Kako izgraditi uspješan newsletter u 2025.?

Kako izgraditi uspješan newsletter u 2025.?

U eri nepouzdanih algoritama i pada organskog dosega, newsletter postaje najizravniji kanal za izgradnju lojalnosti, prodaju i stvaranje zajednice. U ovom vodiču donosimo savjete suosnivača EmailExperta kako primijeniti strategije i alate za newsletter koji postiže željeni cilj.

Newsletteri nipošto nisu na marginama u 2025. godini, dapače, važniji su nego ikad. Od alata koji je nekad služio tek kao podsjetnik u inboxu, prerasli su u ozbiljan način građenja publike u vrijeme kada se sve teže oslanjati na društvene mreže gdje ste prepušteni na milost i nemilost Big Techu. 

Kao potvrdu ove tvrdnje, suosnivač EmailExperta Andrew Bonar izdvaja platformu Status, koju vodi Oliver Darcy, bivši zaposlenik CNN-a. On je u samo jednoj godini prikupio gotovo 100.000 pretplatnika i cilja na više od milijun dolara godišnjeg prihoda.

Možemo još istaknuti Morning Brew i The Skimm koji dnevno dosežu milijune čitatelja, ističe Andrew na početku našeg razgovora:

Newsletteri uspijevaju jer zaobilaze algoritme društvenih mreža i omogućuju izravnu vezu s publikom, a mnogi se proširuju i na podcaste, događaje ili zajednice.

Druge forme – društvene mreže, video, chat aplikacije i slično i dalje su važne, ali inbox ostaje najpredvidljiviji kanal visoke vrijednosti kada se kombinira s prepoznatljivim tonom, ekskluzivnošću i dobrom disciplinom dostavljivosti.

Newsletter uvjerljivo postaje svakim danom sve važniji alat, a Andrew, iza kojeg je 20 godina iskustva u email marketingu, otkriva nam njegove tajne.

Sve počinje konzistentnim sadržajem

Konzistentnost je jedna od ključnih karakteristika uspješnog newslettera. Bilo da izlazi dnevno, tjedno ili mjesečno, čitatelji moraju znati kada ga mogu očekivati. Uz to, vrijedan sadržaj i jasno definiran fokus jednako su važni. Upravo zato najuspješniji newsletteri biraju jednu nišu i u unutar nje grade vrijednost, naglašava Andrew:

Newsletter Status, koji nudi medijske ekskluzive, ostvario je skoro 100.000 tisuća pretplatnika u jednoj godini zahvaljujući tome što je izlazio svaku večer i nudio ekskluzivan sadržaj. Morning Brew pokazuje isti princip na većoj skali u poslovnim vijestima. U suštini, glas i ekskluzivnost su ključni – ljudi se pretplaćuju na perspektivu koju ne mogu dobiti drugdje.

Idući ključ uspjeha je storytelling – kako pričate svoju priču. To povećava angažman, ali mora slijediti jasnu strukturu: započnite ključnom porukom, objasnite zašto je važna, a zatim ponudite zaključak. Ton komunikacije trebao bi ostati prepoznatljiv i dosljedan, kako bi čitatelji znali što mogu očekivati, ističe Andrew:

Prepoznatljivost dolazi iz naslova, preheadera i stalnih rubrika, a ne nekakvih fora. Stil je bi trebao biti dosljedan i specifičan za autora. S vremenom ta konzistentnost gradi povjerenje, a uspjeh se može mjeriti kroz odgovore, zadržavanje čitatelja, klikove i konverzije.

Što mjeriti?

Stope otvaranja i klikovi nisu pouzdani pokazatelji uspjeha. Bolje je pratiti angažman, zadržavanje korisnika, poslovne rezultate te broj novih i izgubljenih pretplatnika. Naravno, uz praćenje spam pritužbi, odjava i odgovora kao mjera stvarne interakcije, ali Andrew otkriva ono najvažnije:

Najvažnije je pratiti stvarne konverzije – bilo da se radi o kupnjama, preuzimanjima, prijavama ili drugim definiranim akcijama vezanim uz vaše ciljeve.

Uključite i praćenje zdravlja dostavljivosti (Postmaster Tools, provjere blocklista), angažmana kroz vrijeme (kohorte, učestalost i novost interakcija) te performanse segmentacije kako biste vidjeli koje publike najbolje reagiraju. Najjači newsletteri održavaju rast, čuvaju reputaciju i pouzdano generiraju mjerljive rezultate, a ne samo klikove.

Andrew ističe i važnost praćenja signala pružatelja pošte alatima poput Gmaila, Microsofta i Yahoo Postmastera kao i aktivnosti na društvenim mrežama koje se ponekad mogu smatrati konverzijom. Budući da Apple MPP i slični alati iskrivljuju broj otvaranja, a na klikove utječu ne-ljudske interakcije, Andrew zaključuje da su konverzije najpouzdanija mjera uspjeha.

Pritužbe na spam ispod 0,1%

U trenutku kada prepoznaš da je konverzija najvažnija metrike, usredotočit ćeš se na balansiranje sadržaja, dizajna i dostavljivosti. Snažan sadržaj daje dojam relevantnosti i potiče angažman, ali dostava e-mailova određuje doseg, ističe Andrew koji daje konkretan savjet kako ostvariti da newsletter dođe u inbox:

Kako biste osigurali da email dođe u inbox, potrebno ga je autentificirati putem SPF-a, DKIM-a i DMARC-a. DMARC zahtijeva usklađenost (stroga usklađenost sada je uvjet za neke primateljske mailove), održavajte čist PTR/rDNS zapis, koristite TLS i uključite “one-click” opciju za odjavu s liste – ovo više nije opcionalno.

Držite pritužbe na spam ispod 0,1% i nikada ne dopustite da prijeđu 0,3%, te se pobrinite za strukturirani warm-up s razumnim stopama slanja.

Andrew naglašava da emailovi trebaju biti pristupačni i responzivni te da se sadržaj mora pravilno prikazivati čak i kada su slike isključene. Pretplatnike je, dodaje, važno prikupljati informirano i uz njihov pristanak, uz jasnu segmentaciju i primjenu sunset policyja (postupno uklanjanje neaktivnih pretplatnika s popisa nakon određenog razdoblja neaktivnosti) kako bi se očuvao visok angažman, ističe Andrew koji dalje objašnjava kako se radi segmentacija.

Segmentacija kao ključ stope otvaranja i angažmana

Sa segmentacijom treba početi ako želite povećati stopu otvaranja i angažmana čitatelja, kaže naš sugovornik:

Dobro tempiran i relevantan naslov za pravu publiku dosljedno nadmašuje generičke masovne poruke. Ako dodatno možete personalizirati i sadržaj newslettera – još bolje, ali treba napomenuti da je potrebna lista dovoljno velika da segmentacija bude točna. Kod manjih lista duboka segmentacija možda nije moguća ili neće dati značajne rezultate.

Newsletteri su više od digitalnih letaka, oni su most između brenda i publike, kanal koji omogućuje dugoročnu vezu temeljenu na povjerenju i relevantnosti. Ako želite više saznati o email marketingu i postaviti pitanja direktno Andrewu, imat ćete ga priliku uživo upoznati na Emailexpert Meetupu u Zagrebu, 9. rujna.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.