Večernji popunio svoj Facebook timeline Ćirom, Tuđmanom i 50 godina hrvatske i svjetske povijesti

Večernji popunio svoj Facebook timeline Ćirom, Tuđmanom i 50 godina hrvatske i svjetske povijesti

Večernji list je povodom 50 tisuća fanova svoje službene Facebook fan stranice odlučio popuniti svoj Facebook timeline s preko 50 godina tiskane povijesti Hrvatske i svijeta. Od prvog čovjeka na mjesecu do uspjeha na Svjetskom nogometnom prvenstvu i smrti prvog hrvatskog predsjednika, "Večernjak" je popunio timeline s preko 50 godina sadržaja koje će zanimati i one koje povijest nije zanimala u školi.

Večernjakov arhiv u Facebookovom formatu.

Večernji list je povodom 50 tisuća fanova svoje službene Facebook fan stranice odlučio popuniti svoj Facebook timeline s preko 50 godina tiskane povijesti Hrvatske i svijeta. Od prvog čovjeka na mjesecu do uspjeha na Svjetskom nogometnom prvenstvu i smrti prvog hrvatskog predsjednika, “Večernjak” je popunio timeline s preko 50 godina sadržaja koje će zanimati i one koje povijest nije zanimala u školi.

Dario Markas, glavni urednik internetskog izdanja Večernjeg lista, za Netokraciju je izjavio kako su željeli iskoristiti bogatu arhivu Večernjeg lista što im je bila i jedna od prednosti:

Kao i svi renomirani svjetski listovi, Večernji danas želi biti na svim platformama i mrežama, odnosno svugdje gdje su njegovi čitatelji, pa smo tako dio naše povijesti odlučili podijeliti i s fanovima na Facebooku. Naslovnice su već izašle u tiskanom obliku povodom obilježavanja 50 godina Večernjeg lista, te smo odlučili da je najbolji trenutak za isto učiniti na Facebooku sada kada smo prošli brojku od 50.000 fanova na najpopularnijoj društvenoj mreži. Večernji je ovako prvi od vodećih hrvatskih portala najbolje iskoristio mogućnosti koje Timeline pruža. Htjeli smo i pokazati da smo već 50 godina popratili vjerodostojno i profesionalno sve najvažnije događaje kada su mogli biti objavljeni samo na papiru, te da ćemo nastaviti jednako i u digitalnoj budućnosti. Inače, 50.000 fanova je tek prva letvica koju smo preskočili od mnogih visokih ciljeva koji smo sami pred sebe postavili početkom ljeta jer uskoro želimo postati glavni igrač na tržištu news portala, što Večernji svakako može i mora postati.

O Facebookovom timelineu smo pisali još kada je prvi put predstavljen na Facebookovoj F8 konferenciji, kada se isprva činio kao izuzetno zanimljivo rješenje koje su u nadopunjavanju povijesti iskoristili ne samo pojedinci već i mnogi brendovi. U stvaranju i realizaciji projekta pomogao je Nebojša Grbačić, savjetnik Večernjem listu za društvene mreže, inače član Netokracijine redakcije. Pogledajte Večernjakov timeline na njihovoj Facebook fan stranici, klikajući na desetljeća i godine s desne strane te društvene mreže.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Nebojša Grbačić

      Nebojša Grbačić

      17. 09. 2012. u 2:57 pm Odgovori

      Hej Nakitina. Kao čovjek koji je pokrenuo Facebook/Twitter priču u Jutarnjem i koji sad vodi Večernji, mogu ti reći samo jednu stvar – good luck with that. 🙂 Nije bitan broj fanova, već interakcije koje ti fanovi imaju. Par desetaka tisuća fake fanova vs. par tisuća pravih fanova, uopće se ne može uspoređivati. A i valja imati na umu da je VL tek nedavno krenuo u FB strategiju, pa će biti i tih strašno važnih brojki. 🙂

    • valic

      valic

      17. 09. 2012. u 11:37 pm Odgovori

      jedan od rijetkih portala koji nema ni jednog fake fana 🙂
      osobno sam otvarao profile za FB i twitter Večernjeg, i znam kako je išlo skupljanje fanova
      većinom onom logikom, zrno po zrno pogača,

      a i kako Nebojša kaže, tek se nedavno krenulo sa nekom strategijom za FB
      istina kasnimo malo, ali kvaliteta će ipak biti sve važnija od kvalitete

    • Nebojša Grbačić

      Nebojša Grbačić

      18. 09. 2012. u 11:29 pm Odgovori

      Kakvo je to pitanje? 🙂 Klikovi koji dolaze s Facebooka, statistike koje to potvrđuju, naravno da je in. Posebice kad su mediji u pitanju. Jer konverzija FB fana u slučaju medija je najtransparentnija i jasnija – kliknuo na članak i otišao na portal. Digao čitanost. Zato je divno raditi FB medija i koristiti FB kao medij. 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.