Y Combinator smanjuje ulog: 80 tisuća dolara je više nego dovoljna seed investicija!
Sven Duplić
27. 11. 2012.
Jedan od najznačajnijih američkih seed akceleratora Y Combinator, koji je investirao u slovenski Double Recall, objavio je kako će smanjiti iznos početne investicije sa 150.000$ na 80.000$. U objavi stoji da, iako će iznos investicije biti smanjen, održavati će se sastanci s partnerima iz najistaknutijih fondova uključenih u YC VC program.
Jedan od najznačajnijih američkih seed akceleratora Y Combinator, koji je investirao u slovenski Double Recall, objavio je kako će smanjiti iznos početne investicije sa 150.000$ na 80.000$. U objavi stoji da, iako će iznos investicije biti smanjen, održavati će se sastanci s partnerima iz najistaknutijih fondova uključenih u YC VC program.
Zašto smanjenje iznosa?
‘Smanjujemo iznos investicije jer je iskustvo pokazalo da je 150.000$ previše,’ izjavio je Paul Graham, jedan od osnivača Y Combinatora. ‘Za startupe je dobro da dobiju početnu investiciju – omogućuje im da nastave raditi na idejama koje u većini slučajeva izgledaju kao ‘ružno pače’ pri završnim prezentacijama, a zapravo su veoma dobri projekti. No 150 tisuća dolara je puno više no što startupi zaista trebaju, a ponekad su ti novci razlog nepotrebnih diskusija i problema‘.
Paul novi iznos investicije opisuje kao ‘taman onoliko goriva koliko startupima treba da se pokrenu a ne izgore‘. 80 tisuća dolara za početnu investiciju će prikupiti investitori Yuri Milner, Andreessen Horowitz, General Catalyst i Maverick Capital. U Y Combinatorov akcelerator je iz regije ušao slovenski Double Recall.
Nova struktura sastanaka s ljudima izvan Y Combinatora se tijekom prošle godine pokazala nevjerojatno uspješnom i korisnom te su je zbog toga odlučili uvesti kao stalan događaj. Ovim potezom se još više iskristalizirala prava namjera YC VC programa koja se više fokusira na savjete i vodstvo nego na novac. Nadamo se kako će ovaj potez rezultirati još većem uspjehu Y Combinator startupa te da će i ostalima pokazati kako nije sve u novcu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Ivan Mojsilovic
27. 11. 2012. u 2:02 pm
Mislim da sa 150K startupi kojima je propast neizbezna produzavaju sebi zivot pomocu aparata. Ako je smanji na 80K losi ce zavrsiti brzo, nece trositi energiju mentora i nece potrositi toliko novca.
Da li je to seed investicija ili se moze drugacije nazvati? Nekako je 80K malo za seed.
Damir2
27. 11. 2012. u 6:37 pm
80.000 je taman dovoljno za par mjeseci rada mini ekipe vani. I tako dva tri puta i jedno jutro probudiš se bez većinskog udjela, a nisi ni prvu pravu lovu dobio
Ivan Mojsilovic
27. 11. 2012. u 7:23 pm
To jeste, ali cesto ne bi radili nista da nema takvog kapitala.
Haris Čusto
28. 11. 2012. u 9:25 am
Bootstrapaj, šta se imaš zafrkavati sa investitorima ako to ne želiš 🙂
Ivan Mojsilovic
28. 11. 2012. u 10:00 am
To i radim, ali sam pre toga nesto i zaradio pa mogu. Ako nisi vec uspeo da zaradis nesto, onda je to malo teze.
Damir2
28. 11. 2012. u 12:50 pm
Bootstrapanje je višestruka ‘kvaka 21’. Neće nijedan medij tipa Techcrunch objaviti nešto o tvom startupu jer nemaš posjete niti si dobio lovu. A nemaš posjete jer neće nitko objaviti ništa o tebi pa ljudi i ne znaju za tebe. Nemaš lovu jer nitko ne piše o tebi niti imaš posjete pa nisi zanimljiv VC-ima. Ne žele niti razgovarati sa tobom ako te netko njima poznat nije preporučio.
Čast vrlo rijetkim izuzecima ali ovo je generalno pravilo. Skoro uvijek mora se dogoditi nešto od ovog da ti krene. Ili nađeš vezu u medijima ili među VC-ima. Pinterest je dugo tavorio dok nije Time objavio članak nakon čega je graf posjete eksplodirao. Techcrunch je bjesomučno propagirao Foursquare, toliko da su se i čitatelji sprdali u komentarima.
I vani je kao i kod nas, sve preko veze samo sofisticiranije 🙂
Haris Čusto
28. 11. 2012. u 5:50 pm
Potpuno se NE slažem sa tobom 🙂
Prije svega, postavio si krivo prioritete.
Kakav techcrunch, netokracija (uz dužno poštovanje ;)) i ini imaju veze sa tvojom prodajom? Ama baš nikakve. Niti će tvoji klijenti čitati Geekovsku recenziju (sem ako ne ciljaš na geekove) niti će ti pomoći da napraviš bolji proizvod. Ovo što spominješ je hranjenje ega, koji može biti ogramna prepreka u tvom uspjehu.
To nemaš posjetu ne kontam konkretno na šta misliš. Isto tako ja spominjem bootstrapanje, ti VC-e. VC ti može ubrzati rast, ali sam moraš napraviti proizvod i počet prodavati. Ili pronađi po ovim seed takmičenjima seed investiciju i kreni sa tim.
+ Posao se ne pravi preko noći, kod mene na gtalk-u već godinama stoji:
It takes three years to become an overnight success, sometimes more.
Zaboravi na uspjeh preko noći, zasuči rukave i kreni što prije – It’s gonna be a long, long ride
I da što manje netokracije 😛
Damir2
28. 11. 2012. u 11:11 pm
Dobro Harise. Napraviš super projekat i jako vjeruješ u njega, cijela ekipa je oduševljena. Lansiraš i ….
Ništa. Nitko nema pojma. Nikoga nije briga. Vani je desetine tisuća startupa. OK. Prijaviš se na razna takmičenja. Prijavi se 500 startupa, odaberu njih 2-3. Znači statistički treba se prijaviti na 200 takmičenja da prođeš, tj 30 takmičenja godišnje = 6 godina. Ok nakon 6 godina možda si dobio 50,000 USD ali imaš problem. U tih 6 godina napredak je toliko brz da tvoja branša više ne postoji :)))))
Scenarij 2. Sam financiraš startup. Guraš i guraš. Ništa se ne događa. Godine prolaze, tržište se mijenja pa i ti moraš pivotati. Prolaze godine i ti toliko pivotaš da si već prošao čitav spektar sektora i niša. Tvoji frendovi se ožene, imaju djecu, karijere, a ti i dalje pivotaš :))))))) Na kraju završiš u nekom baru sa pivom u ruci
Scenarij 3. Napraviš startup, ne vjeruješ previše u njega i sve to ali si čuo da je to unosan biznis. Srećom znaš nekog VC-a ili nekog ko zna VC-a, ili urednika poznatog tech bloga. Fastforward, dobiješ lovu i preskočiš sve ove entuzijaste u velikom luku. Dok drugi i dalje pivotaju ti kupuješ jahtu i uživaš (i pomalo ih žališ) :))))))))))
Pitanje: koji je model najbolji
Haris Čusto
29. 11. 2012. u 9:50 am
U tebe je izgleda baš sve crno.
1. Očito nešto nisi dobro uradio, kreiranje proizvoda je prvi korak (često ne i najteži), marketing i prodaja je nešto što moraš počet raditi i prije nego što si napravio proizvod, ako si failo na jednom od ova 3 koraka, nema ti pomoći. Ako ne naučiš iz toga što si promašio, to je pravi fail.
2. Očito nemaš jasnu sliku riješenja koje praviš, vjerovatno i ne poznaješ tržište niti probleme. Vodiš se za nečim očitim što ti misliš da je problem, i nudiš riješenje za problem koji u stvari ne postoji – trebao si prije istražiti tržište napraviti mali prototip (MVP) i pokušati ga prodavati. Nema razloga da se i ti u međuvremenu ne oženiš i ne dobiješ djecu. Važno je da ti život ne stane dok gonjaš posao.
3. Previše je primjera koji pokazuju da jednostavno ne možeš sa parama napraviti potražnju i natjerati ljude da koriste tvoj proizvod koji je prosječan ili nepotreban. Previše je mogućnosti da bi korisnik platio ono što mu ne odgovara (Color anyone?)
i za kraj kako nemaš niti jedan pozitivan primjer? Nije valjda sve toliko crno, ako jeste onda je to zbog medija koje trebaš prestati pratiti i okrenuti se svom proizvodu.
Damir2
29. 11. 2012. u 10:17 am
Ma nisam rekao da je sve crno, samo pišem kako stoje stvari 😉 Od par desetaka tisuća domaćih stranica uspjelo je njih 5-6. To nije crno, to je realnost. Ima na Internetu koji postotak startupa uspijeva. Nikad nije bio manji nego što je zadnjih godina. To ne sprečava nadobudne igrače da maštaju i planiraju, ali dobro je da znaju realne šanse.
Ne vidim šta je tu crno. Ako kažeš ljudima dečki vi ste visoki 175 znači teško ćete zaigrati u NBA to nije crno gledanje nego si im rekao stvarno stanje.
Po pitanja tržišta, činjenica je da tržište treba stvarno malo toga, većina toga već postoji. Proizvodi koji su uspješni rjeđe su revolucionarni a puno češće je u njih ulupana velika lova na marketing. Znači dolazimo do treće točke koju sam spomenuo. Bolje imat nekog poznatog među VC-ima jer vrlo male su šanse da ćeš izmislit nešto revolucionarno i da će još ljudi počet masovno koristit. Takvih startupa u zadnjih par godina nije više od 4-5. I da ja bi radio bio Color sa 50 mil USD nego revolucionaran startup za kojeg nitko ne zna.
Ivan Mojsilovic
29. 11. 2012. u 10:21 am
Ne moras bas biti revolucionaran. Dovoljno je identifikovati problem koji postojeca resenja ne zadovoljavaju najbolje (vecina ima public user feedback) i na osnovu toga dodjes to resenja za koje mislis da mozes proci bolje.
Jeste da je lakse poznavati ljude, ali to je u svakom biznisu. Business is the people.