Infografika: 88 posto tvrtki u Hrvatskoj koristi Facebook, a 23 posto ih navodno koristi... Google+?

Infografika: 88 posto tvrtki u Hrvatskoj koristi Facebook, a 23 posto ih navodno koristi… Google+?

Većina tvrtki u Hrvatskoj koristi društvene mreže u svom poslovanju, pokazalo je istraživanje koje je agencija za istraživanje tržišta Masmi provela za social agenciju Ping Pong, tvrtku kćer PR agencije Abrakadabra koja inače surađuje s brendovima poput Nokije. Vjerojatno najzanimljivija (i vrlo sumnjiva) jest informacija da preko 23 posto hrvatskih tvrtki koristi Google+, što bas i nismo primijetili, dok Twitter koristi čak 19 posto tvrtki. Facebook, daleko najpopularniju društvenu mrežu u Hrvatskoj te najpopularniju u svijetu pak koristi 88 posto tvrtki u svom poslovanju.

Google+ koristi 23 posto hrvatskih tvrtki? Uzorka mi!

Većina tvrtki u Hrvatskoj koristi društvene mreže u svom poslovanju, pokazalo je istraživanje koje je agencija za istraživanje tržišta Masmi provela za social agenciju Ping Pong, tvrtku kćer PR agencije Abrakadabra koja inače surađuje s brendovima poput Nokije. Vjerojatno najzanimljivija (i vrlo sumnjiva) jest informacija da preko 23 posto hrvatskih tvrtki koristi Google+, što bas i nismo primijetili, dok Twitter koristi čak 19 posto tvrtki. Facebook, daleko najpopularniju društvenu mrežu u Hrvatskoj te najpopularniju u svijetu pak koristi 88 posto tvrtki u svom poslovanju.

S obzirom na iskustva redakcije Netokracije sa svim navedenim društvenim mrežama, uzorak istraživanja ne čini se najuvjerljiviji. Radi se o “100 predstavnika marketinških i komunikacijskih sektora vodećih hrvatskih kompanija sa više od 50 zaposlenih. Većina kompanija je z sektora proizvodnje i prerade, FMCG-a, zatim bankarskog sektora, konzaltinga, uslužnih djelatnosti, marketinga i PR-a, telekomunikacija, trgovine, medija, informacijske tehnologije, zdravstva, osiguranja, kao i izdavaštva, kulture i znanosti.”

Twitter, na kojem je prisutna i Netokracije, je u Hrvatskoj daleko popularniji za komunikaciju tvrtki u poslovanju od Google Plusa koji je u zadnje vrijeme prazna i neaktivna društvena mreža.

Postavlja se pitanje jesu li ispitanici mislili na svoje osobno korištenje ili tvrtke, iako se u istraživanju i infografici navodi da se radi upravo o tvrtkama. Rezultate istraživanja možete vidjeti u nastavku, što mislite?

Društvene mreže u poslovanju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marija Renić

    Marija Renić

    18. 07. 2012. u 3:29 pm Odgovori

    Općenito mislim da se prilikom istraživanja treba navesti uzorak na kojemu je istraživanje provedeno, te regija unutar Hrvatske u kojoj je provedeno. Sigurna sam da nije obuhvaćena cijela Hrvatska, jer je Slavonija sasvim zasebna priča u odnosu na Zagreb i Dalmaciju.

  2. Snježana

    Snježana

    18. 07. 2012. u 4:38 pm Odgovori

    Mislim da će prijenos informacija, u budućnosti, biti još brži i jeftiniji, odnosno besplatan. Zašto ne iskoristiti, npr. Facebook, za svoje poslove, za prijateljstva, buduće brakove!? Ja sam žedna za znanjem, volim svu tu modernu tehnologiju. Puno sam učila, učim sada i uvijek ću i učiti. To me odražava mladom.

  3. Nandino Lončar

    Nandino Lončar

    19. 07. 2012. u 8:35 am Odgovori

    Ako sam dobro shvatio, uzorak na kojemu se provelo istraživanje je “100 predstavnika marketinških i komunikacijskih sektora vodećih hrvatskih kompanija sa više od 50 zaposlenih”. Dakle, radi se o VODEĆIM kompanijama, i to s više od 50 zaposlenih. Takav uzorak uopće nije nasumičan i reprezentativan te nikako ne može dati stvarni prikaz. Eventualno se može izvući zaključak da 88 posto VODEĆIH tvrtki u Hrvatskoj koristi Facebook, a 23 posto Google+, što onda i nije toliko sumnjiv i nevjerojatan rezultat.

  4. Ivan

    Ivan

    19. 07. 2012. u 2:12 pm Odgovori

    Navodno oko 50% firmi u HR još nema ni web, a po ovome ih 88% koristi facebook u poslovanju. Malo pre-čudno! Možda u 88% firmi ljudi svakodnevno ne rade svoj posao nego vise po Facebooku što je više vjerovatno 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.