Vedran Klanac: Kako sam napravio nastavak Tetrisa?

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Tetris možemo nazvati jednom od najkultnijih videoigara ikada napravljenih. Davne 1985., osmislio ju je sovjetski inženjer Alexey Pajitnov koji 1991. godine seli u SAD i par godina kasnije osniva The Tetris Company.

Međutim, malo tko zna kako je Alexey dugo sanjao o nastavku Tetrisa…

Na drugome kraju svijeta, u Zaprešiću, radi Vedran Klanac game developer i CEO Ocean Media. Spletom okolnosti, njihovi se putevi spajaju, a rezultat je nastavak kultne igre pod naslovom Tetris Reversed.

Priča Alexeya i Vedrana imala je svoje, malo je reći, filmske uspone i padove tijekom 12 godina. Vedran nam otkriva kako je došao do koncepta za nastavak, kako je projekt propao i slučajno ustao iz pepela…

S lijeva na desno: Kate Edwards, Vlad Mico, Vedran Klanac i Alexey Pajitnov na panelu najpoznatije svjetske gamedev konferencije.

“Hajde pričekaj malo, imam nešto trenutno u dogovoru, ali nije još 100%”

Sve počinje 2011. godine kad je Vedran upoznao Martina De Rondea u Utrechtu na konferenciji Festival Of Game. Martin je tamo držao predavanje o izdavanju indie igara, na primjeru iskustava njegove izdavačke kuće – One Big Org.

Glavna premisa tog predavanja, prisjeća se Vedran, bila je pozvati developere i dizajnere video igara da razvijaju videoigre u dobrotvorne svrhe. U pitanju je bila i konkretna ustanova – zaklada za nezbrinutu djecu na području EU…

Čim je Martin sišao s pozornice pristupio sam mu, predstavio se i popričali smo kratko o cijeloj ideji. Rekao sam mu da mi je to izvrsna priča i da bih vrlo rado sudjelovao u inicijativi s timom koji sam u to vrijeme vodio.

Daljnju komunikaciju nastavili su putem emaila, a ponovni susret uživo imali su u San Franciscu na GDC-u 2012. godine, ali u tom trenutku nisu imali neki konkretan projekt na kojem bi radili. Martin je imao nekoliko projekata već u razvoju, od kojih su neki developeri odustali jer nisu imali više vremena, ističe Vedran: 

Međutim ništa od toga meni nije bilo interesantno te je Martin rekao, hajde pričekaj malo, imam nešto trenutno u dogovoru, ali nije još 100%.

Sretan rođendan Vedrane!

Prolazili su tjedni i mjeseci dok nisu našli pogodan projekt i napokon u proljeće 2012. godine Martin šalje email, točno na Vedranov rođendan, s Power Point prezentacijom za potencijalni projekt u kojem je pisalo: 

Sretan rođendan, evo vidi ovaj projekt, ovo bi moglo biti jako dobro, što kažeš?

Teško je opisati osjećaje u trenutku kada je Vedran otvorio prezentaciju i pred sobom vidio specifikacije koncepta igre za Tetris Reversed koji je osmislio Alexey Pajitnov. Ovo je totalna ludnica, netko se sigurno šali, mislio je Vedran. Usprkos nevjerici, krenuli su u razvoj igre, a cijeli proces odvijao se isključivo preko emaila:

Ja sam isprogramirao prvu verziju po Alexeyevim specifikacijama i poslao demo Martinu koji je imao funkciju projektnog voditelja i posredovao u komunikaciji između Alexeya i mene.

Razvoj je trajao otprilike 8 mjeseci – od ožujka do studenog 2012. godine. Nakon što su doveli prototip igre do faze gdje je Alexey u potpunosti bio zadovoljan, mogli su početi raditi na licenci za Tetris ime, prisjeća se Vedran. 

Priča ovdje neslavno i sporo umire…

Međutim, u životu stvari nikad ne idu po špagi. Razvoj od prototipa nadalje nije tekao glatko jer je Martin imao jako puno posla. U periodu od 2012. do 2015. bio je u procesu prodaje svoje druge firme u Nizozemskoj…

Na kraju, Martin je jednostavno nestao i više se nije javljao, a to je Vedranu potvrdio i Alexey tek ove 2024. godine, objašnjava nam. Ipak, Vedran je ostao optimističan cijelo vrijeme:

Kako sam se ja osjećao? Kao vječiti optimist. Godinama sam slao emailove Martinu s pitanjem hoće nešto biti od toga ili je projekt mrtav – tako da moj osjećaj oko cijele priče nikad nije bio konačan. 

Iako se činilo kako je nastavku Tetrisa došao kraj… Vedranova nadanja su nagrađena.

Filmska priča koja se skoro nije dogodila

Priča oko Tetris Reverseda ponovno je oživjela u travnju 2023. godine na konferenciji Reboot Develop Blue u Dubrovniku. Tijekom jedne večere Vedran je bio u društvu prijatelja Vlada Micoa i Kate Edwards te još nekoliko ljudi. Počeli su pričati o Tetris filmu i dijeliti svoja mišljenja. U jednom trenutku Vedran je rekao Vladu: 

Znaš, ja sam radio prije više od 10 godina na novoj Tetris igri, ali igra nikad nije izašla, imam još uvijek prototip kod sebe na serveru…

Nitko nije mogao vjerovati pa im je Vedran objasnio pozadinu cijele priče. Kate, koja inače sjedi u GDC Advisory Boardu, na to je regirala:

Ovo bi bila izvrsna priča za GDC iduće godine ako bi uspjeli dovući Alexeya i tebe u San Francisco.

Vedran nikada nije ni pomislio da će nešto biti od toga, ali Vlad je bio odlučan i preuzeo odgovornost da nekako dođe do Alexeya. Vlad je uspio stupiti u kontakt s Alexeyom negdje u listopadu 2023., a potom i s organizacijskim odborom GDC-a.  

Nakon 12 godina, Vedran je napokon upoznao Alexeyja uživo

IGN

Nakon što je čuo cijelu priču, ne čudi što je GDC postavljao stotine pitanja i radio provjere koje su trajale sve do veljače 2024. godine. Glavna stvar je bila prvo osvježiti sjećanje na projekt i da Alexey potvrdi autentičnost svega – priča je ipak dolazila samo s Vedranove strane:

Ja sam tijekom tog procesa prezentirao materijale, gameplay iz igre i gomilu emailova koje sam sve sačuvao. Alexey je sve potvrdio i rekao kako mu je to bio drag projekt i šteta što nije igra nikad izašla te da je on spreman doći u San Francisco i sudjelovati na panel diskusiji o tom projektu.

Nakon toga, zatražili su i dopuštenje Tetris Companyja da mogu pričati o svemu. Oni nisu vidjeli nikakvih zapreka i nakon toga sve je bilo na ljudima u GDC-ju da definiraju termin za taj event. Datum je pao u ožujku 2024. godine.

Alexey i ja se nikad nismo upoznali, izmjenili direktno email ili imali nekakav video call preko interneta. Sve do ožujka 2024., a taj trenutak je čak zabilježen video snimkom.

Kako izgleda nastavak Tetrisa?

Sami gameplay se dosta razlikuje od originalnog Tetrisa. Kao prvo, ideja je bila da se iskoristi cijela površina igraćeg polja. Druga velika novost je da postoje dijelovi polja na koja se ne može smjestiti tetromino i te ćelije predstavljaju prepreke, objašnjava Vedran:

Najveća novina je što igrač može invertirati igraće polje, tako da ono što su prepreke postaju slobodna polja, a ono što su slobodna polja postaju prepreke. Tako igrač balansira svoju poziciju i bira strategiju za pronalaženje pogodne pozicije za idući tetromino. 

Igrač ima na raspolaganju samo 15 inverzija. Svakom inverzijom se povećava pritisak i smanjuje šansa za preživljavanje. I dalje je cilj složiti cijeli red koji će nestati i spustiti i smanjiti igraće polje za taj jedan red. Ideja je da se počisti cijelo igraće polje i da ostane crna površina. To je takozvana savršena igra, ističe Vedran:

Moguće ju je postići, ali je jako izazovno. Ja nisam još uspio, a odigrao sam preko 100 sati na prototipu.

Na igraćem polju također postoje 3 dodatna nova elementa, a to su novčić, munja i bomba. Ovo su opcije koje se događaju ovisno o tome gdje igrač smješta tetromino: 

  • Ako igrač smjesti tetromino na bombu, to odmah vodi do završetka igre.
  • Ako igrač smjesti tetromino na polje susjedno do bombe, to miče bombu s igraćeg polja.
  • Ako igrač smjesti tetromino na novčić, dobiju se ekstra bodovi.
  • Ako igrač smjesti tetromino na munju, ponovno se preslože polja oko same munje u nekom kratkom radijusu i munja nestane.
  • Ako tetromino padne na dno igraćeg polja i ne smjesti ga, igra automatski izaziva invertiranje polja.

Najveći izazov je bio uskladiti rubne uvijete koji su nastali kao rezultat različitih pravila igre, a da ne budu u suprotnosti, navodi Vedran koji je na igri radio kao programer dok je  Damjan Mravunac skladao glazbu. Kada smo pitali Vedrana u kojoj je trenutnoj fazi igra, on nam odgovara:

Pitaj me za koji mjesec, možda ćemo imati materijala za još jedan intervju. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.