Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Ne pišemo često o tome kako je neka državna tvrtka surađivala s nekoliko startupa na pozitivnom projektu, ali danas je jedan od tih dana. HEP Plin je, uz tvrtke Byte Lab. Axis, Multicom i IoT Net Adria započeo ponajveći IoT projekt u Hrvatskoj, digitalizaciju plinskih brojila.

Radi se o projektu koji će korisnicima omogućiti posve digitalna brojila koja se više neće morati očitavati već će biti u stalnoj komunikaciji sa središnjicom. Više informacija o ovom projektu saznao sam od Ranka Režeka, Izvršnog direktora IoT Net Adria te Matije Puškara, direktora tvrtke Byte Lab. Dodatni kontekst pružio nam je i HEP Plin.

IoT (internet of things, internet stvari) čini značajan dio projekata pametnih gradova, budući da se u svom temelju ideja pametnog grada zasniva na povezivanju strojeva i objekata koji međusobno mogu komunicirati neovisno o ljudima. Koristeći ovakve tehnologije gradovi mogu modernizirati i ubrzati neke ključne logističke procese poput opskrbe energijom, odvoza smeća ili smanjenja gustog prometa. U Hrvatskoj se tehnologija za sada najviše koristi za parking, pokrivanje javnih površina bežičnim internetom i slično, ali ovaj projekt daje naslutiti da se radi i u drugim smjerovima. 

Startup po startup, IoT!

IoT dio sustava radila je tvrtka IoT Net Adria koja je inače Sigfox operater za Hrvatsku i u svom portfoliu ima niz IoT uređaja. Sigfox je zapravo i temeljna tehnologija koja stoji iza ovih digitalnih brojila, a prvo pitanje gotovo svakoga je kako se ona uopće spajaju na internet. Ranko pojašnjava kako je to takozvana “0G” tehnologija dostupna u više od 70 zemalja koja je namijenjena za prijenos vrlo male količine podataka, što je inače slučaj kada je riječ o IoT tehnologijama. Iako je 0G tehnologija raširena, i dalje smo u ranim fazama razvoja IoT infrastrukture, posebice u Hrvatskoj.

Sigfox mrežu možete najjednostavnije gledati kao i na “obični” mobilni internet, samo što ona spaja uređaje poput pametnih zvona za vrata, plinomjera ili automobila, a danas ju koriste banke, telekomi, automobilske kompanije i drugi kako bi njihovi uređaji komunicirali neovisno o “pravom” mobilnom internetu.

S druge strane, Byte Lab je inženjerska tvrtka koja je razvila uređaj koji omogućava daljinsko čitanje postojećih plinomjera kako bi se smanjila potreba za previše dogradnji. Tako u ovom projektu ne mijenjate svoj plinomjer, već samo s njime spajate mali uređaj koji ima svoju bateriju i samostalno komunicira s centralom. Matija mi kaže kako se ovo isprva čini jednostavno, ali bilo je potrebno razviti uređaj koji se univerzalno može primijeniti na različite plinomjere, ali i imati dugi vijek baterije kako ne bi izazivao nepotrebne glavobolje korisnicima. Matija dodaje kako postojeća rješenja na tržištu nisu bila adekvatna za ovu primjenu, stoga su proizvod morali osmisliti “kor kuće”:

Shvatili smo da je jedini način da ostvarimo kompaktne dimenzije uređaja da se, umjesto korištenja komercijalno dostupnih komunikacijskih modula, upustimo u razvoj vlastitog rješenja.

Time započinje faza izrada 3F prototipa (Form fit function). Spomenuto se kasnije pokazalo kao odluka koja je produljila razvoj, ali i omogućila bržu proizvodnju i isporuku uređaja jer ne ovisimo o proizvođačima komunikacijskih modula, već imamo vlastito chip rješenje.

IoT uređaj spaja se na postojeći plinomjer i ne zahtjeva mnogo posla oko instalacije. HEP Plin

Najveći IoT projekt u Hrvatskoj

Iz HEP-a mi kažu kako je ovaj projekt trenutačno najveći IoT projekt u Hrvatskoj, a na IoT tehnologije gledaju kao na glavni preduvjet digitalne transformacije i razvoja pametnih gradova. Pametni gradovi i jesu mogući zbog IoT rješenja, a jedna od prvih stvari koje svaki pametan grad treba jesu sustavi za automatski obračun režija. Zanimljivo je kako se ovaj projekt provodi na čitavom distribucijskom području HEP Plina, dakle u Slavoniji s prvim instalacijama u Osijeku. 

Logično je tko od ovog sustava ima koristi, ali zanimljivo je kako je podjednaka prednost za distributera i korisnika. Ranko pojašnjava kako će kućanstva moći u realnom vremenu imati podatke o potrošnji i transparentno u svakom trenutku znati koliki će biti trošak u obračunskom periodu. S druge strane, distributer također ima više informacija:

Distributer kao korisnik ove usluge sada ima precizne podatke o potrošnji koji su nužni za kvalitetno upravljanje mrežom, kontrolom distribucije i preciznim planiranjem nabavke plina. Optimizacija procesa je sljedeća velika pogodnost. Nemogućnost očitanja jer vlasnici nisu od kuće i procijenjene potrošnje te kvartalni obračuni razlike koja nas ponekad nemalo iznenadi sada mogu biti prošlost. A nema ni ručnih unosa podataka očitanja u sustave naplate pa tako ni mogućnosti pogrešaka.

Uređaj se brzo spaja na plinomjere, a ostatak procesa odvija se automatski. Byte Lab

Nakon plina, voda i struja?

Sigfox u drugim zemljama radi i na sustavima koji ne prate samo plin, već i druge “režije” poput vode, a čini se kako kod nas sve kreće od distribucije plina. Moji sugovornici se slažu kako se digitalizaciji i digitalnoj transformaciji nema smisla opirati, a za širu javnost i gradsku infrastrukturu upravo IoT donosi najviše opipljivih prednosti, poput ovih o kojima danas govorimo. Matija:

IoT projekata i pogodnosti je svakim danom sve više. Projekti bi se trebali kreirati prema individualnim izazovima, kompanije trebaju težiti da budu bolje, moraju biti drugačije, biti konkurentnije, moraju brinuti o održivom razvoju! Svaka ima svoje specifične procese i izazove. IoT projekti se trebaju njima prilagoditi i ponuditi vrijednosti koje do danas nisu postojale pa čak i mijenjati postojeće procese ili logiku/strategiju kompletnog poslovanja. Iako su cijene danas sve niže, ključ uspjeha je ROI koji treba opravdati ulazak u ovo područje, sve veći broj projekata potvrđuje da smo na pravom putu.

Nadamo se da će i druge javne tvrtke koje mogu imati velike koristi od IoT rješenja slijediti primjer HEP-a, i da ćemo uskoro gledati više rješenja za pametne gradove u praksi u Hrvatskoj.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.