Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Fond 500 Emerging Europe: Oduševili su nas hrvatski osnivači, aktivno tražimo u koga uložiti

Podružnica globalnog fonda ima novo ime i novih 70 milijuna dolara za uložiti, 500 Emerging Europe, u skladu s novim fokusom na investicije u zemlje srednje i istočne Europe. Nedavno su prilike za ulaganje tražili u Zadru i Zagrebu.

Turska podružnica globalnog fonda 500 Startups nedavno je objavila da su prikupili novih 50 milijuna i planiraju prikupiti još 20 milijuna eura te da dobar dio tog novca žele uložiti u startupe iz, kako kažu, šireg područja istočne i srednje Europe. Dosad su, i to prilično uspješno, ulagali uglavnom u turske startupe da bi u posljednjih par godina proširili interes na Poljsku i Mađarsku, a sad taj interes žele produbiti i otkriti neka nova, srodna tržišta.

U skladu s tim, fond je promijenio ime iz 500 Istanbul u 500 Emerging Europe.

Među potencijalnim prilikama za ulaganje svakako na umu imaju i hrvatske startupe, zbog čega je investitorica iz 500 Global/500 Emerging Europe Tunya Irkad nedavno gostovala na konferenciji Infobip Shift u Zadru, ali i održala “office hours”, odnosno upoznavanje s domaćim osnivačima, u Zagrebu.

Zašto fokus na ovu regiju?

Dosadašnjim ulaganjima u turske startupe i tri jednoroga koja su pritom prepoznali dokazali su potencijal lokalnih timova koji grade tvrtke globalnih ambicija otpočetka, baš zato jer dolaze s tržišta koja su “na marginama” tehnološke industrije, objašnjava Tunya:

Vjerujemo da upravo tako rade i osnivači iz srednje i istočne Europe. Ne razmišljaju uopće o lokalnom uspjehu, nego od prvog dana grade globalne biznise koji lakše i brže skaliraju.

To je takozvani populacijski paradoks: iz zemalja s malim brojem stanovnika dolaze kompanije koje su globalne otpočetka, baš zbog toga što nemaju dovoljno veliko lokalno ili regionalno tržište na kojem mogu zasnivati biznis.

To je bio put kojim su Izrael i Estonija, zemlje s najvećim brojem jednoroga po glavi stanovnika, postale zemlje zrelog startup ekosustava i to je obrazac koji sve više uočavamo u ovom dijelu Europe.

A to itekako vrijedi i za hrvatske startupe koji od prodaje na domaćem tržištu teško da bi preživjeli, a kamoli rasli, jednostavo su prisiljeni razmišljati u globalnim okvirima otpočetka.

Fond 500 Emerging Europe planira investirati u startupe u ranoj fazi razvoja, ulažu do milijun eura i nemaju preferencija što se tiče niše – otvoreni su za startupe i svih sektora, a osobito one koji prate globalne trendove. Cilj im je pronaći startupe kojima njihovo ulaganje, znanje i povezanost mogu pomoći u skaliranju na globalno tržište.

“Kvaliteta hrvatskih osnivača stvorit će nove jednoroge”

Aktivno traže hrvatske startupe u koje bi uložili jer, kaže Tunya, oduševila ju je kvaliteta ovdašnjih osnivača:

U Zagrebu sam imala prilike upoznati se s oko 20 startupa i najviše su me oduševile kvaliteta i sposobnost osnivača. Mislim da hrvatski startup ekosustav, nakon što je stvorio dva jednoroga, ima potencijala doživjeti eksponencijalni rast.

Vjerujem da ćemo vidjeti sve više i više kvalitetnih osnivačkih timova koji će stvoriti još više hrvatskih jednoroga. Naravno, želimo ih upoznati.

Kvaliteta osnivača je upravo ono što je njoj osobno, ali i fondu za koji skauta, najvažnije kod odluke o investiciji. Ideja, proizvod, veličina i potencijal tržišta, poslovni model – sve je to važno i naravno da procjenjuju koja je kompetitivna prednost poslovnog modela ili proizvoda u odnosu na postojeće. Ali kvaliteta osnivača je presudna.

A kad kaže da ju je oduševila kvaliteta hrvatskih osnivača, pitam Tunyu da pojasni što točno misli pod tim:

Prvenstveno tražimo jake i sposobne osnivačke timove, a to se, naravno, s određenom sigurnošću može procijeniti iz njihovih životopisa i dotadašnjeg iskustva. Ali zanimaju nas i timovi koji možda nemaju impresivan CV, ali su gladni uspjeha, što također pokazuje potencijal da zgrabe svoj dio tržišta.

A upravo na tom putu ih 500 Emerging Europe želi pogurati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.