Čileanski recept za startup državu: Ne uzimamo udio, a dajemo 40.000 dolara

Čileanski recept za startup državu: Ne uzimamo udio, a dajemo 40.000 dolara

Čileanska vlada je osnovala svoj startup za poticanje drugih, stranih startupa, kako bi došli u Čile i razvili svoj startup. Kako ih potiče? Vrlo konkretno; s 40.000 američkih dolara bezpovratne investicije u gotovini, vizama za tri člana startup tima, osiguranim prostorom za rad te prilikom za povezivanje i učenje jezika.

Čileanska vlada je osnovala svoj startup za poticanje drugih, stranih startupa, kako bi došli u Čile i razvili svoj startup. Kako ih potiče? Vrlo konkretno; s 40.000 američkih dolara bezpovratne investicije u gotovini, vizama za tri člana startup tima, osiguranim prostorom za rad te prilikom za povezivanje i učenje jezika. Sve što izabrani startup treba napraviti jest provesti šest mjeseci u Čileu i tamo razvijati svoj startup, a zauzvrat ne treba dati nikakav postotak Čileu. Ni zarade, ni vlasništva.

Što to pije Vlada u Čileu i kakav im je zapravo zli superplan, objasnila je Carolina Rosi iz organizacije Start Up Chile u sklopu Web Fest.ME konferencije u Budvi.

Možda zvući čudno da se jedan vladin program bavi poduzetnicima, ali eto, mi to radimo u želji da Čile postane inovacijski centar Južne Amerike.

Rosi je objasnila kako su u Čileu zaključili da je jedan od njihovih problema zatvorenost Čilea prema svojim susjedima. Zemlja okružena planinama, morem, pustinjom i ledenjakom na jugu, gotovo je kao otok.  Stoga je u sklopu Ministarstva gospodarstva odlučeno potaknuti poduzetnički duh, motivaciju kod poduzetnika i povezivost sa drugim poduzetnicima iz drugih zemalja.

Po recept u Silicijsku dolinu, po novac u rudarsku industriju

Jedini je problem bilo složiti ponudu za strane startupe kako bi došli u Čile i sudjelovali u programu. Kako bi saznali što bi trebalo ponuditi, otišli su u Silicijsku dolinu pitati same startupe što im treba. Kako je velika većina stranaca u SAD-u iskazala nezadovoljstvo s tim što su stalno imali problema s vizama i radnim dozvolama, to je bio prvi uvjet. Ono što je kod mnogih prevagnulo je novčani poticaj. 40 000 nije puno za Čileansku vladu, a startupima dobro dođe. (Kako je rekla Rosi, novac čak nije ni politički problem jer se za program odvaja iz poreza koje plaćaju velike rudarske kompanije.)

Mi jesmo mala zemlja u usporedbi s ostalima u J.Americi, ali to može biti prednost.  U Čileu tvrtku možeš otvoriti u sedam dana, i puno je jeftinije nego u ostalim zemljama. Sada želimo da to bude za 24 sata i potpuno besplatno. Ključna stvar jest da nema uvjeta. Dakle nitko se ne mora preseliti u Čile zauvijek. Sve što treba jest provesti tamo šest mjeseci i koristiti to kao platformu za posao.  Naš cilj je privuči 1000 startupa do 2014. te pozicionirati Čile kao top državu za početak poslovanja.

(Snimila Marina Filipović Marinshe)

Korist za Čile je veliki utjecaj na lokalnu kulturu koju program ima. Naime, poduzetnici koji dođu u sklopu svojih networking aktivnosti posjećuju sveučilišta, škole i udruge te govore građanima o svom poduzetničkom putu.

Trebamo stvoriti ekosistem i privući strane talente, jer ako zelite promijeniti kulturu, treba uvesti druge kulture.

Prijave u tijeku

Trenutno je u procesu šesta runda odabira startupa, a rok je 8. listopada. Do sada je u program bilo 402 projekta, odabrano između ukupno 3811 prijava iz 70 zemalja. Od zemalja iz regije, jedino je Bosna i Hercegovina imala startup u tom programu.

Tim koji stoji iza projekta ima 20 ljudi, prosječno stare 27 godina i svima je prvi posao u javnom sektoru. Na neki način, Start Up Chile je startup također. I to uspješan. U godinu i pol dana sakupili su više od 12 milijuna dolara kojima su se financirali startupi ukupne vrijednosti preko sto milijuna dolata. Uspjeh koji nisu očekivali je taj da je čak 40 posto startupa iz programa ostalo u Čileu i nastavili doprinostiti gospodarstvu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Haris Custo

    Haris Custo

    21. 09. 2012. u 1:40 pm Odgovori

    Jedini problem je sto moras imati $20.000 dolara za pocetak posto prvi povrat novca dobijate tek nakon 3 mjeseca. Jos kad bi to korigirali bilo bi odlicno. Ima tu jos nekih detalja koji startup-u neidu na ruku pa bi bilo dobro da i o tome malo napisete

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.