Krašev Ekopark, spoj FarmVillea i Kickstartera, stvorili su kombinacijom startup i agencijske metodologije
Jump to skoči na navigaciju Jump to skoči na glavni sadržaj
Veliki intervjui

Krašev Ekopark, spoj FarmVillea i Kickstartera, stvorili su kombinacijom startup i agencijske metodologije

Ivan Brezak Brkan 03. 11. 2012.

Kraš i social media agencija DRAP danas su predstavili novu augmented aplikaciju EkoPark koja toči virtualni svijet u stvarnost, ali ne na način koji očekujete. EkoPark omogućava korisnicima da virtualnim novčićima stvore stvarni zoološki park, a kreatori uspoređuju igru kao spoj popularnog FarmVillea i Kickstartera. Suosnivač DRAP-a Davor Runje u ekskluzivnom intervju za Netokraciju otkriva kako koriste hibridnu metodologiju temeljenu ne samo na radu klasičnih agencija već i načinu razvoja proizvoda po lean startup filozofiji.

EkoPark je nova Kraševa online igra iz DRAP-ove radionice.

Kraš i social media agencija DRAP danas su predstavili novu augmented aplikaciju EkoPark koja toči virtualni svijet u stvarnost, ali ne na način koji očekujete. EkoPark omogućava korisnicima da virtualnim novčićima stvore stvarni zoološki park, a kreatori uspoređuju igru kao spoj popularnog FarmVillea i Kickstartera. Suosnivač DRAP-a Davor Runje u ekskluzivnom intervju za Netokraciju otkriva kako koriste hibridnu metodologiju temeljenu ne samo na radu klasičnih agencija već i načinu razvoja proizvoda po lean startup filozofiji.

Osim nove aplikacije odnosno igre, danas je pušten i redizajni ‘portal’ za sve Kraševe igre: Igraoni.ca, uveden za potrebe DRAP-ove i Kraševe augmented reality igre za Životinjsko carstvo o kojoj smo prvi pisali upravo na Netokraciji. Runje opisuje EkoPark kao spoj popularne Zyngine  igre za vođenje FarmVille i web stranice za crowdfunding projekata Kickstarter. Korisnici će igranjem igara i upisivanje mkodova koji se nalaze na čokoladicama Životinjskog carstva izgrađivati mali zoološki vrt. Svaka čokoladica dati će vam novčiće za izgradnju staništa ili kupnju hrane za prave životinje u tom malom zoou.

Novčić po novčić – zoološki vrt

Novi zoološki Ekopark Kraš nalazit će se u Blatini koja je po Runjinim riječima idealna za projekt svojom lokacijom i prostranošću. Korisnici će se istog trenutka moći uključiti u projekt kroz izgradnju konjušnice i kupnji hrane za konje. Osim kupovinom čokoladica, novčiće ćete moći zaraditi i igranjem igara na Igraoni.ci.

Hrana koju će korisnici nabaviti i građevine koje će sagraditi u igri zapravo će zaista biti nabavljene za Ekopark, čime će se korisnike uvesti u stvaranje jednog pravog zoološkog vrta, što bi ih itekako s njime moglo povezati. Prečesto uzimamo prirodu oko sebe zdravo za gotovo i ovakav projekt zapravo bi mogao biti kvalitetna edukacija za jednu novu, osvješteniju generaciju.

Kraš će od projekta svakako imati komercijalne koristi, ali nije li ovo mnogo zanimljiviji i dugoročnije kvalitetniji način spajanja korisnog s dobrim od pukog doniranja koje neće klince podsjetiti da životinje koje žele vidjeti netko mora i hraniti.

Hej, složi farmu!

Najuporniji korisnici nove igre dobit će besplatne posjete Ekoparku, kao i plišane igračke s motivima životinja iz Životinjskog carstva. Svi korisnici koji će sudjelovati će pak biti navedeni na posebno izrađenim tablama na lokaciji Ekoparka.

U igru su uključeni i elementi poticanja aktivnosti slični grupnoj kupovini, konkretno ograničavanje vremena pri čemu se korisnike potiče da pozovu i svoje prijatelje. Ovim projektom se DRAP i Kraš pridružuju trendu prebacivanja internetskih akcija u stvarni svijet. FarmVille je još prošle godine inspirao startup Grow the Planet u stvaranju FarmVillea za stvarni svijet i podučavanju internetskih korisnika u stvarnom vrtlarenju i proizvodnji hrane. Britanski National Trust je pak sredinom 2011. pokrenuo MyFarmsa stvarnim životinjama za 10 tisuća članova koji su mogli sudjelovati u radu farme na Wimpole Estateu.

Kreativna kampanja u digitalnom svijetu za dugoročni brend

Ovo nije prvi zahtjevan projekt koji je DRAP napravio za svoje klijente, rijetko u regiji u kojoj brendovi često žele štedjeti novac i dobiti jednostavna rješenja poput kvizova kao vrhunac kreativnosti. Rijetki brendovi i agencije rade i realiziraju kampanje poput Ledonarda, virtualnog Životinjskog carstva ili pak novog EkoParka. Runje navodi kako su u ova “krizna vremena” svi pretrašeni te se od krize žele zaštiti rezanjem troškova. Unatoč tome, Runje savjetuje:

Ono što je bitno u tom procesu rezanja je ipak ostaviti projekte koji su kritični za dogoročan opstanak i razvoj brandova. Mi imamo sreće da radimo s klijentima koji razumiju da njihova budućnost ipak prije svega ovisi u inovacijama i prilagodbi novim vremenima, a ne samo u nužnom rezanju troškova.

Runje smatra kako je nazahtjevnije zapravo naći način kako neku novu vrijednost ili želju kupaca povezati s brendovima klijenata. S jedne strane agencije imaju svoje korisnike koji ipak žele sudjelovati u određenim aktivnostima, bilo igrama ili akcijama, a s druge klijente koji na određeni način žele pozicionirati svoje brendove i proizvode:

U usporedbi s uobičajenom market-product fit potragom i cijelom metodologijom koja je razvijena oko toga, ovdje imamo još jednu komponentu i zapravo puno složeniju market-client-product fit potragom. Metodologija koju koristimo je zapravo neki hibrid između customer servicing načina rada klasične agencije i customer development načina rada jednog (lean) startupa.

Davor Runje je suosnivač social media agencije DRAP iz Zagreba.

Za složenost projekata koje rade Runje smatra da su zapravo posljedica, a ne uzrok načina na koji DRAP radi. Najbitnijim smatra uvid u ponašanje korisnika koje im daju aplikacije, što mnogo vrijednije za dugoročni opstanak brenda od kratkoročnih ciljeva poput povećanja prodaje:

Mi pokušavamo razumijeti način na koji ljudi koriste digitalne medije i na osnovu tih saznanja kreirati sadržaje koji imaju vrijednost za široke slojeve. Te vrijednosti su najčešće emotivnog karaktera, ali to je rezultat društvenih medija koje su vrlo plodno tlo za kreiranje baš takvih sadržaja.

Nagrada za najaktivnije korisnike…

Kraševa brend menadžerica Marijana Knežević Tudić za Netokraciju je izjavila kako najveću dugoročnu korist u razvoju projekta vide u novoj platformi za interakciju sa potrošačima, koja je inovativna, a ipak zadržava sve tradicionalne vrijednosti brenda Životinjskog carstva: edukaciju, kolekcionarstvo i zabavu:

Kreativni pristup potrošačima tj. otvaranje putem novih medija pruža nam bolji uvid u njihove želje i potrebe te bržu mogućnost našeg odgovora.  Životinjsko carstvo kroz svoju dugogodišnju povijest (76 godina postojanja), je uvijek išlo korak naprijed i pronalazilo način da se približi svojim potrošačima pa smo tako imali vrlo uspješnu brandiranu aplikaciju na Facebook-u i prvi u regiji iskoristili sve prednosti najnovije tehnologije proširene stvarnosti (Augmented Reality).

Runje navodi kako već danas ono što smo nekad zvali social media već jest uključeno u okvir digitalnih medija, a kako ćemo ubudućnosti o društvenim mrežama govoriti kao integralnom dijelu nečega što će se podrazumijevati da spominjemo kad jednostavno kažemo: mediji. Što mislite o DRAP-ovom pristupu s EkoParkom?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Davor Runje

      Davor Runje

      03. 11. 2012. u 1:07 pm Odgovori

      Ovo je (moj) zaključak jedne rasprave na temu razlika digitalnih agencija i startup-ova koje smo imali na Pioneers festivalu prije neki dan:

      “U usporedbi s uobičajenom market-product fit potragom i cijelom metodologijom koja je razvijena oko toga, ovdje imamo još jednu komponentu i zapravo puno složeniju market-client-product fit potragom. Metodologija koju koristimo je zapravo neki hibrid između customer servicing načina rada klasične agencije i customer development načina rada jednog (lean) startupa.”

      Metodologija je hibridna u smislu da se trazi fit između tri strane: krajnjih korisnika, klijenta i proizvoda. Kada probate u praksi iterirati npr. Osterwalderov Value proposition canvas s tri subjekta, desi vam se to da stalno trcite klijentu kako bi shvatili njihove jobs/pain/gain parametre (client service), a onda hvatati potencijalne krajnje korisnike i vidjeti da li ste postigli market-product fit (customer development).

      • Berislav Lopac

        Berislav Lopac

        03. 11. 2012. u 1:15 pm Odgovori

        Davore, sori, ali to je filozofiranje i piggybacking na terminu (“startupi”) koji je trenutno jako “in”. Vi ste agencija koja radi po narudžbi za klijente, i to nema nikakve veze s proizvodima, koliko god vi htjeli biti “cool”. Nema tu nikakve mudrolije i “metodologije” — uslužna agencija je jedna stvar, a razvoj proizvoda za tržište sasvim druga. I jedno i drugo su legit poslovi i nijedno ni drugo nije “bolje” ili “lošije”, ali treba razlikovati što je što. A ispraznu marketinšku spiku ostavi za svoje klijente. :-/

        • Davor Runje

          Davor Runje

          03. 11. 2012. u 1:28 pm Odgovori

          Sve pet, ali ne slažem se. Mi ne radimo po narudžbi jer bi inače radili gotovo isključivo kvizove, jednostavne igrice i webove. Npr. Kraš nije naručio 2008. godine društvenu igru na Facebooku jer 2008. nitko nije smatrao da bi se Facebook mogao komercijalno iskoristiti na takav način. Mi smo ničim izazvani razvili koncept igre razmjene virtualnih sličica Životinjskog carstva i uspješno pronašli svoj market-client-product fit za taj *proizvod*.

          Mi često radimo ovakve proizvode s kojima nalazimo market-client-product fit, a koji krajnji korisnici vole koristiti i klijenti imaju svoju korist od njih. Moja tvrdnja je da to ne radimo slučajno, već metodološki na način koji sam opisao i da je to puno teže nego što se čini izvana.

          Drap je digitalna agencija i po definiciji pruža usluge, u ovom konkretnom slučaju uslugu razvoja jednog takvog proizvoda.

        • Davor Runje

          Davor Runje

          03. 11. 2012. u 2:03 pm Odgovori

          Sam Eric Ries je veliki pobornik implementacije lean metodologije izvan startup okruženja. Ja sam samo pokušao objasniti kako to izgleda u okruženju jedne digitalne agencije i u čemu su specifičnosti te implementacije.

        • Andrija

          Andrija

          05. 11. 2012. u 1:44 am Odgovori

          Dakle ako sam ja dobro shvatio Erica Riesa, a vjerujem da znam čitati sa razumijevanjem, lean metodologija o kojoj on piše je univerzalna i ne odnosi se samo na startupove, iako su oni trenutno jako COOL. Tako da zapravo ne vidim razloga zašto DRAP ne bi mogao aplicirati istu stvar u svom okruženju.

  5. Zvonko Biškup

    Zvonko Biškup

    03. 11. 2012. u 10:36 pm Odgovori

    Fora ideja i realizacija, ali fakat pretjerano prenemaganje i filozofiranje u samom članku. Mislim, spominje se Farmville, a ovo nije ni 1 promil istog. Jedino zajedničko su životinje. To je kao da veliš da je moja tvrtka nalik Google-u jer ima kompjuter.

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      04. 11. 2012. u 10:02 am Odgovori

      Točno, spominje se. Nigdje u članku ne tvrdim da to “jest” Farmville, kao što bogami nije ni Kickstarter, ali usporedba povezanosti nekih mogućnosti i načelne filozofije stoji. Virtualna farma koja se gradi doniranjem virtualnog novca stvarnih korisnika – sounds like FarmVille meets Kickstarter to me.

      Not really. Za Google uzmi recimo: Piratebay je Google za torrente.

    • Davor Runje

      Davor Runje

      05. 11. 2012. u 9:57 am Odgovori

      Ideja je konceptualno spoj FarmVillea i Kickstartera. Realizacija je najbolja koju smo mogli napraviti s raspoloživim resursima, a koji opet ovise o veličini tržišta.

  7. Andrija

    Andrija

    05. 11. 2012. u 1:47 am Odgovori

    Dakle Davore čestitke i od mene, i na ideji, i na implementaciji i na činjenici da si pridobio klijenta za ovako revolucionarnu ideju.. Svatko tko radi išta sa digitalnim marketingom u Hrv trenutno a da se ne radi o bannerima zna kako je teško naći klijenta koji je spreman na ovakav iskorak.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Ivan Pelivanović Ivan Pelivanović 28. 09. 2026.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Bruno Cvitanović Bruno Cvitanović 14. 10. 2026.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Mia Biberović Mia Biberović 05. 10. 2026.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Ivan Pelivanović Ivan Pelivanović 16. 10. 2026.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Marin Pavelić Marin Pavelić 15. 10. 2026.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Marin Pavelić Marin Pavelić 14. 10. 2026.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Bruno Cvitanović Bruno Cvitanović 14. 10. 2026.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Marin Pavelić Marin Pavelić 13. 10. 2026.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.

Marin Pavelić Marin Pavelić 12. 10. 2026.