Matej Lončarić: Big tech je prijetnja neovisnom novinarstvu

Odnos između Big techa i novinarstva daleko je od bajkovitog. Već nekoliko godina, hrvatska medijska industrija pokušava natjerati velike tehnološke platforme da se prilagode lokalnim pravilima. Uz to, dok Big tech rušenjem cijena oglašavanja nudi privlačne prilike za oglašivače, ali istovremeno ugrožava neovisno novinarstvo i budućnost hrvatskog medijskog tržišta.

Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja u CME Adria i predsjednik HUDI-ja, u svom predavanju na konferenciji SoMo Borac želio je opovrgnuti sve što su  na istoj konferenciji rekli predstavnici velikih tehnoloških platformi kako bi publiku osvijestio koliko je važno da se razvija domaće i lokalno novinarstvo.

Novac odlazi u porezne oaze

Big tech je namamio oglašivače obećanjima da je jeftino i dobro reklamirati se na njihovim platformama, ali Matej ističe da te platforme same sebi mjere uspjeh. S druge strane, tradicionalni mediji u Hrvatskoj koriste standardizirane metode mjerenja koje omogućuju objektivniji uvid u to koje informacije zaista prolaze kod čitatelja i kako utječu na publiku.

Velike digitalne platforme nije briga za to kakav se sadržaj na njima objavljuje, kako utječe na publiku (posebno na djecu i mlade), a na kraju im se slije većina novca od oglašavanja:

I Hrvatska je počela prepoznati važnost ovog problema, ali još uvijek većina novca namijenjenog digitalnom oglašavanju odlazi izvan zemlje, najčešće u porezne oaze poput Irske.

Trenutno hrvatsko tržište digitalnog oglašavanja vrijedi oko 280 milijuna eura, od čega se čak 70% novca prelijeva u inozemstvo.

Prema procjenama, od ukupnog iznosa oko 65 milijuna eura ostaje hrvatskim digitalnim izdavačima, među kojima je svega 12 većih medija.

Ako se novac nastavi usmjeravati isključivo prema tehnološkim gigantima, lokalni mediji neće imati resursa zapošljavanje novih novinara i daljnje razvijanje redakcija:

Uzmite u obzir da prosječna redakcija zapošljava oko 60 novinara, urednika i drugih zaposlenika. Održavanje kvalitete i stabilnosti postaje izuzetno izazovno. Iako je inflacija u zemlji prošle godine porasla za 4,3%, plaće novinara ostale su niske.

Mladi se informiraju na društvenim mrežama

Matej je posebno zabrinut oko lažnih web stranica koje repliciraju domaće popularne portale kako bi plasirale lažne vijesti. Zato imamo primjere naslova na Facebooku sadrže senzacionalističke tvrdnje poput “Zoran Milanović koristio je ovu tabletu za rast kose”, što jako ugrožava povjerenje publike u tradicionalne medije:

Big tech platforme nisu regulirane pa ignoriraju moderaciju sadržaja i tako postaju baza za širenje dezinformacija.

Sve veći udio mlađe publike, umjesto medijima, okreće se društvenim platformama kao glavnim izvorima informacija, što otvara vrata monopolu i centralizaciji moći. Ključna uloga domaćih novinara, koji bi trebali informirati javnost i donositi kvalitetan sadržaj, tako dolazi u pitanje.

Umjesto da se fokusiraju na oglašavanje na društvenim mrežama (u ponekad upitnom okruženju), Lončarić je pozvao oglašivače na partnerski odnos s medijskim kućama, a posebno kad su u pitanju specijalizirani mediji koji imaju specifičnu publiku :

Održavanje odnosa s domaćim novinarima i jačanje povjerenja publike prema domaćim izvorima ključ je održivog i odgovornog oglašavanja u Hrvatskoj.