravo ovaj komentar nije ni trebao proći autorizaciju obzirom da čovjek nema hrabrosti stati iza komentara sa svojim mailom..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Novost

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.