Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Kolektivnim ugovorom između Gamechucka i Novog sindikata napravio se veliki iskorak u hrvatskoj gaming industriji po pitanju prava i zaštite radnika. Donio je ovom indie game dev timu različite nove pogodnosti koje nisu baš svakidašnjica u gaming industriji. Inače industrija poznatija kao ona s problemima nebrige o pravima radnika, a ne obratno.

Kolektivni ugovor za radnike Gamechucka tako je, između ostalog, skratio radno vrijeme s 8 sati dnevno na 6 sati i 45 minuta dnevno, od kojih je 45 minuta obavezna pauza. Nadalje, povećan je broj slobodnih dana za godišnji odmor na minimalno 24, uvedena je bolja kontrola nad autorskim pravima i uplata u treći mirovinski stup.

Plaće su transparentne, a Gamechuck se obvezuje podnositi radnicima izvješće o poslovanju s financijskim podatcima svaka tri mjeseca. Radnici također imaju pravo na 10% udjela u dobiti poduzeća krajem godine.

No, do tih lijepih benefita nisu došli u par dana, trebalo je za sve to i par mjeseci pripreme. Detalje o procesu sklapanja ugovora zato smo potražili kod Igora Gajića, marketing & community managera u Gamechucku.

Zašto se Gamechuck odlučio na ovaj potez?

Iz više razloga, ističe Igor. Primarni razlog bio je što su htjeli formalno riješiti prava radnika u Gamechucku:

I sad netko blizak Gamechucku može reći, “ali vama je super tamo”… I ne bi bio u krivu. Međutim, to ne znači da će zauvijek biti tako.

Kako raste, tvrtka se mijenja i mislimo da je rješavanje kolektivnog ugovora jedini način za sprječavanje potencijalne eksploatacije bilo koga u tvrtki, iako osobno čvrsto vjerujem da se to neće tako skoro dogoditi.

Drugi razlog pronašli su u motivaciji da postanu prvi u gaming industriji na području Republike Hrvatske koji je sklopio ovakav tip ugovora. Oni se za mali broj stručnjaka na domaćem tržištu natječu ne samo s game dev studijima već i s IT tvrtkama općenito, a ovim potezom definitivno se ističu.

Igor priznaje kako je treći razlog osobne prirode – prepoznali su jedinstvenu priliku da nauče nešto novo:

Prvenstveno sam naučio nove terminologije, više znam o radnom pravu, ali prvenstveno da se za svoja prava moraš boriti.

Zašto je sindikalizam problematičan u Hrvatskoj?

Kako se Igor prije nikada nije susretao sa sindikatima niti je poznavao ikoga da je član sindikata, tako priznaje da je sindikate doživljavao u blago negativnom kontekstu:

Znate one priče; ovaj je predsjednik tog i tog sindikata dobiva ogromnu plaću; tu i tamo se dogodi neki prosvjedić, a radnici naposljetku svejedno izvise. Standardna priča u Hrvatskoj.

Ipak, stvari nisu toliko jednostavne kada se počneš kretati u tim krugovima jer uvijek postoje dvije strane, a to su sindikat i poslodavac. Posebno naglašava kako je problem s hrvatskim sindikatima što je u njima pristuno previše korupcije. Klasičnu situaciju objašnjava nam na primjeru:

Radnici žele uvećanje plaće 5%, poslodavac kaže, e ne može. Sindikat prvo pokuša doći do traženog na miran način, a ako ni to ne upali, krene štrajk. Dođe do sastanka predstavnika sindikata, sindikalnog povjerenika tvrtke i poslodavca tvrtke, na kojemu poslodavac sindikalnog povjerenika podmaže većom plaćom, šunkicom i kobasicama, do povećanja plaće kolektiva ne dođe i priča je gotova.

Kako je izgledao iscrpan i dugačak proces?

Igor se nikada ranije nije susreo s bilo čim sličnim zbog čega ističe kako je cijeli proces bio izazovan i interesantan, ističe:

Kolegica Lucija Pilić i ja zajedno smo radili na Ugovoru, a od Novog Sindikata smo dobili predložak Kolektivnog Ugovora prema kojemu smo slagali vlastiti.

Sami proces je trajao više mjeseci. Nakon što je završen prvi nacrt ugovora, s Novim Sindikatom imali su sastanke na tjednoj bazi gdje su prolazili članak po članak i stavak po stavak kako bi provjerili je li sve napisano prema zakonu, odnosno može li biti sastavni dio Kolektivnog Ugovora.

Bio je to naporan i dugačak proces, dodaje Igor, ali tijekom njega se štošta nauči. Pogotovo na izazovnim dijelovima, kako pojašnjava:

Najveći izazov za Kolektivni Ugovor Gamechucka bila je regulacija autorskih prava, što je komponenta s kojom se i Novi Sindikat u ovom obliku još nije susreo. S obzirom na kompleksnost, u jednom smo trenutku željeli odustati i autorska prava urediti u aneksu Ugovora, međutim Novi Sindikat je bio uporan jer su bili sigurni da se to u nekom obliku može ukomponirati u Ugovor.

Igor ovdje govori o autorskim pravima radnika na njihova djela poput crteža, tekst ali i koda. Isti se smatraju njihovim autorskim djelima, a oni daju tvrtki na odobrenje iskorištavanje autorskih prava u točno određenom projektu ili projektima. U tom slučaju, tvrtka je nositelj isključivog prava autorskog djela i to sve dok postoji tržišna valorizacija djela ili strateški plan tvrtke o tržišnoj valorizaciji djela:

Što to znači? Bude li kojim slučajem projekt otkazan, ili tvrka taj projekt (ili projekte) odluči povući s tržišta, tvrtka autorsko djelo iskorištava u periodu od 30 dana, nakon čega se autorska prava u potpunosti vraćaju autoru.

“…gajimo nadu kako ćemo svojim entuzijazmom privući i ostale.”

Igor ima samo riječi hvale za Novi sindikat koji im je pomogao, u suštini, oko svega:

Bili su vrlo susretljivi i strpljivi za naše želje, ideje i prohtjeve, a ako su se koplja lomila oko nekog članka, taj je problem riješio još jedan sastanak.

Posebno ističe kako su cijelom procesu pristupili otvorenog uma što im je bilo posebno drago s obzirom na to kako je jedan od ciljeva bio napraviti nešto što nitko u hrvatskoj gaming industriji nije napravio:

Obje strane je gurala ta misao vodilja; da u tome budemo prvi, pri čemu gajimo nadu kako ćemo svojim entuzijazmom privući i ostale.

Tijekom sklapanja ugovora, Igor je formalno preuzeo ulogu sindikalnog povjerenika, a zajedno s Lucijom Pilić radio je na svim ključnim dijelovima dokumenta:

Sve u svemu, suradnja s Novim Sindikatom bila je besprijekorna, i ovim se putem još jednom želim zahvaliti glavnom tajniku sindikata, gospodinu Kišu i pravnoj savjetnici sindikata, gospođi Gaće, što su imali strpljenja za naše ideje i želje.

Što savjetuju drugima?

Igor ističe kako su dobili zanimljiv komentar na njihov ugovor – da je to što rade “vrli novi svijet”. Sindikaliziranje u gaming industriji je donedavno bio strani pojam, no kako su se počeli pojavljivati problemi u industriji (prekovremeni, mobing…), tako su se radnici u SAD-u i drugim zemljama počeli sindikalizirati. Ponajprije kada su u pitanju pisci, ali i radnici na drugim radnim mjestima:

Stalni prekovremeni i oduzimanje prava nikako ne bi smjeli biti “standardna” pojava na koju bi se radnici u ovom sektoru IT-ja trebali naviknuti. Imaš svoja prava i apsolutno imaš pravo na svoja prava.

Stoga, smatrate li da ste na poslu na bilo koji način zakinuti, ili jednostavno vjerujete da bi kolektivni ugovor bio dobro rješenje za tvrtku u kojoj radite, Igor poziva da se javite na mail: igor.gajic@game-chuck.com.