Tech industrija u 2023. na optuženičkoj klupi: Apple, Google, Sam Bankman Fried

Dobar dio godine iza nas tehnološka industrija provela je – u sudnici. Više od desetljeća – možda i dva, na tehnologiju i tech tvrtke gledalo se kao na one koje društvu donose samo inovaciju i boljitak, a na potencijalne loše učinke žmirilo. Osvještavali smo se pomalo, a 2023. je bila godina u kojoj je bilo očito da je prekipjelo svima – i regulatorima, i korisnicima i drugim tvrtkama iz industrije.

Početak ovog članka sam mijenjala tri puta u zadnjih desetak dana. Naime, pregled brojnih ivažnih sudskih procesa koji su se ove godine vodili protiv tehnoloških tvrtki planirala sam početi s aktualnom bitnom sudskom odlukom – onom u kojoj je Epic Games postigao da sud Apple Store poglasi monopolistom.

Onda je par dana nakon toga sud u San Francisku monopolistom proglasio i Googleov Play Store koji se nagodio obećavši da će korisnicima platiti 700 milijuna dolara odštete. A onda je, par dana prije kraja godine, stigla još jedna velika tužba –  The New York Times tuži OpenAI i Microsoft za krađu sadržaja i planiraju tražiti milijardsku odštetu.

Pa, krenimo onda…od kraja?

The New York Times vs. Open AI/Microsoft

Ugled, veličina, a i financijsko te odvjetničko zaleđe The New York Timesa jamče da će ovo biti jedan od najvažnijih sudskih procesa oko kojih će se graditi temelji buduće regulacije autorskih prava kad je u pitanju treniranje jezičnih modela.

OpenAI za besramnu krađu autorskih djela već su tužile razne organizacije i umjetnici (među ostalima i George R.R. Martin). S nekim medijskim kućama OpenAI je uspio dogovoriti uvjete suradnje, a neke su platforme, poput Reddita i Twittera, drastično povećale cijenu pristupa API-ju kako bi i oni dobili svoj dio kolača kad se njihov sadržaj koristi za treniranje velikih jezičnih modela.

The New York Times tvrdi da Microsoftova tražilica Bing, ojačana OpenAI-jevim ChatGPT-jem, na upite o aktualnim događanjima nudi rečenice koje su doslovna kopija onih iz njihovih članaka.

S obzirom na to da je NY Times medij koji već nekoliko godina naplaćuje sadržaj (i zbog tog su se poslovnog modela odrekli dobrog dijela oglasa), smatraju to krađom – Bing daje pristup njihovom sadržaju onima koji nisu platili pretplatu.

NY Times tvrdi da su probali pregovarati s OpenAI-jem, ali ponuda je očito bila takva da su procijenili da im se više isplati ići na sud. Ishod tog spora u svakom slučaju će biti iznimno važan za sve.

Epic vs. Apple, narod vs. Google Play

Epsku pobjedu izvojevala je tvrtka Epic Games, izdavači Fortnitea, protiv Appleove trgovine aplikacija. Epicu je, naime, dozlogrdilo što Apple inzistira da izdavači aplikacija ne smiju koristiti niti jednu drugu tvrtku osim Applea za obradu plaćanja za kupovinu aplikacija i unutar aplikacija. Za tu uslugu Apple, naravno, uzima proviziju koja iznosi i do 30%.

Epic je na sudu uspio postići da porota to proglasi monopolskom poslovnom praksom. Jer, realno, ako izdavač aplikacija želi da njegova aplikacija bude dostupna vlasnicima iPhonea, nema izbora nego pristati na Appleove uvjete.

Sličnu tužbu protiv Applea vodi i Spotify, kojemu je prekipjelo što im Apple ne dopušta čak ni u opisu aplikacije na Apple Storeu pozvati korisnike da se pretplate putem web stranice ako žele platiti manje (jer je tad pretplata jeftinija za Appleovu proviziju).

A praktički istu tužbu samo koji tjedan nakon Applea izgubio je i Google sa svojim Play Storeom. Odnosno, Google se u antimonopolskom postupku koji je pokrenulo nekoliko američkih saveznih država odlučio nagoditi i platiti naknadu korisnicima u iznosu od 700 milijuna dolara.  S obzirom na Googleovu višemilijardsku godišnju dobit, jasno je da je to za njih sitniš, ali signal je jasan – Appleovom i Googeovom monopolu nazire se kraj.

Narod protiv Googlea

A kad sam već kod Google i monopola, u jesen 2023. počeo je proces za koji kažu da je najvažniji antimonopolski proces našeg doba. Zapravo, to je i prvi veliki antimonopolski proces koji se vodi protiv neke tehnološke tvrtke od onog iz 1998. kojega je Microsoft izgubio.

Američko ministarstvo pravosuđa godinama je pripremalo tužbu u kojoj će pokušati dokazati da je Google kao kompanija ugrabio preveliki dio tržišnog kolača u previše povezanih industrija (pretraživanje interneta, oglašavanje na internetu, plasiranje oglasa na internetu, analitika učinkovitosti oglašavanja, internetski preglednik, itd.) te da se godinama služi nepoštenim poslovnim praksama kako bi Google ostao dominantna tražilica. Među tim nepoštenim poslovnim praksama su i ugovori s drugim tvrtkama poput Applea, kojima Google plaća milijarde dolara godišnje kako bi bili defaultna tražilica na njihovim uređajima.

Tijekom procesa isplivali su mnogi dokumenti koji bacaju sumnju na deklarativnu nezavisnost različitih Googleovih divizija koje navodno ne dijele informacije kako ne bi bili u prednosti na tržištu. Još je zanimljivije da su mnogi ostali tajni, ali je bar izašlo u javnost da se Google rukama i nogama borio na sudu da ostanu tajni.

Još se ne zna što će se točno dogoditi ako Google izgubi tužbu, iako je sigurno da će optužba tražiti da se rascjepka na više tvrtki. Koliko i kako još ne znamo, ali Google će morati dokazati da su više od 90 % tržišnog udjela u pretraživanju interneta stekli time što su, eto, jednostavno najbolja tražilica, a ne gušenjem konkurencije.

Ako im to ne uspije, predviđaju neki, promijenit će se način na koji konzumiramo Internet.

Bitno je dodati da se slični antimonopolski procesi protiv Googlea vode diljem svijeta – od Indije i Brazila do Ujedinjenog kraljevstva i EU. Ali više skoro da nije vijest da se u EU vodi neki proces protiv ili je odrezana milijunska kazna big techu, a i Google/Alphabet je američka kompanija pa će taj proces koji se vodi tamo najviše utjecati na njegovu budućnost.

Narod protiv Sama Bankmana Frieda

Suđenje koje je svjetska javnost, uključujući i mene, pratila iz dana u dan kao da se radi o nekoj holivudskoj zvijezdi ili poznatom političaru, a ne osnivaču kripto mjenjačnice. Da se ne radi o suđenju tijekom kojeg su na vidjelo izašli svi bezprizorni načini na koje su SBF i njegov FTX varali klijente, vjerovnike i ulagače, takva pozornost široke javnosti bila bi ostvarenje sna za kripto industriju.

Ovako je bilo upravo suprotno. Ishod znamo – optužen je po svim točkama optužnice. Izricanje kazne čega ga u ožujku ove godine, ali prema svim procjenama očekuje se da starost dočeka u zatvoru.

Javnost su zabavljali sočni detalji koje su mnogi reporteri doslovno svakodnevno prenosili iz sudnice (ja sam pratila svakodnevne izvještaje na The Vergeu i u dva podcasta!) – od reakcija SBF-ovih roditelja, oboje uglednih sveučilišnih profesora prava, do reakcija porote na nemušte pokušaje SBF-a da se izvuče nesjećanjem ključnih događaja ili maestralnim potezima tužiteljice koja bi ga svako malo navela da se zaplete u mrežu vlastitih laži.

Vrhovni sud za Odjeljak 230

Tehnološke tvrtke prošle godine nisu samo gubile i preznojavale se u sudnicama, nego i izvojevale veliku i bitnu pobjedu. Američki Vrhovni sud u svibnju je jednoglasno odbio prihvatiti tužbe kojima se Google, Facebook i Twitter proziva za olakšavanje planiranja terorističkog napada.

Te tužbe uzdrmale bi sam temelj rasta tehnoloških komunikacijskih platformi i društvenih mreža, a koji se zove Odjeljak 230 zakona o reformi telekomunikacija iz 1996. i sastoji se od 23 riječi koje digitalne platforme oslobađaju odgovornosti za sadržaj koji je objavljen na njima.

Pa tako mediji odgovaraju za sadržaj koji objavljuju i može ih se tužiti, a društvene mreže se, zahvaljujući tom odjeljku zakona, ne smatraju medijima i nisu odgovorne za sadržaj koji se na njima objavljuje. S druge strane, niti jedna od njih ne bi toliko narasla, a pitanje je bi li postojala, da odgovara za stotine milijuna poruka koje se na njima izmjene i objave svakodnevno.

Pitanje odjeljka 230 za sobom povlači i pitanje slobode govora, cenzure i moderiranja sadržaja, ali i odgovornosti društvenih mreža za očite društveno loše posljedice u kojima sudjeluju. Ovaj put su se možda izvukle, ali kraj 2023. za Metu i njezine platforme, prvenstveno Facebook i Instagram, donio je tužbu kojom ih 41 američka savezna država zajednički tuže za svjesno izazivanje ovisničkog korištenja kod djece.